Na sjednici zagrebačke Gradske skupštine u travnju jedna je točka dnevnog reda prošla potpuno nezapaženo, a zapravo govori puno o načinu funkcioniranja aktualne gradske vlasti i “buntovnim“ udrugama, u ovom slučaju onima koje se zalažu za prava roditelja odgojitelja.
Gradski vijećnici dali su zeleno svjetlo Gradu Zagrebu da može sklopiti ugovor s Ministarstvom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt “Zaželi za potrebite Zagreb“.
Riječ je projektu kojeg je izradio Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom u okviru Europskog socijalnog fonda plus (ESF plus) namijenjenog pružanju izvaninstitucionalne pomoći u svakodnevnom životu osobama starijim od 65 godina. Dio je to dobro poznatog programa “Zaželi” na državnom nivou koji se provodi od 2017. godine, o čemu je u više navrata pisao i Faktograf.
Grad Zagreb javio se na javni poziv Ministarstva socijalne politike u okviru programa “Zaželi – prevencija institucionalizacije“. Aplicirao je s projektom “Zaželi za potrebite Zagreba“. Ministar Marin Piletić krajem ožujka je donio odluku da je zagrebački projekt prošao, pa je Gradska skupština trebala potvrditi da Grad Zagreb ide u projekt, odnosno da će sklopiti ugovor o financiranju.
U hitnom postupku 27 gradskih vijećnika (Možemo!, SDP, ORaH i SDSS) diglo je ruke za trogodišnji projekt “Zaželi za potrebite Zagreba“ financiran s 960 000 eura, od čega je 85 posto iz fonda EU, a 15 posto iz državnog proračuna. Nositelj projekta je Grad Zagreb, a partneri su mu Caritas Zagrebačke nadbiskupije, udruga za pomoć romskoj manjini Perspektiva i Hrvatska udruga roditelja odgojitelja koja je žestoki kritičar aktualne gradske vlasti zbog ukidanja mjere „roditelj odgojitelj“.
Zanimljivo je da nitko od vijećnika nije imao potrebu pitati odgovorne iz gradske uprave kako su baš te udruge izabrane kao partneri Grada, je li bio javni poziv i koji su bili kriteriji u odabiru partnera.
Nitko nije postavio ni pitanja zašto je Grad Zagreb odlučio da, pored bespovratnih 960 000 eura koje će dobiti za projekt, ipak doda i nešto vlastitog novca. U planu je 240 000 eura iz gradskog proračuna u tri godine, od čega će 70 500 eura za ovu godinu trebati osigurati rebalansom proračuna. Taj bi novac za vrijeme trajanja projekta također trebao ići Caritasu, Perspektivi i Hrvatskoj udruzi roditelja odgojitelja za troškove koji nisu prihvatljivi za financiranje iz fonda ESF plus.
Odlučivali na temelju polovičnog dokumenta
Romana Galić, zamjenica pročelnice nadležnog gradskog ureda, na sjednici je samo kratko obrazložila da se zaključak o sklapanju Ugovora mora donijeti u hitnoj proceduri – što znači bez prethodne rasprave pred skupštinskim odborima i na vijećima gradskih četvrti – jer je rok za potpisivanje Ugovora kratak, a i da projekt mora početi već u travnju.
Brzina izglasavanja bila je tolika da nitko tko je digao ruku nije primijetio da je u materijalima za sjednicu samo pola ugovora o kojem su glasali. Objavljene su samo parne strane, 27 od ukupno 54 stranica Ugovora kojeg Grad Zagreb treba sklopiti s Ministarstvom socijalne politike i Zavodom za zapošljavanje, tako da su gradski zastupnici odlučivali doslovno o polovičnom dokumentu. Greška je ispravljena na webu Gradske skupštine 11 dana od glasanja, i to tek nakon molbe Faktografa za dostavom čitavog dokumenta.
