Korupcijsko stablo u hrvatskom zdravstvenom sustavu, konkretnije njegova grana javna nabava, ovaj je tjedan dalo nove plodove – u srijedu ujutro policija i Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) su, nakon jednogodišnje istrage koja je uključivala i tajno snimanje razgovora, uhitili osam osoba zbog sumnji u niz koruptivnih djela u zdravstvu. USKOK i Ravnateljstvo policije naveli su da se osmorku, u dobi između 32 i 52 godine, te trgovačko društvo sumnjiči za primanje i davanje mita, nezakonito pogodovanje, poticanje na nezakonito pogodovanje, zlouporabu položaja i ovlasti te poticanje na zlouporabu položaja i ovlasti. Sumnja se da su namještali natječaje za nabavu medicinske opreme i materijala za Klinički bolnički centar Zagreb, ali i u Općoj bolnici Šibensko-kninske županije.
Među uhićenima su i Ana Budimir, predstojnica Kliničkog zavoda za kliničku i molekularnu mikrobiologiju KBC-a Zagreb te poduzetnik Matija Herceg, direktor tvrtke AirMed Solutions d.o.o. iz Bedekovčine. USKOK sumnja da je u KBC-u Zagreb namješten natječaj vezanu za nabavu filtera koji sprečavaju bakterije koje uzrokuju legionarsku bolest a koji je dobila Hercegova tvrtka te za posao u Općoj bolnici Šibensko-kninske županije. Tamo je, sumnja se, s voditeljem odjela za tehničke poslove i održavanje te višom referenticom za nabavu dogovorio prodaju antibakterijskih filtera za vodu. Natječajna dokumentacija pripremljena je tako da odgovara isključivo robi koju nudi njegova tvrtka.
Tužiteljstvo sumnja da je putem namještenih natječaja tvrtka AirMed Solutions d.o.o. pribavila ukupnu nepripadnu materijalnu korist od najmanje 287 582. eura. Sumnjaju, kako je pisao Jutarnji list, i da je Budimir platio putovanje u Pariz te platio troškove benda koji je zabavljao goste 1. kongresa iz prevencije i kontrole infekcija prošlog listopada. Protiv šest osumnjičenika predložen je istražni zatvor, dok je protiv referentice nabave iz šibenske bolnice određena mjera zabrane obavljanja poslovne aktivnosti. Sudac istrage prihvatio je prijedlog USKOK-a te je šestero osumnjičenika završilo u istražnom zatvoru.
Silencio stampa za analizu revizije
Nova korupcijska afera u zdravstvu ponovno je potaknula pitanje što se točno dogodilo s obećanom revizijom javne nabave u bolnicama? Naime, prilikom preuzimanja dužnosti (na kojoj je zamijenila Vilija Beroša koji je u studenome prošle godine uhićen zbog sumnji u trgovanje utjecajem pri nabavci aparata za bolnice), ministrica zdravstva Irena Hrstić je istaknula da je Ministarstvo zdravstva započelo s revizijom postupaka javne nabave. Naglasila je da je riječ o opsežnom procesu te da će se fokusirati na one nabave koje su odobrili Ministarstvo i upravna vijeća bolnica, posebno one koje su potencijalno cjenovno upitne. Ministrica je preuzela vodstvo interne radne skupine zadužene za provođenje revizije. Također je najavila da će Ministarstvo izdati jasne upute upravnim vijećima bolnica kako bi revidirali nalaze Državnog ureda za reviziju iz 2022., koji sadrže početne podatke za ovaj proces.
Faktograf je već 3. prosinca 2024. poslao upit Ministarstvu zdravstva u kojem smo tražili da nam otkriju od koje do koje godine će se revidirati javne nabave bolnica, koji je krajnji rok za Upravna vijeća bolnica da provedu tu reviziju, kada će rezultati biti predstavljeni Ministarstvu, a kada javnosti te što će Ministarstvo točno poduzeti nakon revizije? Odgovor nam nikada nije stigao. Nismo odustali pa smo im 2. siječnja poslali novi upit, ali ovaj put smo se pozvali na Zakon o pravu na pristup informacijama. Odgovorili su nam nakon mjesec dana i to jednom rečenicom: “Provedba i analiza revizije nabave u javnim bolničkim zdravstvenim ustanovama je još uvijek u tijeku.”
