Pod povećalom

Europski izbori u Hrvatskoj: Pobjeda HDZ-a koji se vratio na svojih “tradicionalnih” šest mandata

Izbore za Europski parlament u Hrvatskoj obilježila je katastrofalno niska izlaznost od samo 21 posto, najniža od svih članica EU.
Foto: HINA/ Damir SENČAR/ ds

Niska izlaznost od samo 21,35 posto obilježila je izbore za Europski parlament u Hrvatskoj na kojima je HDZ osvojio šest mandata, SDP četiri, a Domovinski pokret i Možemo po jedan mandat.

Hrvatska se tim podatkom smjestila na samo dno među članicama EU-a, iznad nje je Litva s izlaznošću od 28,94 posto, dok niti jedna druga država nije zabilježila manje od 30 posto onih koji su izašli na birališta. Prema posljednjim podacima, izlaznost na razini cijele EU jučer je bila 50,8 posto, što je na razini izlaznosti iz 2019. godine (50,6 posto).

Ovogodišnja izlaznost se u Hrvatskoj može usporediti samo s prvim izborima za Europski parlament nakon pristupanja Europskoj uniji kada je ona u postotcima bila čak i nešto niža nego jučer – 20,83 posto. Potom je kroz naredne cikluse zanimanje za europske izbore u Hrvatskoj donekle raslo pa je 2014. godine na njih izašlo 25,24 posto birača, a 2019. godine 29,85 posto. Međutim, kada se gleda u brojkama, 2013. godine je na birališta u Hrvatskoj izašlo 780 tisuća glasača, 2014. godine 950 tisuća, 2019. više od milijun i sto tisuća da bi brojka jučer pala na 752 tisuće.

Dobar rezultat HDZ-a

Dobar rezultat HDZ-a na jučerašnjim izborima ogleda se u činjenici da je stranka Andreja Plenkovića, koji je i nosio stranačku listu iako je i u kampanji jasno najavio da neće zauzeti mjesto u Europskom parlamentu, “podebljala” svoj rezultat od prije pet godina i u mandatima, i u postotku, a i u broju glasova, iako je izlaznost bila manja.

Prema posljednjim rezultatima Državnog izbornog povjerenstva, HDZ je osvojio 34,60 posto ili 256 tisuća glasova u Hrvatskoj, dok su u inozemstvu ostvarili 68 posto ili 8120 glasova. Najviše glasova na listi dobio je premijer Andrej Plenković (39,7 posto liste ili 101.820 glasova u Hrvatskoj).

S obzirom da on neće ići u Europski parlament, HDZ će u njemu predstavljati Dubravka Šuica (8864 glasova), Davor Ivo Stier (25.424 glasa), Karlo Ressler (6273 glasa), Nikolina Brnjac (7734 glasa), Željana Zovko (6707 glasova) i Sunčana Glavak (4840). U slučaju da Šuica ili netko drugi s liste postane povjerenik u Komisiji, lista bi se mogla spustiti i do Tomislava Sokola. HDZ je u inozemstvu dobio 8120 glasova, a zanimljiva je činjenica da je tamo najviše, više čak i od Plenkovića, dobila Željana Zovko (57 posto ili 4660 glasova). Svoje mjesto u Europskom parlamentu je s posljednjeg, 12. mjesta, na listi HDZ-a “hvatala” i neovisna Marijana Petir, no na kraju nije prešla prag od 10 posto liste, iako je dobila 21.067 glasova, što je bio postotak od 8,21 posto.

Na izborima 2019. godine HDZ je osvojio 22,7 posto ili 244.076 glasova u Hrvatskoj te 9347 u inozemstvu. Tada je listu vodio Karlo Ressler, a HDZ je dobio četiri mandata, dva manje nego ove godine. Ove godine HDZ je osvojio 11,8 postotnih poena više nego prije pet godina te oko 11 tisuća glasova više. Tu treba još jednom napomenuti da je ove godine izlaznost bila bitno niža nego 2019. što HDZ-ov rezultat čini još boljim.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

SDP povećao postotak u odnosu na 2019.

Koalicija okupljena oko SDP-a osvojila je s 25,96 posto četiri mandata, jednako kao i 2019. godine. S njihove liste u Europski parlament će ponovno zasjesti nositeljica Biljana Borzan, koja je dobila 43 posto glasova liste, odnosno 83.656 glasova. Svoje mjesto je putem preferencijalnih glasova, sa zadnje pozicije na listi, osigurao i dugogodišnji europarlamentarac Tonino Picula. Dobio je 15 posto glasova liste ili oko 31 tisuće glasova. S liste SDP u Europski parlament ponovno idu i Predrag Matić Fred (17.239 glasova) te Romana Jerković (1005 glasova). Respektabilan broj glasova na toj listi dobili su i Dalija Orešković iz Stranke s imenom i prezimenom (11.567 glasova) te nezavisni Bojan Glavašević (10.297) glasova, no to nije bilo dovoljno da se pomaknu na listi i osvoje mandat u Europskom parlamentu. Glavašević nije uspio osigurati niti mandat u Hrvatskom saboru te je jučer najavio svoje povlačenje iz politike.