Projekt “Zaželi za potrebite Zagreba“ trajat će ukupno 36 mjeseci što uključuje pripremu, provedbu i evaluaciju rada. U planu je zapošljavanje 20 osoba koje bi tijekom 32 mjeseca brinule za 140 osoba starijih od 65 godina na području Zagreba. Podrška bi se sastojala u pomoći oko organiziranja prehrane, u kućanskim poslovima i drugim svakodnevnim potrebama, a jednom mjesečno i u dostavljanju paketa s osnovnim potrepštinama.
Iz opisa projekta vidljivo je da, uz Grad Zagreb kao nositelja projekta, samo Caritas Zagrebačke biskupije od izabranih partnera ima iskustva s EU fondovima i ranijim projektima pomoći u kući u okviru programa “Zaželi”.
Razlog za angažiranje udruge za pomoć romskoj manjini Perspektiva vjerojatno leži u želji za inkluzivnim pristupom, što je svakako dodana vrijednost u čitavoj priči. U poglavlju projekta pod nazivom “Horizontalne teme“ piše: “Radit će se na podizanju svijesti o potrebi suzbijanja svih oblika diskriminacije pripadnika romske nacionalne manjine budući da će romska nacionalna manjina biti zastupljena u projektu i kao pripadnici ciljne skupine i kao pružatelji usluga“.
Što se tiče Hrvatske udruge roditelja odgojitelja, osim generalnog opisa čime se udruga bavi – zaštita i promicanje prava obitelji s djecom, da ima više od 2 000 članova kojima pruža pravnu podršku i slično – razlog za njezino angažiranje može se iščitati iz vrlo općenite tvrdnje koja se odnosi na sve tri udruge: „ Prilikom odabira partnerskih organizacija prvenstveno se vodilo njihovim iskustvom u neposrednom radu s korisnicima“.
Od protesta s dječjim papučicama do Strasbourga
Ono što ne piše u projektnom prijedlogu Grada, a što je pozadinski dio priče, vezano je prije svega za Hrvatsku udrugu roditelja odgojitelja (HURO). S njom Grad Zagreb ima, blago rečeno, vrlo dinamične odnose protekle tri godine od kada je na čelu Zagreba gradonačelnik Tomislav Tomašević i platforma Možemo!.
Udruga se izuzetno angažirala u protivljenju ukidanju mjere “roditelj odgojitelj“ što je Gradska skupština izglasala u prosincu 2021. godine. Uslijedile su učestale konferencije za novinare, brojna priopćenja, niz prosvjeda i višekratno obraćanje Visokom upravnom sudu, potom i Ustavnom sudu, da bi sada sve završilo i na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.
Roditelji odgojitelji, organizirani u HURO, demonstrirali su ispred Gradskog poglavarstva i Gradske skupštine. Jednom prilikom poslagali su tisuću dječjih papučica i plišanaca zahtijevajući novčanu naknadu za djecu koja nisu upisana u vrtić. Tražili su podršku državnih institucija poput Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade i Ministarstva pravosuđa. Lobirali su i kod gradskih opozicijskih stranaka, posebno preko Mosta i Bandić Milan 365-Stranke rada i solidarnosti. Uspjeli su preko Visokog upravnog suda izgurati privremenu obustavu ukidanja mjere, ubrzo i odluku suda o vraćanju mjere “roditelj odgojitelj“ iz vremena bivšeg gradonačelnika Milana Bandića. Potom su nastavili borbu i protiv nove revidirane odluke Gradske skupštine. Uporno su slali komentare na niz javnih savjetovanja (1, 2, 3, 4, 5) vezano za mjeru “roditelj odgojitelj”. U svim tim akcijama nisu štedjeli riječi u kritici Možemo!, gradonačelnika Tomislava Tomaševića i njihove “čudne ideologije“.
Prozivali su Tomaševića da je “ideološki vođen odbojnošću prema djeci i obiteljima s više djece“ i da “nema dodira sa stvarnošću“. Optužili su ga da je dolaskom na vlast “sve odbore ‘natrpao’ pristašama svoje ideologije od kojih mnogi nemaju veze sa strukom“. Aktualnu zagrebačku vlast nazivali su “lažnom, licemjernom, isključivom i nesposobnom“.