Početkom travnja se priopćenjem oglasila Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) zatraživši od Ministarstva zdravstva objavu preliminarnih rezultata revizije. “Unatoč jasnom obećanju ministrice o provođenju temeljite revizije, do danas nije poznato je li revizija započela, tko je za nju zadužen, koji su rokovi te postoje li preliminarni nalazi ili planovi za objavu rezultata”, istaknuo je HUBOL u priopćenju nakon 100 dana mandata nove ministrice dodavši da je javnosti poznato samo da je Ministarstvo prikupilo podatke od bolnica te da je krenulo s usporedbom cijena za iste proizvode, ali da su nepoznati rezultati te rokovi do kada bi trebala biti objavljena analiza.
Ministarstvo je tada HUBOL-u poručilo da na “analizi još rade i da će biti javno predstavljena” te da “nema razloga za zabrinutost”. “Osim ciljane analize radi se uputa Ministarstva za sve procese javne nabave u bolničkim ustanovama. Kao što smo i rekli, sve ćemo prezentirati javnosti”, poručili su početkom travnja iz Ministarstva.
“Nespretni izričaj”
No, rezultati revizije javnosti nisu prezentirani ni naredna dva mjeseca.
Ministrica Hrstić tek je u razgovoru za RTL Direkt 16. lipnja otkrila neke detalje o napretku te revizije. “Prvi javni zadaci su bili Pravilnik o odvojenom radu i revizija javne nabave. To je odrađeno. Nisu to jednostavni procesi. Svi oni koji su pratili izradu pravilnika shvatili su da to nije samo staviti na papir, nego treba biti dovoljno transparentan i jasan. A kada govorimo o javnoj nabavi, dakle, napravljena je i revizija javne nabave iz onih zadataka preko sto tisuća eura samih procesa koji su provođeni pod urgentno, odnosno hitnim zahtjevima. I sad objedinjavamo rezultate i to ćemo prezentirati javnosti”, izjavila je.
Na pitanje zašto te rezultate onda ne pokaže sada odgovorila je kako oni “nisu istražno tijelo” te da “ako postoji išta što treba napraviti postoje istražna tijela koja su apsolutno slobodna napraviti do u detalje”. Rekla je da će im dati analizu i podatke do kojih je ona “osobno došla”. Odmah nakon toga je izjavila i da u analizi zapravo nema ničeg spornog, odnosno da u analizi koju je napravila nije našla “nikakve veća odstupanja od onoga što zakon dozvoljava”.
Tjedan dana nakon tog gostovanja USKOK je uhitio sedmero djelatnika dviju bolnica zbog sumnji u namještanje javne nabave, a u međuvremenu analizu revizije javne nabave javnost nije dobila na uvid.
Nakon ministričinih izjava u RTL Direktu da je revizija javne nabave završena dodatnu pomutnju u javnosti izazvao je ravnatelj KBC-a Zagreb Fran Borovečki kada je u srijedu na pitanje oko te teme odgovorio da “revizija Ministarstva zdravstva još nije došla u bolnicu”. Odmah smo se za pojašnjenje te izjave obratili Ministarstvu zdravstva.
Iz odgovora, pak, proizlazi da ministrica nije rekla istinu kada je komunicirala da je revizija gotova. “Kao što smo već komunicirali u medijskom prostoru, Ministarstvo zdravstva radi reviziju interventnih javnih nabava u zdravstvu, vrijednosti većih od 100 000 eura”, pišu u odgovoru. Podsjetimo, ministrica je u RTL Direktu rekla da je revizija “odrađena”, dok desetak dana kasnije Ministarstvo kaže da se ona još uvijek radi.