Prije pet godina SDP je, također, osvojio četiri mandata u Europskom parlamentu. Tada su dobili nešto više od 200 tisuća glasova, odnosno 18,71 posto. Na jučerašnjim izborima postotak su povećali za oko 7 postotnih bodova, iako su dobili desetak tisuća glasova manje nego 2019.

Domovinskom pokretu i Možemo po jedan mandat

Domovinski pokret se na jučerašnjim izborima potvrdio kao treća politička grupacija na hrvatskoj političkoj sceni. Dobili su oko 66.500 glasova u Hrvatskoj i inozemstvu što im je donijelo 8,8 posto glasova. Iako je listu nosio predsjednik stranke Ivan Penava, najveći broj glasova (35.303 glasa ili 53,99 posto liste) dobio je Stephen Nikola Bartulica koji je bio i najvidljiviji kandidat tijekom predizborne kampanje zbog netransparentnosti oko upisivanja imovine u imovinsku karticu (1, 2) te upornog odbijanja objašnjavanja od čega živi nakon što mu dva kredita “pojedu” sva primanja, a na kraju je preko odvjetnice priopćio da mu financijski pomaže majka.

Politička platforma Možemo osvojila je posljednji hrvatski mandat u Europskom parlamentu. Možemo je dobio 5,9 posto ili oko 44 tisuće glasova. Najviše glasova na listi dobila je Ivana Kekin (11.307 glasova ili 25 posto liste) koja se nalazila na posljednjem mjestu, a već prije izbora je najavila da, ako osvoji mandat, neće ići u Europski parlament nego će ostati u Saboru. S te liste će u Europski parlament otići nositelj Gordan Bosanac koji je dobio 6134 glasa ili oko 14 posto liste.

Prije pet godina, tada još uvijek široj javnosti manje poznata platforma Možemo je na izbore za Europski parlament izašla u koaliciji s Novom ljevicom i ORaH-om. S 1,79 posto ili 19.313 glasa ostali su debelo ispod izbornog praga. Listu je nosio sadašnji zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević koji je dobio 5429 glasova. U međuvremenu Možemo je dva puta osvajao saborske mandate te je na lokalnim izborima uspio doći na vlast u Zagrebu. No, da su na ovim izborima osvojili samo dvije tisuće glasova manje ostali bi i bez tog jednog mandata u Europskom parlamentu.

Tragičari i hit izbora

Najveći tragičar izbora je IDS-ov Valter Flego koji je, iako je prešao izborni prag od 5 posto, ipak ostao bez novog mandata u Europskom parlamentu. Flego je predvodio široku koaliciju sastavljenu od liberala, socijaldemokrata, regionalnih stranaka i manjinskog SDSS-a te su osvojili 5,61 posto ili respektabilnih oko 41.600 glasova. Da je Flego osvojio oko 2460 glasova više, tada bi dobio jedan mandat, a HDZ bi pao na pet mandata. Prije pet godina Flego je osvojio mandat na koalicijskoj listi HSS-a, Glasa, IDS-a, HSU-a, PGS-a, Demokrata i Laburista s manjim postotkom nego je imao jučer, 5,19 posto, no ove godine ga d’Hontdova metoda nije pomazila.

Na ovogodišnjim izborima mandat nije ponovio niti Mislav Kolakušić. Kolakušićeva lista prije pet godina bila je četvrta po snazi sa 7,89 posto ili 84.765 glasova. Na jučerašnjim izborima lista njegove stranke Pravo i pravda osvojila je 2,99 posto ili 22.214 glasova. Na toj listi bio je i bivši predsjednik stranke Živi zid – Ivan Vilibor Sinčić. Živi zid se raskolio jer se prije pet godina nisu mogli dogovoriti tko će ići u Europski parlament, a bili su dobili 5,66 posto ili oko 61 tisuću glasova.

Svoj mandat nije ponovio niti Ladislav Ilčić. Ilčić je u Europski parlament ušao kao zamjena za Ružu Tomašić s kojom je prije pet godina bio na listi desnih stranka koja je osvojila 8,52 posto ili 91.546 glasova. Sada je Ilčić sa svojom listom osvojio samo 1,22 posto ili 9085 glasova.

