Faktograf doznaje kako bi Hrvatska radiotelevizija (HRT) mogla platiti visoku kaznu za višegodišnje izbjegavanje javne nabave pri dodjeli poslova zagrebačkoj produkcijskoj tvrtki Croatel d.o.o.
Novčanu kaznu za taj prekršaj Zakona o javnoj nabavi mogao bi platiti i sam ravnatelj HRT-a Robert Šveb.
Zanimljivo, priča možda neće stati samo na novčanoj kazni budući da je upravni nadzor, koji je pokazao kršenje zakona, od Ministarstva gospodarstva zatražilo Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu.
Milijuni eura dodijeljeni bez ikakvog nadzora
Kako smo ranije izvještavali, na HRT-u su krajem 2018. godine, u mandatu bivšeg ravnatelja Kazimira Bačića, odjednom dio poslova koje su do tada naručivali putem javne nabave odlučili dodjeljivati izravno putem pojedinačnih narudžbenica. Za to je otvoren posebni konto za te usluge, a nakon čega je broj takvih ugovora eksplodirao.
Izlika je bila “racionalizacija troškova poslovanja i smanjenje mogućih oscilacija u kretanjima cijena”. Bačić i šefica odjela Nabave su se pritom pozivali na izuzeće takvih poslova od javne nabave u Zakonu o javnoj nabavi iako za to nije bilo uvjeta. Pojednostavljeno, ti poslovi nikada nisu smjeli biti izuzeti iz javne nabave. Unatoč tome, produkcijskim tvrtkama Croatel i Ro.Ba.Go. (bivšoj tvrtki aktualnog ravnatelja Roberta Šveba) je sve do proljeća prošle godine, izravno dodijeljeno niz unosnih poslova vrijednih milijune eura.
Da je tomu tako potvrdilo je izvješće iz proljeća ove godine koje je sastavila rukovoditeljica odjela Pravni i kadrovski poslovi Ivana Orešković Ašonja, ali i izvješće o unutarnjoj reviziji poslova s tvrtkom Croatel koje je lani provela HRT-ova interna revizija, a o čemu je izvještavao portal Telegram.hr. Oba izvješća je zatražio Nadzorni odbor HRT-a koji ih je potom pokušao sakriti od javnosti.
Protuzakonito isplatili milijune eura
U slučaju Croatela interna revizija HRT-a utvrdila je da je javna televizija za poslove usluge tehničke podrške, grafičkog dizajna i izrade proširene stvarnosti za Informativni program toj tvrtki protuzakonito, dakle bez javnog natječaja, isplatila najmanje 1,02 milijuna eura.
Kako je pisao Telegram.hr, revizori su pronašli opći kaos u poslovnim papirima. Za usluge koje uopće nisu bile predviđene nijednim ugovorom HRT je platio dodatnih milijun eura. Od šest ugovora, tri nisu ni imala navedenu vrijednosti posla. Po jednom ugovoru plaćeno je 90 000 eura više od predviđenog.
Kad je u svibnju prošle godine dobio nalaz interne revizije, Nadzorni odbor HRT-a dao je naputak glavnom ravnatelju da poslovanje uskladi s njenim nalazima i s mišljenjem Ministarstva. No, ravnatelj Šveb je zaobišao taj naputak i u rujnu 2023. godine produljio ugovor sa Croatelom pod istim uvjetima.
Krajem prosinca stižu optužni prijedlozi
Faktograf se stoga obratio Ministarstvu gospodarstva s upitom namjeravaju li nakon svega ovoga na HRT-u provesti upravni nadzor, budući da je očito da se višekratno kršio Zakon o javnoj nabavi te je moguće da se i dalje krši. Na naše iznenađenje, iz navedenog ministarstva su nam odgovorili kako su nadzor već proveli i to na temelju ranijeg zahtjeva Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu. U zahtjevu je, tvrde iz Ministarstva, istaknuto da je Naručitelj sklapao ugovore o javnoj nabavi usluga i okvirne sporazume s gospodarskim subjektom Croatel d.o.o. bez provođenja postupaka javne nabave.
