Newsletter

Zoomeri biraju

Političarima mladi očito nisu dovoljno važni da ih uvrste na izborne liste pa su listu - sastavili sami. Razgovarali smo s nositeljicom Gen Z liste Ninom Skočak te stručnjakom za politike mladih Markom Kovačićem.
ilustracija: Ivana Živković / Faktograf.hr

Ovaj članak izvorno je objavljen kao 35. broj F-zina, Faktografovog newslettera 29. 4. 2024. F-zin možete i slušati!


 

Svijet navodno ostaje na mladima, ali stariji ga, čini se, ne puštaju iz ruku – i u tome imaju podršku birača. Od deset najmnogoljudnijih zemalja današnjice, na čelu njih osam je osoba starija od 70 godina. Do prije deset godina, to se moglo reći samo za jednu zemlju, Indiju.

Premda se sve glasnije zaziva odmak od globalne politike ratovanja, zagrijavanja planete ili izraženih društvenih i ekonomskih nejednakosti, promjene očito očekujemo od istih generacija koje su nas u probleme i dovele. Riječ je o baby boomerima, generacijama rođenima od kraja Drugog svjetskog rata do šezdesetih godina prošlog stoljeća; još kolokvijalnije, boomerima.

Na tom popisu najmnogoljudnijih zemalja, članica Europske unije pojavljuje se tek na 19. mjestu; Njemačka, u kojoj živi oko 84 milijuna ljudi. Na području čitave Europske unije živi nešto manje od 450 milijuna ljudi, oko 5 i pol posto ukupne svjetske populacije. Hrvatska, pak, čini manje od jedan posto ukupne populacije EU-a.

Europska unija mladima smatra osobe od 15 do 29 godina starosti, baš kao i Hrvatska, u kojoj živi oko 600 tisuća mladih, 15,9 posto stanovništva. Parlamentarni izbori za nama prvi su na kojima je generacija Zzoomeri, a to su mladi rođeni između kasnih devedesetih i ranih dvijetisućitih – birala zastupnike i zastupnice u Hrvatski sabor. Isto vrijedi i za europske izbore, koji se održavaju početkom lipnja i na koje se prvi put prijavila i njihova lista, nezavisna Gen Z lista.

“U Europskom parlamentu sjedi manje od 1 % mlađih od 30 godina. U Saboru čak 0! Vrijeme je za nova lica u politici koji će predstavljati glas mlade generacije”, piše na stranici Gen Z liste. Poruka je jasna: političkim akterima u Hrvatskoj i Europskoj uniji mladi očito nisu dovoljno važni da ih uvrste na izborne liste pa su listu – sastavili sami. Uoči početka kampanje za europske izbore razgovarali smo s nositeljicom Gen Z liste Ninom Skočak te stručnjakom za politike mladih Markom Kovačićem.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Što piše u programu Gen Z liste?

Mladi misle da im Hrvatska pomaže manje nego bi trebala. To mišljenje dijeli 92 posto mladih uključenih u istraživanje koje je Agencija Ipsos provela krajem godine za Središnji državni ured za demografiju i mlade. A 63 posto ispitanih mladih smatra da im ni Europska unija ne pomaže koliko bi trebala. U čemu im je pomoć potrebna?

Ako analiziramo program Gen Z liste, nezavisne liste Nine Skočak, za početak im treba krov nad glavom. Do kuće ili stana dolaze teže od svojih roditelja. “U posljednjih 10 godina, prosječna cijena nekretnine u Europi narasla je za 50 %”, navodi se u programu liste. Posljedice svakako osjećaju na svojoj koži. Prema podacima Eurostata za prošlu godinu, kad napuste roditeljski dom, mladi u Hrvatskoj – više nisu mladi. Naime, prosječna dob odlaska iz roditeljskog doma u Hrvatskoj je 31,8 godina. Cijene kvadrata kontinuirano rastu. Prošle su godine, u odnosu na 2022., u Hrvatskoj skočile za 11,9 posto, a raste i trošak najma. Gen Z lista traži provođenje preporuka Deklaracije iz Liegea, tj. Deklaracije o priuštivom, pristojnom i održivom stanovanju za sve, a koja adresira problem rasta cijena nekretnina te intenzivne komercijalizacije i kapitalizacije stambenih prostora – tretiranja stana kao investicije, umjesto rješavanja stambenog pitanja.

Kad je riječ o obrazovnoj politici, zalažu se za povećanje sredstava za Erasmus+ obrazovnih programa za mlade Europske unije, kao i za povećanje stipendiranja mladih slabijeg socio-ekonomskog statusa.