Most nezavisnih lista jučer je ponovio neuspjeh iz 2019. godine. Prije pet godina stranka Bože Petrova ostala je ispod praga s 4,67 posto ili nešto više od 50 tisuća glasova. Na jučerašnjim izborima su u koaliciji s Hrvatskim suverenistima i HSP-om ostvarili još niži rezultat – 4,02 posto, a dobili su oko 30 tisuća glasova. Taj rezultat ih vjerojatno još više boli s obzirom da su na nedavno održanim parlamentarnim izborima osvojili 11 mandata u Saboru i bili četvrta lista po snazi u Hrvatskoj. No, u međuvremenu ih je napustio bračni par Raspudić, što je vjerojatno utjecalo i na ovakav njihov rezultat (a na domaćem terenu napustili su ih i suverenisti).

S druge strane, hit izbora je hrvatska tiktokerica Nina Skočak koja je predvodila nezavisnu Gen Z listu mladih. Ona je osvojila više glasova nego etablirani Most – 4,06 posto ili više od 30 tisuća glasova. Ipak, za ulazak u Europski parlament nedostajalo joj je oko 14 tisuća glasova.

Rezultati u kontinentalnoj Hrvatskoj

HDZ je na proteklim izborima za Europski parlament ostvario najviši rezultat u 15 hrvatskih županija, SDP je pobijedio u pet, dok je u istarskoj najviše glasova dobila koalicijska lista IDS-ovca Valtera Flege.

U Zagrebačkoj županiji pobijedio je HDZ s 32,8 posto, a drugi je SDP s 28,4 posto. U toj je županiji prije pet godina SDP-ova lista pobijedila s 19,3 posto, a HDZ je imao 18,7. U Krapinsko-zagorskoj županiji SDP je dobio 40,5 posto, a HDZ 31,2 posto, a prije pet godina su bili gotovo izjednačeni (SDP 23,99 posto, HDZ 23,66 posto). U Varaždinskoj županiji SDP je osvojio 32,5 posto, a HDZ 31,3 posto, dok je prije pet godina SDP imao 19,7, a HDZ 19,2 posto. U Međimurskoj županiji SDP je osvojio 35,2 posto, HDZ 24,3 posto, dok je prije pet godina HNS imao 30 posto, SDP 21,8, a HDZ 13,6.

U Koprivničko-križevačkoj županiji HDZ je dobio 34,8 posto, a SDP 34,1 posto. 2019. je SDP pobijedio s 26,2 posto, a HDZ je imao 22,6 posto. U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji HDZ je osvojio 38,8 posto (24,5 2019.), a SDP 25,6 posto (19,3 posto 2019.). U Sisačko-moslavačkoj HDZ je pobijedio s 45,6 posto, a SDP je dobio 21,3 posto. Prije pet godina HDZ je imao 24,4 posto, a SDP 15,3 posto. I u Karlovačkoj županiji je HDZ premoćno pobijedio s 42,8 posto (31,1 2019.), a SDP ima 22,19 posto (17,6 2019.).

Rezultati u slavonskim županijama

U Virovitičko-podravskoj više od polovice glasača dalo je glas HDZ-u (52,3 posto), dok je SDP osvojio 22,6 posto glasova. HDZ je 2019. godine dobio 42,3 posto, a SDP 15,5. U Požeško-slavonskoj HDZ je dobio 48,5 posto (36 posto 2019.), a SDP 19,8 posto (14,6 posto 2019.). U Osječko-baranjskoj HDZ je prvi s 39,1 posto, SDP drugi s 26,5 posto, dok je DP osvojio 11,1 posto. Prije pet godina HDZ je imao 25,5 posto, a SDP 17,7 posto.

U Brodsko-posavskoj županiji HDZ je prvi s 46,5 posto (34 posto 2019.), a SDP drugi s 21,8 posto (16,4 posto 2019.). U zadnjoj slavonskoj županiji, onoj vukovarsko-srijemskoj, HDZ je dobio 37,9 posto, SDP 16,5 posto, a Domovinski pokret 15,5 posto. Prije pet godina HDZ je u toj županiji imao 27,3 posto, koalicija oko Hrasta 15,3 posto, SDSS 12,4 posto, a SDP 10,9 posto.

U Istri pobijedio Flego, u Dalmaciji HDZ dominantan

Istarska županija je jedina u kojoj se razbio monopol HDZ-a i SDP-a. U njoj je čak 47,4 posto dobila lista koju je predvodio IDS-ovac Valter Flego, SDP je dobio 18,5 posto, a HDZ 11,9. Prije pet godina koalicija u kojoj je bio IDS dobila je 41,2 posto, SDP 15,9, Živi zid 8,1 posto, Kolakušić 7,8, a HDZ tek 6,6 posto. U Primorsko-goranskoj županiji pobijedio je SDP s 34,9 posto, a HDZ je dobio 27,9 posto, dok je 2019. godine SDP imao 27,2 posto, a HDZ 16,7 posto. I u Ličko-senjskoj županiji HDZ je dobio preko polovice glasova – 52,7 posto, dok je SDP osvojio 10,9 posto. Prije pet godina HDZ je imao 40,5 posto, a SDSS i SDP po 10 posto.

