Pod povećalom

Tko će sanirati “crno brdo” ne zna se ni pet mjeseci od otvaranja ponuda

Fond za zaštitu okoliša još uvijek nije proučio šest ponuda za sanaciju "crnog brda", zbog toga se odgađa i odabir nadzornika radova.
Foto: Faktograf.hr

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) po šesti put je odgodio rok za dostavu ponuda za provođenje usluge stručnog nadzora za uklanjanje opasne troske na lokaciji „crno brdo“ Biljane Donje. Procijenjena vrijednost poslova nadzora uklanjanja nelegalnog odlagališta, problema kojeg Hrvatska ne rješava cijelo desetljeće, iznosi 400 tisuća eura. Prema podacima iz Elektroničkog oglasnika javne nabave, novi rok za dostavljanje ponuda za stručni nadzor ističe 02. rujna kada će ponude i biti otvorene, ako ne bude nove odgode.

Potencijalni izvođači stručnog nadzora za posao uklanjanja 140 do 150 tisuća tona troske, odnosno ostataka od obrade feromangana i silikomangana koji su nakon sanacije nekadašnje  šibenske Tvornice elektroda i ferolegura (TEF) nelegalno odloženi na lokaciji u Biljanima Donjim, prema prvotnom planu trebali su biti poznati još 23. travnja. No, od tada se rok za dostavu ponuda i njihovo otvaranje stalno odlaže s obrazloženjem kako još uvijek traje postupak nabave na radovima uklanjanja opasne troske.

Prvi natječaj objavljen još u siječnju

FZOEU je još u siječnju ove godine objavio javni natječaj  za provedbu otvorenog postupka javne nabave za sklapanje posla na radovima uklanjanja otpadne troske na lokaciji „crno brdo“ Biljane Donje. Vrijednost radova procijenjena je na 19,597 milijuna eura, bez poreza na dodanu vrijednost. Uključi li se PDV, riječ je o nepunih 25 milijuna eura osiguranih za sanaciju nelegalnog odlagališta troske.

Ponude potencijalnih izvođača radova otvorene su 04. ožujka o čemu je napravljen i zapisnik. Uskoro će, dakle, isteći pet mjeseci od zaključenja natječaja za izvođača radova na uklanjanju i zbrinjavanju opasne troske, a Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost još uvijek proučava šest pristiglih ponuda.

Iz Fonda su nam još u svibnju poručili kako je “u tijeku pregled i ocjenjivanje ponuda u postupku nabave Radovi uklanjanja otpadne troske na lokaciji Crno brdo Biljane Donje”. Tada smo Fond pitali kada će biti odabran izvođač radova kao i zbog čega taj postupak nije dovršen dva mjeseca nakon otvaranja ponuda. Zanimalo nas je i jesu li sve pristigle ponude proučene te odgovaraju li sve natječajnim uvjetima.

“Sukladno članku 290. Zakona o javnoj nabavi, koji propisuje tajnost podataka do okončanja predmetnog postupka, nismo u mogućnosti davati detaljnije informacije”, odgovorili su nam tada iz Fonda.  U međuvremenu, prošla su više od dva mjeseca u kojima postupak proučavanja pristiglih ponuda nije okončan.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Tvrtke na natječaju ponudile cijene niže od procijenjene vrijednosti radova

Fond je vrijednost radova uklanjanja opasne troske procijenio na 19,597 milijuna eura, bez poreza na dodanu vrijednost. Uključi li se PDV, riječ je o nepunih 25 milijuna eura osiguranih za sanaciju nelegalnog odlagališta troske.

Sve tvrtke koje su se javile na natječaj, taj bi posao obavile za manje novca od procijenjene vrijednosti radova.

Najnižu ponudu za uklanjanje opasne troske dala je zajednica ponuditelja DE-FOS d.o.o. i FLAMTRON d.o.o. iz Kutine, koji bi taj posao obavili za cijenu od 16.966.250 eura s uključenim PDV-om.

Financijski slične ponude dostavile su  zajednica ponuditelja BRINA d.o.o. Split i UZDA d.o.o. Obrovac  te tvrtka  Kemotop d.o.o. iz Dugog sela. Zajednica ponuditelja posao bi obavila za 17.425.875 eura s PDV-om, dok bi dugoselska tvrtka to odradila za 17.512.500 eura.

Slovenska zajednica ponuditelja Kostak, komunalno i građevinsko poduzeće trosku bi otklonila i nelegalno odlagalište sanirala za 20.959.375 eura.

Najskuplje ponude su one stankovačke tvrtke Sarđen  te zajednice ponuditelja sastavljene od riječke tvrtke IND-EKO i francuske VALGO SAS. Francusko-riječka zajednica ponuditelja to bi napravila za 23.093.750 eura, dok je Sarđen iz Stankovaca dao najskuplju ponudu i ona iznosi 23.746.562 eura. To je gotovo 6,8 milijuna eura više od najniže ponude.

FZOEU je u službenoj zabilješki s otvaranja ponuda naveo i kako je tvrtka Strabag u „prijemi ured predala pošiljku u zatvorenoj omotnici naslovljenu kao ‘dio dijelovi ponude koji se dostavljaju odvojeno’“.  Kako se navodi, Strabag nije do roka otvaranja ponuda dostavio elektroničku ponudu za postupak javne nabave.

Hrvatskoj prijeti višemilijunska kazna

Suočavanje s potencijalno višemilijunskom kaznom koju bi Hrvatska trebala uplatiti u proračun EU, natjeralo ju je da nakon više od 10 godina pokrene konkretne poteze s ciljem sanacije nelegalnog odlagališta troske u Biljanima Donjim. Međutim, taj posao neće biti dovršen do kolovoza 2025. godine, kao što bi trebao biti temeljem prošlogodišnjeg vladinog Zaključka o sanaciji odlagališta otpada na lokaciji Biljane Donje (1, 2, 3, 4).

Kao što smo ranije pisali, cijena koju će država platiti za uklanjanje i sanaciju nelegalnog odlagališta troske, ako se ikada odabere izvođač radova, neće biti kompletna cijena nečinjena, odnosno kašnjenja sanacije odlagališta koje je, prema presudi Suda EU iz 2019. godine, već trebalo biti sanirano.

Hrvatskoj, naime, prijeti i višemilijunska kazna zbog nepoštivanja sudske odluke iz 2019. godine, odnosno neispunjavanja obveza iz Okvirne direktive o otpadu. Zbog toga je Europska komisija lani ponovo tužila Hrvatsku Sudu EU, a taj postupak još traje. Tom je tužbom EK predložila Sudu EU da Hrvatskoj „naloži plaćanje paušalnog iznosa od 840 EUR pomnoženog s brojem dana od dana donošenja presude u predmetu C-250/18 do dana kad izvrši tu odluku ili dana donošenja presude u ovom postupku, ovisno o tome što je ranije, s minimalnim paušalnim iznosom od 392 000 EUR, te novčane kazne u iznosu od 7560 EUR po danu od dana presude u ovom postupku do dana kad Republika Hrvatska izvrši presudu u predmetu C-250/18“.

Predmet „C-250/18“ je sudski postupak kojeg je EK protiv Hrvatske pokrenula 2018. godine, a koji je rezultirao presudom Suda EU iz svibnja 2019. godine. U najboljem slučaju, Hrvatska bi mogla platiti najmanje 392 tisuće eura paušalne kazne, plus 7 560 eura novčane kazne po danu od donošenja nove presude do sanacije nelegalnog odlagališta.

Facebook
Threads

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.