Okoliš je zoomerima jako važna tema, što odražava i program Gen Z liste. Smatraju da je nužno baviti se uzrokom klimatskih promjena, a to je, navode, način na koji “proizvodimo, trošimo i zbrinjavamo (nus)proizvode naše ekonomije”. Trenutni ekonomski sustav, pojašnjavaju, “teži ostvarenju profita za manjine nauštrb opće dobrobiti (prvenstveno okoliša i ljudskih prava)”. Potrošači, tvrde, ne smiju biti jedini koji snose teret odgovornosti te se zalažu za mjerenje socijalnog i okolišnog utjecaja kompanija.

Zalažu se za učinkovitiji sustav zbrinjavanja i recikliranja otpada te održivi transport, a tako i za zabranu luksuznih oblika prijevoza poput kruzera ili privatnih aviona. “Svjesni smo, kao mladi ljudi, da je ekonomsko blagostanje naših roditelja ostvareno uz velika oštećenja ekosustava”, podcrtavaju odgovornost prethodnika.

Budući da su čitav život online, generacija Z svjesna je važnosti zaštite potrošača na internetu i zaštite digitalne privatnosti. U programu prepoznaju ulogu razvoja umjetne inteligencije, kao i društvenih mreža.

Zasebno poglavlje u programu Gen Z liste imaju prava žena i LGBTIQ+ osoba. Žele učinkovit sustav zaštite od fizičkog i seksualnog nasilja. Problem diskriminacije žele adresirati kroz obrazovni sustav. Ukazuju na ekonomsku nejednakost te se zalažu, među ostalim, za zabranu ružičastog poreza (eng. pink tax), odnosno štetne marketinške prakse da su proizvodi koji se oglašavaju ženama, često roze boje, skuplji nego isti proizvodi koji se oglašavaju muškarcima.

Sustav koji ne motivira mlade

Od ukupno 300 kandidatkinja i kandidata iz Hrvatske koji žele sjediti u Europskom parlamentu, samo ih je 29 mlađe od 30 godina, manje od 10 posto. Od tih 29 mladih, 12 je na Gen Z listi, koja je s prosječnom dobi od 26,65 najmlađa kandidacijska lista. U kontekstu političke participacije mladih, u programu se zalažu za uvođenje obveznih kvota za mlade na izborima za Europski parlament te traže otvaranje rasprave o glasanju od 16. godine.

Prosjek starosti kandidacijskih lista za izbore za Europski parlament; izvor: Državno izborno povjerenstvo

Nina Skočak nositeljica je nezavisne Gen Z liste. Ona je politologinja i influenserica. Stažirala je u Europskom parlamentu, a zaposlena je u savjetodavnom tijelu Europske komisije. Na TikToku ima više od 200 tisuća pratitelja. Da je njena nezavisna lista skupila 8500 potpisa, na toj je mreži objavila uz zvučnu pozadinu govora bivše hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović s predizbornog skupa u Osijeku 2019. godine. “Tvrde neki da se to ne može, ja vam tvrdim da se to može. Jer već imam dogovore s nekim državama”, poznat kao “8000  govor.

“Stranke su generalno iznimno staromodno uređene. Njeguju jednake strukture i ustrojstva još od samih nastanaka stranke i to nikako nije pogodan sustav za mlade ljude koji cijene mobilnost i digitalizaciju. Uz to, stranački sustav favorizira one koji su desetljećima aktivni u stranci. Ako ste mlada osoba koja nosi mnoge kompetencije i znanja, jednostavno ne dobivate priliku da se dokažete, a kamoli pokažete na djelu. To je sustav koji ne motivira, već upravo suprotno”, smatra Skočak.

Pitali smo i je li pokušala djelovati kroz neku od postojećih stranaka.

“S 18 sam godina mislila da su stranke dobar način djelovanja pa sam se aktivirala u lokalni ogranak Foruma mladih SDP-a jer su tada na lokalnoj razini radili super stvari, kao što su besplatne pripreme za državnu maturu. No, vrlo brzo sam se razočarala u načine funkcioniranja te organizacije i u potpunosti se odmaknula. Nakon toga sam društveno djelovala kroz volontiranje u udrugama civilnog društva te kroz europske projekte”, kaže.

Mladi – mali dio elektorata podzastupljen na listama

Marka Kovačića, politologa i stručnjaka za politike mladih te nacionalnog korespondenta za mlade za Europsku komisiju i Vijeće Europe, pitali smo zašto se stranke nedovoljno bave mladima.

“Generalno govoreći, mladi nisu od prevelikog interesa političkim strankama jer su tek mali dio elektorata. Međutim, analiza političkih programa koju već nekoliko izbornih ciklusa radim pokazuje da se vidi iskorak u adresiranju problema koji muče mlade. Činjenica je da većina relevantnih političkih stranaka u programima ne samo da adresiraju mlade, već i adekvatno identificiraju probleme i nude određena rješenja. To, naravno, ne znači puno ako se ti predizborni programi ne implementiraju, ali u odnosu na prije četiri godine, a posebice na izbore 2015., vidi se iskorak u tom smislu. Prostora za napredak ima u javnom nastupu, odnosno u davanju javnog i medijskog prostora mladima od strane političkih stranaka (npr. slanja mladih u političke emisije, davanje mladima pozicije unutar političkih stranaka, intenzivnija suradnja stranačkih pomladaka i ostalih funkcionalnih i organizacijskih dijelova stranaka, itd.)”, odgovara.

