Pod povećalom

Ured za socijalno partnerstvo na usluzi Vladi ili socijalnim partnerima?

Za žurno ispunjenje tog predizbornog obećanja HDZ-a vjerojatno nisu zaslužni ni sindikati niti poslodavci - već činjenica da se u paketu s tim Uredom formira i Ured za odnose s javnošću kojeg će voditi Marko Milić.
Gerd Altmann (Pixabay)

Rad Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV), kao i drugih oblika socijalnog partnerstva na nacionalnoj te na razini jedinica lokalne odnosno područne samouprave uskoro bi trebao pratiti i koordinirati Ured za socijalno partnerstvo koji će se ustrojiti pri Vladi.

„Posljednjih osam godina Vlada je posebno inzistirala na socijalnom dijalogu i ta razina uspostavljenog povjerenja rezultirala je konkretnim rezultatima, nikada većom zaposlenošću, nikad većim plaćama i mirovinama, rekao je Marin Piletić, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike predstavljajući u Saboru zakonski prijedlog o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi. Tim se zakonskim prijedlogom, osim Ureda za socijalno partnerstvo u Vladi ustrojava i Ured za odnose s javnošću.

Govoreći o Uredu za socijalno partnerstvo, Piletić je kazao kako se njime želi dodatno osnažiti socijalno partnerstvo u Hrvatskoj.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Vladin Ured za socijalno partnerstvo Hrvatskoj nije nepoznanica. Takvo tijelo formirala je 2001. godine koalicijska Vlada pod vodstvom Ivice Račana. Formiran je uz stručnu i tehničku pomoć Agencije SAD-a za međunarodni razvoj. Ured je bio smješten u Mesničkoj ulici, a od njegova osnivanja pa sve do zatvaranja vodio ga je Vitomir Begović, koji je na tu dužnost stigao iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH).

SDP osnovao, SDP raspustio

Prvi posao Ureda je bio dogovor o socijalnom paktu između Vlade, sindikata i poslodavaca. Te 2001. godine Vlada i Ured za socijalno partnerstvo potpisali su sa sindikatima i poslodavcima tzv. „Božićni sporazum“ (potpisan je 22. prosinca 2001. godine), odnosno „Sporazum PARTNERSTVO ZA RAZVOJ“ , svojevrsni socijalni pakt kojeg na sindikalnoj strani nije potpisao jedino Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata. Sporazum nije dugo trajao, jer se vrlo brzo pokazalo da Vlada svoje obveze neće ispuniti i da joj je plan dereguliranje tržišta rada. Iz sporazuma je nakon nekoliko mjeseci izašao SSSH, čime je bio osuđen na propast.

Kako je 2003. u Reviji za socijalnu politiku napisao Begović, Ured kojeg je vodio logistički podupire, prati, koordinira i izvještava o radu nacionalnoga tripartitnog tijela: GSV-a, njegovih deset povjerenstava kao užih stručnih radnih tijela, zatim niza drugih povremenih ili stalnih stručnih skupina, kao i ostalih institucionalnih oblika stalnog dijaloga socijalnih partnera.

Osim toga, Ured je obavljao i „stručne poslove (izradu analiza, realizaciju pojedinih projekata, radnih podloga, materijala, i sl.) za potrebe GSV-a, ali i sve druge poslove bitne za razvoj bipartitnog i tripartitnog socijalnog dijaloga, od razine trgovačkih društava, preko pojedinih resornih ministarstava i drugih državnih institucija, do Vlade“. Organizirao je i provodio i programe stručne edukacije za predstavnike socijalnih partnera, ali i aktivno sudjelovao u postupcima mirenja u kolektivnim radnim sporovima.

Kolektivno pregovaranje u zemlji, na razini djelatnosti, taj je Ured pokušao potaknuti formiranjem sektorskih grupacija, odnosno granskih tripartitnih tijela u kojima bi se okupili predstavnici granskih sindikata, resornih ministarstava i odgovarajuća udruga poslodavaca, odnosno predstavnici pojedinačnih poslodavaca u djelatnosti.  Rezultat njihova rada trebali su biti bipartitni sporazumi između sindikata i poslodavaca. Međutim, iako je nekoliko sektorskih grupacija osnovano, rezultata nije bilo zbog nespremnosti poslodavaca, ali i sindikata.

Nekadašnji Ured za socijalno partnerstvo nikada do kraja nije ekipiran. Iako se očekivalo da će to tijelo pridonijeti praćenju tržišta rada, to se nikada nije dogodilo. No, Ured se s vremenom pretvorio u produženu ruku Vlade zbog čega je često kritiziran.