Platformu Možemo! nazivali su “skupinom prijetvornih aktivista koji imaju očitu mržnju prema korisnicima mjere ‘roditelj odgojitelj’ u odnosu na posvojenu djecu iz Konga“ i da “ne mare za interese građana Zagreba nego isključivo za interese pojedinaca“.
Koordinacija sa Željkom Markić
U svemu tome HURO je djelovao koordinirano s udrugom U ime obitelji koju vodi Željka Markić. Održavali su zajedničke konferencija za novinare (1, 2, 3), organizirali su sinkronizirane tužbe i podneske (1, 2, 3, 4, 5) prema Visokom upravnom sudu i Ustavnom sudu, a i sada su – nakon odbijanja Ustavnog suda – obje udruge krenule (1, 2) i u Strasbourg na Europski sud za ljudska prava.
Zanimljivo je pobrojati i javne akcije roditelja odgojitelja koje su se odvijale od jeseni prošle godine. Tada su se, naime, finiširali dogovori na relaciji Grad Zagreb-HURO i ostala dva partnera oko budućeg zajedničkog projekta “Zaželi za potrebite Zagreba“. O tome se nisu pisala priopćenja.
Gradonačelnik Tomislav Tomašević donio je 20. rujna 2023. godine zaključak o prijavi projekta na javni poziv u kojem jasno stoji da je Grad Zagreb nositelj, a da su partneri Caritas Zagrebačke nadbiskupije, udruga Perspektiva i Hrvatska udruga roditelja odgojitelja. Ni o tome nema vijesti.
Nekoliko dana prije odluke gradonačelnika, HURO šalje medijima još jedno oštro priopćenje u kojem prozivaju dogradonačelnicu Danijelu Dolenec da laže o broju neupisane djece u vrtiće i pozivaju gradsku vlast da transparentno izađu sa stvarnim brojkama. Ne zaboravljaju spomenuti ni “raspad sustava“.
“Njihova kolektivna obmana građana nema granica, no mnogi ubrzano uviđaju da su vlast dali skupini nesposobnjakovića koji su lažnim obećanjima o zelenim politikama grad doveli na rub ekološke, društvene i sustavne katastrofe. Pitamo se gdje odlazi novac iz gradske blagajne kada se raspadaju dijelovi sustava koje građani financiraju, a nemaju niti pola od te usluge?!“, stoji, među ostalim, u priopćenju za medije udruge koja samo tjedan dana kasnije i službeno postaje partner Gradu Zagrebu za projekt “Zaželi za potrebite Zagreba“.
No, dva mjeseca nakon toga i odluke Ustavnog suda da ukidanje mjere „roditelj odgojitelj“ nije protuustavno, Hrvatska udruga roditelja odgojitelja postala je nešto tiša u javnosti. Nije, ipak, potpuno odustala od pravne borbe, pa je u ožujku ove godine izvijestila da idu i dalje – sada na Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu.
Grad štur
Pokušali smo doznati od Gradskog ureda za socijalnu zaštitu kako je nastao projekt, ali smo iz gradske Službe za informiranje i medije dobili suhoparne odgovore. Kontaktirali smo i Hrvatsku udrugu roditelja odgojitelja koji su nam vrlo rado objasnili kako će se to novo gradsko-civilno partnerstvo odvijati.
Pitali smo nadležne u Gradu po kojim kriterijima su izabrani partneri na projektu “Zaželi za potrebite Zagreba“, je li odluku o partnerima donio gradonačelnik Tomislav Tomašević ili nadležni gradski ured i je li za odabir partnera raspisan javni poziv na koji su se mogle javiti zainteresirane udruge ili je riječ o odluci da se u projekt ide s točno određenim udrugama.