Tome unatoč, Kovačić kaže, nezanemariv dio mladih ipak se odlučuje stranački aktivirati.

“Istraživanja govore da je oko 10 % mladih u Hrvatskoj aktivno u političkim strankama, tako da je za njih to svakako bitan oblik političke aktivacije. O odgovoru na pitanje zašto mladi pristaju na te rovovske aktivnosti mogu spekulirati, ali on svakako ide u smjeru da mladi to vide kao način na koji se mogu pozicionirati u stranačkoj hijerarhiji.”

Dodaje da ne treba zaboraviti argument tradicije. “Oduvijek su mladi unutar stranaka dijelili letke i mahali zastavama pa se to očekuje i od aktualne generacije”, smatra Kovačić te ističe nekoliko ciljeva pomladaka političkih stranaka.

“U prvu ruku služe kao platforma za agregaciju interesa (okupljaju se mladi koji vjeruju u neku ideju ili ideologiju), socijalizacijski agensi (mladi se uče načinima djelovanja u politici) te odskočne daske (uglavnom je članstvo u pomladcima odskočna daska za daljnje napredovanje u karijeri). Istraživanja o stranačkim pomladcima su generalno vrlo rijetka i, koliko je meni poznato, u Hrvatskoj ne postoje. Međutim, sasvim je jasno da pomladci nisu pretjerano cijenjeni dijelovi političkih stranaka, budući da vrlo malo njihovih članova bude na listama, a u konačnici i zauzme neke političke položaje. Sam koncept pomladaka političkih stranaka nužan je za njihovu opstojnost, ali je nužno i njihovo bolje pozicioniranje u stranačkim hijerarhijama”, zaključuje.

Uštogljeni na TikToku

Početkom godine, a onda i uoči parlamentarnih izbora, na Faktografu smo analizirali kako hrvatski političari i političarke kotiraju na TikToku, platformi koju preferiraju mlađi birači.

U ta četiri mjeseca, predizborna kampanja mnoge je natjerala da se priključe TikToku, odnosno približe mladima. Budući da je influenserica s velikom sljedbom, Ninu Skočak pitali smo što misli o njihovom pristupu toj mreži. Stranke su se TikToka, smatra ona, sjetile “5 minuta prije izbora”, što nije dovoljno za mobilizaciju birača.

“Pristup stranaka društvenim mrežama je generalno vrlo uštogljen. Postoji percepcija da je vrlo lako stvarati sadržaj online i da to može svatko, no realnost je upravo suprotna. Rijetko tko može stvarati dobar sadržaj koji pogađa ‘žicu’ publike i za to itekako treba puno truda, strategije i, naposljetku, talenta. HDZ je imao zanimljiv pristup da svatko od njihovih čelnih lica dođe na TikTok te da svatko od njih komunicira na odvojenim, osobnim, profilima. Mišljenja su podijeljena, no činjenica je da im je doseg bio velik. SDP uopće nije prisutan na TikToku, osim nekoliko kandidata koji su samoinicijativno stvarali sadržaj vrlo malog dosega. Možemo! je svoje kandidate predstavljao kroz jedan centralni profil stranke i stvorili su zanimljiv i konzistentan stil komuniciranja, no glavna mana im je da se većina sadržaja fokusirala protiv HDZ-a te su na društvenim mrežama vodili isključivo negativnu kampanju. Domovinski pokret komunikaciju širi preko Kolakušića koji je u tome dobar, no velik dio njegove publike su upravo susjedi iz Srbije koje je kupio anti-europskim stavovima. Most je na koncu imao vrlo zanimljiv pristup TikToku, angažirali su influencera koji je ‘intervjuirao’ njihove kandidate, ali prekasno su počeli”, analizira Skočak.

Zanimalo nas je smatra li da lajk, odnosno follow, može postati glas.

“Godinama gradim svoj imidž na društvenim mrežama, uspješno sklapam sve sfere svog života na jednom mjestu i ne planiram to mijenjati zbog kampanje. Ja puštam ljude u svoj život. Moja publika se ujutro sa mnom sprema za posao, prate me kako uređujem stan, kako sam provela dan, a možda i najvažnije, educiram ih o društveno važnim pitanjima i oni to cijene”, kaže nositeljica Gen Z liste.

Takav način vođenja kampanje, tvrdi, bit će prvi na našim prostorima, možda i šire.

“Hoće li rezultirati mandatima – vidjet ćemo, no ja ostajem dosljedna sebi”, zaključuje Skočak.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.