Ured je tako i 2008. godine odigrao ključnu ulogu u pokušaju sklapanja novog pakta sa sindikatima i poslodavcima. Nazvan je „Sporazum o socijalnom partnerstvu u novim okolnostima“, no od njega ništa nije bilo.

Bila su to vremena u kojima su sindikati često mjesecima bojkotirali rad GSV-a nezadovoljni radom u tom tripartitnom tijelu i preglasavanjem sindikata od strane poslodavaca i vlade. Ured za socijalno partnerstvo pokušavao je biti svojevrsni „miritelj“. Toliko dobar da je 2010. godine, kada su se nakon jednog u nizu bojkota sindikati vratili u GSV, donesena odluka o formiranju Savjeta Ureda za socijalno partnerstvo kao kontrolnog tijela koje će paziti da Ured podjednako servisira sva tri socijalna partnera.

Ured za socijalno partnerstvo nikada, zapravo, nije ispunio svoju ulogu. No, umjesto da ga reformira i osnaži, SDP-ova koalicijska vlada ga je u veljači 2012. godine ukinula, a poslove „servisiranja“ GSV-a preuzelo ministarstvo zaduženo za rad.

I sindikati i poslodavci željeli novi Ured

Ponovno podizanje socijalnog dijaloga na višu razinu kroz formiranje Ureda za socijalno partnerstvo zadnjih nekoliko godina traže i sindikati i poslodavci jer Služba za socijalno partnerstvo pri Ministarstvu rada ne može udovoljiti svim potrebama Gospodarsko-socijalnog vijeća.

Jedan od primjera za to je postupak mirenja u kolektivnim radnim sporovima. GSV u slučaju spora sindikata i poslodavca imenuje miritelje, a listu miritelja vodi resorno ministarstvo. Ta lista godinama nije osvježena, a naknada za rad miritelja nije mijenjana od 2013. godine.

I sindikati i poslodavci se nadaju da bi se problemi s kojima se susreću kod odabira miritelja puno lakše riješili kada bi se ustrojio Ured za socijalno partnerstvo. Očekuju i kako bi takvo tijelo GSV-u, koji također kreće u reformu, osiguravalo kvalitetniju podlogu za rad. To je ono što bi željeli, ali se boje scenarija kojeg su vidjeli u prošlosti – da se Ured, umjesto kvalitetnog servisa socijalnim partnerima pretvori u produženu ruku Vlade.

HDZ je svojim predizbornim programom “Za sve izazove” obećao osnivanje posebnog Ureda za socijalno partnerstvo, “čime će se dodatno unaprijediti razina socijalnog dijaloga”.

Za žurno ispunjenje tog obećanja vjerojatno nisu zaslužni socijalni partneri – sindikati i poslodavci – već činjenica da se u paketu s tim Uredom formira i Ured za odnose s javnošću kojeg će voditi Marko Milić, dugogodišnji glasnogovornik Vlade. Iako je i do sada bio državni dužnosnik, Milić će s novom funkcijom biti u razini državnog tajnika (1, 2).

Prema odredbama dopunjenog Zakona o Vladi kojeg Sabor tek treba izglasati, Ured za socijalno partnerstvo „obavlja stručne, analitičke, savjetodavne i administrativne poslove za potrebe Vlade i predsjednika Vlade koji se odnose na stvaranje uvjeta za unaprjeđenje socijalnog dijaloga i partnerstva u Republici Hrvatskoj na nacionalnoj razini“.

Više detalja o ustrojstvu tog tijela donijet će Uredba o njegovom osnivanju koju Vlada treba donijeti u roku od 30 dana od stupanja zakonskih izmjena na snagu.

Ono što je za sada poznato je da će Ured preuzeti poslove iz djelokruga Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Službe za socijalno partnerstvo, kao i „opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstva za rad, financijska sredstva, prava i obveze te državne službenike zatečene na obavljanju preuzetih poslova“. Radom Ureda upravljat će predstojnik kojeg imenuje Vlada na prijedlog predsjednika Vlade.

Predstojnik Ureda za socijalno partnerstvo imat će položaj državnog tajnika i bit će državni dužnosnik. Tko će voditi taj Ured još nije poznato, iako se u javnosti kalkulira kako bi to mogao biti netko iz sindikalnih redova ili Dražen Opalić, ravnatelj uprave za rad i zaštitu na radu u resornom ministarstvu.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.