U dalmatinskim županijama je HDZ premoćno pobijedio. U zadarskoj je dobio 42,5 posto (30,7 posto 2019.), a SDP 22,5 posto (15,9 posto 2019.). U Šibensko-kninskoj županiji HDZ je dobio 40,9 posto, a SDP 21,2 posto. Prije pet godina HDZ je dobio 30,8 posto, SDP 15,2 posto, a koalicija oko Hrasta 11,3 posto. U Splitsko-dalmatinskoj županiji HDZ je prvi s 40,6 posto, SDP drugi s 23,7 posto, a DP treći s 11,6 posto. 2019. godine HDZ je dobio 26,8 posto, SDP 17,6 posto, a koalicija oko Hrasta i Most oko 8,9 posto. U najjužnijoj hrvatskoj županiji HDZ je osvojio 45 posto, a SDP 21 posto. Prije pet godina HDZ je imao 34,3 posto, a SDP 16,7 posto.

Rezultati u najvećim gradovima

I zbog rezultata u najvećim hrvatskim gradovima HDZ može biti zadovoljan jer je ostvario pobjede u Splitu i Osijeku, gdje je prije pet godina izgubio od SDP-a, a povećao je svoje rezultate u Zagrebu i Rijeci.

U glavnom hrvatskom gradu pobjedu je s 29 posto odnijela SDP-ova lista, HDZ je bio drugi s 24,5 posto. Na trećem mjestu se s 14 posto našao Možemo! koji u Zagrebu ima gradonačelnika Tomislava Tomaševića i snažnu većinu u gradskoj skupštini. Četvrta je bila lista DP-a s 10,4 posto glasova. Prije pet godina SDP je u Zagrebu pobijedio s 21,3 posto, HDZ je bio drugi s 13,6 posto, desna koalicija Hrast, HKS, HSP AS i UHD 10 posto, a Mislav Kolakušić 9,5 posto.

U Splitu su HDZ-ova i SDP-ova lista izjednačene (HDZ 31,38 posto, SDP 31,20 posto), na treće mjesto smjestio se DP s 10,9 posto, a četvrti je Most s 5,7 posto, dok je Možemo s 4,5 posto ostao ispod praga. Prije pet godina SDP je u Splitu pobijedio s 22,3 posto, HDZ je imao 18,8, Kolakušić 9,7, koalicija oko Hrasta 8,2, Most 7,8, Neovisni za Hrvatsku 7,6, a Pametno i Unija Kvarnera 5,1.

U Rijeci je pobjedu odnio SDP s 36,4 posto, HDZ je na drugom mjestu s 24 posto, Možemo treći s 8,8 posto, koalicija oko IDS-a je dobila 7,4 posto, a Domovinski pokret 4,8 posto. I prije pet godina SDP je pobijedio u Rijeci s 28,5 posto, HDZ je bio drugi s 13,6 posto, Kolakušić je dobio 10 posto, koalicija oko IDS-a 7,6 posto, ona oko Hrasta 6 posto, a Živi zid 5,6 posto.

U Osijeku je HDZ dobio 35,1 posto, SDP 31,4 posto, a Domovinski pokret 10,8 posto. Prije pet godine u Osijeku je pobijedio SDP s 22,5 posto, HDZ je bio na drugom mjestu s 21,5 posto, koalicija oko Hrasta, kao i Kolakušić, 10,3 posto, Živi zid 5,8 posto, a Most 4,99 posto.

HDZ se vratio na tradicionalnih šest mandata

Na jučerašnjim izborima manja je bila raspršenost glasova po listama, što je dovelo i do više mandata najjače, HDZ-ove liste.

Na prvim izborima za Europski parlament u Hrvatskoj 2013. godine HDZ-ova lista osvojila je šest mandata, SDP-ova pet, a mjesto u parlamentu osvojio je i laburist Nikola Vuljanić. Godinu dana kasnije, 2014., HDZ je također imao šest mandata, SDP četiri, dok je tada mandat osvojio i Davor Škrlec iz Oraha. U tom je mandatu Hrvatska imala 11 mjesta u Europskom parlamentu. Na izborima 2019. godine HDZ i SDP su dobili po četiri mandata, a u Europski parlament su ušle još čak četiri liste i zastupnici Kolakušić, Sinčić, Flego i  Tomašić.

S manjim brojem lista koje su prešle prag, HDZ se vratio na svojih “tradicionalnih” šest mandata, dok SDP već treći ciklus zaredom osvaja četiri mjesta u Europskom parlamentu. Novina ovih izbora je da u njega po prvi puta ulaze i desni Domovinski pokret te zeleni Možemo.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.