“Vezano uz izjavu ravnatelja KBC Zagreb, molimo da istu on iskomentira, no mišljenja smo kako se radi o nespretnom izričaju – jer Ministarstvo zdravstva radi reviziju predmeta koji se odnose na hitne nabave na koje je Ministarstvo dalo suglasnost, a u iznosu su većem od 100.000 eura”, dodali su. Dakle, i tu još jednom Ministarstvo navodi da radi reviziju predmeta, dok je ministrica prije desetak dana izjavila da je ona već “odrađena”.
Ministarstvo donijelo novu odluku oko javne nabave
No, čini se da su ovotjedna uhićenja ipak natjerala Ministarstvo na dodatnu akciju pa je jutros brže-bolje poslalo priopćenje medijima u kojem ističu kako su izdali nalog svim ravnateljima bolničkih ustanova te predsjednicima Upravnih vijeća koji se odnosi na strogo poštivanje propisanog protokola korištenja proračunskih sredstava i ishođenja suglasnosti pri sklapanju ugovora u području javne nabave.
“Odluka je žurno distribuirana svim bolničkim ustanovama kao odgovor na neprihvatljive devijantne postupke koji su u posljednje vrijeme evidentirani. Izrađena je jasna instrukcija koju su ravnatelji dužni provoditi u svojim zdravstvenim ustanovama uz odgovornost svih uključenih u postupku javne nabave, od izrade tehničkih karakteristika do odabira najpovoljnijeg ponuditelja, a sve kako bi se preventivnim mjerama djelovalo na bilo koji potencijalni oblik koruptivnog ili netransparentnog ponašanja. Sukladno navedenom, prije pokretanja bilo kakvog postupka nabave, a posebno žurne, ustanova je dužna, u svrhu obrazloženja, izvršiti analizu opravdanosti intervencije, uz jasno definirane vremenske i financijske parametre. Potonje obrazloženje sastavni je dio dokumentacije koja se prilaže Ministarstvu pri zahtjevu davanja suglasnosti”, detaljni su sada iz Ministarstva zdravstva.
Navode i kako instrukcija dodatno propisuje koji podaci su neophodni za argumentiranje svrsishodnosti zahtjeva nabave među kojima je i obvezna dostava dokaza o provedenoj analizi tržišta, uz transparentno utvrđenu procijenjenu vrijednost nabave.
“Ujedno se zahtijeva i izjava o tehničkim specifikacijama, kojom se mora potvrditi da su iste prilagođene minimalno dvama potencijalnim ponuditeljima – u suprotnom, neophodno je dostaviti obrazloženje i zatražiti dopuštenje za sklapanje ugovora o nabavi s jednim ponuditeljem. U cilju povećanja transparentnosti preporuča se objava javnog poziva na mrežnim stranicama ustanove, uz otvoreni poziv gospodarskim subjektima na sudjelovanje u tehničkim konzultacijama kako bi svi zainteresirani dobili uvid u kriterije buduće nabave”, stoji u priopćenju na kraju kojeg je izjava ministrice da se ovim nalogom djeluje preventivno.
“Odgovornost će biti tražena na svakoj razini, od svih dionika sustava javne nabave. Uvodimo red i rezultati će biti vidljivi.”, izjavila je ministrica Hrstić.
No, dok Hrstić traži odgovornost od čelnika i radnika u zdravstvenim ustanovama i sada obećava “vidljive rezultate”, nedvojbeno je da javnost još uvijek nije vidjela rezultate njezine analize revizije javne nabave koju obećava od kada je stupila na mjesto ministrice, a nakon toga njihovu prezentaciju javnosti nekoliko puta obećavala. Pa u lipnju rekla da je ta revizija odrađena da bi potom Ministarstvo napisalo da se još uvijek radi. A upravo provođenje te revizije bilo joj je prvo obećanje nakon što je zamijenila Vilija Beroša koji je s ministarske pozicije morao otići zbog sumnje u kriminal u javnoj nabavi. Inače, optužnica protiv Beroša i drugih osumnjičenika još nije podignuta. Iako smo pitali DORH kada se to može očekivati odgovor nam nije stigao do objave ovog teksta.