Odgovorili su nam da je, nakon što je Ministarstvo socijalne politike objavilo javni poziv, Grad Zagreb izradio projekt “Zaželi za potrebite Zagreba“, da je “zaključak o prijavi projekta donesen u rujnu“ i da je u njemu utvrđeno da će prijavitelj projekta biti Grad Zagreb u partnerstvu s Caritasom Zagrebačke nadbiskupije te udrugama Perspektiva i Hrvatskom udrugom roditelja odgojitelja koje su se “samoinicijativno javile jer za prijavu partnerstva na projektu nije propisana obaveza javnog poziva“.
Ana Marija Berbić Lacko, predsjednica Hrvatske udruge roditelja odgojitelja, objasnila nam je kako je to išlo s njihove strane. Rekla nam je da je su u udruzi prvo napravili anketu među članstvom ima li među roditeljima odgojiteljima, s obzirom na izmjenu odluke o novčanoj naknadi, zainteresiranih koji bi radili u pružanju pomoći starijima u okviru programa “Zaželi”. Za taj je posao previđena minimalna plaća propisana zakonom, a za ovu godinu ona iznosi 840 eura bruto. Dobili su pozitivne reakcije. Nakon toga su krenuli u traženje partnera.
„Prva nam je želja bila da HURO bude nositelj projekta. Kontaktirali smo Zagrebačku županiju i Crveni križ, a na kraju smo došli i do Grada Zagreba. U Gradu su nam rekli da oni već imaju projekt u kojem bi Grad bio nositelj i mi smo pristali s njima biti partneri, jer do sada nismo imali iskustva s EU projektima“, objasnila nam je Berbić Lacko.
Kako nam je rekla, zadatak udruge HURO bit će zapošljavanje do 20 osoba koje bi brinule za starije osobe, a Caritas Zagrebačke nadbiskupije i udruga Perspektiva radit će uglavnom na pronalasku 140 osoba kojima je potrebna pomoć i koordinirat će taj dio aktivnosti.
“Prvi zadatak nam je da raspišemo javni poziv za osobe koje bi pružale pomoć, potom intervjui i selekcija. Plan je da njihovo zapošljavanje počne u kolovozu“, kaže predsjednica HURO-a.
Potvrdila je, što nam je rečeno i u Gradu, da je Grad nakon odluke Gradske skupštine potpisao Ugovor o bespovratnim sredstvima, ali da još nije potpisan partnerski sporazum između Grada i udruga. Ona ipak očekuje da će “od projekta moći zaposliti jednu osobu u udruzi na mjestu koordinatora“. Plaćene koordinatore na projektu imat će i Caritas i udruga Perspektiva. I u Gradu će biti jedna osoba zadužena za administriranje čitavog projekta.
Pitali smo Ana Mariju Berbić Lacko za što će ići dodatnih 240 000 eura koje će Grad Zagreb iz gradskog proračuna odvojiti za projekt, pored bespovratnih 960000 eura iz ESF plus fonda.
“Ne znam za nikakvih dodatnih 240 000 eura. Kako ste došli do te cifre, od kud vam to?“, iznenadila se Berbić Lacko.
Iz Grada su nam odgovorili da će taj dodatni iznos biti za pokrivanje troškova partnerskih udruga, jer dio troškova rada na projektu nije pokriven iz fonda ESF plus.
„Radi se o troškovima plaća, materijalnih prava koordinatora te knjigovodstvenog servisa za partnerske organizacije i za osobe koje pružaju uslugu podrške korisnicima“, objasnili su iz Grada.
HURO pomirljiv
Pitali smo predsjednicu HURO-a i kako će se od sada njezina udruga roditelja odgojitelja postaviti prema vlasti u Zagrebu kada su odnedavno zapravo – partneri.
„Jasno je stavljena granica. Pravna borba ide dalje, ali istovremeno nam je svima suđeno da surađujemo“, kratko objašnjava Ana Marija Berbić Lacko.
Prema njezinim riječima, Hrvatska udruga roditelja odgojitelja, od osnivanja 2017. godine, nikada nije aplicirala za gradska sredstva namijenjena za udruge. Do sada su se, kaže, financirali “od donacija i članarina“.
Sada se, ipak, namjeravaju javiti i na javni natječaj za dobivanje gradskog prostora za rad udruge.