“Upravnim nadzorom utvrđen je prekršaj propisan člankom 443. stavkom 1. točkom 1. Zakona o javnoj nabavi (ZJN) iz 2016. godine koji se odnosi na pravne osobe koje nabavljaju robu, radove ili usluge bez provođenja postupka javne nabave, osim u slučajevima kada je to ZJN 2016 dopušteno (članak 12. stavak 2.). Također, utvrđen je prekršaj iz članka 443. stavka 3. ZJN 2016 za odgovornu osobu u pravnoj osobi”, odgovorili su Faktografu.
Potom su dodali da će, u skladu s navedenim, “protiv Naručitelja i odgovornih osoba biti podnesen optužni prijedlog nadležnom prekršajnom sudu”. Doduše, odbili su nam dati detalje tog nadzora. Tvrde da će nam te podatke dostaviti po podnošenju optužnih prijedloga koji bi sudu trebali biti podneseni krajem sljedećeg mjeseca. No, za vjerovati je da se Ministarstvo u nadzoru pozvalo na ranije navedena izvješća koja su detaljno objasnila potencijalni kriminal koji se događao na javnoj televiziji, a o čemu su i Faktograf i Telegram.hr već izvijestili javnost.
Kazna od 6 630 do 132 750 eura
Odredbe Zakona o javnoj nabavi na koje se poziva Ministarstvo gospodarstva propisuju da će se novčanom kaznom od 6 630 do 132 750 eura (milijun bivših kuna!) kazniti pravna osoba koja je naručitelj (u ovom slučaju HRT), ako nabavi robu, radove ili usluge bez provođenja postupka javne nabave te da će se za isto novčanom kaznom u iznosu od 1 320 do 6 630 eura kazniti i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Iz odgovora Ministarstva gospodarstva jasno je da će optužni prijedlozi biti podneseni protiv HRT-a kao pravne osobe ali i protiv ravnatelja Roberta Šveba. Hoće li uključiti i još koga ostaje za vidjeti jer nam Ministarstvo to nije željelo decidirano otkriti.
DORH razmišlja hoće li podići optužnice
Zanimljiv detalj je i taj da je upravni nadzor zatražilo Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu. Faktograf je stoga zanimalo jesu li ga pokrenuli samoinicijativno ili na temelju kaznene prijave. Također nas je zanimalo i hoće li nastavno na rezultate nadzora koji pokazuju kršenje zakona biti pokrenute i odgovarajući kazneni procesi.
Iz ureda Županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu odgovorili su nam kako je u predmetu Croatela u tijeku postupanje sukladno zakonskim odredbama te nam “do donošenja državnoodvjetničke odluke” ne mogu odgovoriti. Nadležno državno odvjetništvo nije nam, znači, isključilo mogućnost da je HRT-ova izravna dodjela poslova Croatelu od 2020. pa do rujna prošle godine bila kriminalne naravi.
Ovo je nešto što bi itekako trebalo zabrinuti trenutačnu upravu javne televizije, ali i Nadzorni odbor koji ju neprekidno brani zajedno s Ministarstvom kulture i medija. Da je Robert Šveb bio osobni izbor ministrice Nine Obuljen Koržinek, još je u saborskoj raspravi prije njegova imenovanja 2021. upozoravala i zastupnica Možemo! Sandra Benčić. Pozivajući se na izvore upućene u situaciju na HRT-u, Nacional je tada pisao da je ministrica kulture i medija taj izbor nametnula premijeru Andreju Plenkoviću i predstavila Šveba kao jedinog suvislog kandidata “iako je većina stranke bila protiv”.
U obzir treba uzeti i činjenicu i da je mimo javne nabave niz poslova izravno dodijeljen i Švebovoj bivšoj tvrtki Ro.Ba.Go. te da i za to, prema našim izvorima, postoje kaznene prijave državnom odvjetništvu. Tako je moguće da će u budućnosti Ministarstvo gospodarstva možda pokrenuti i upravni nadzor po tom pitanju, a ponovno na zahtjev DORH-a. Posljedično, moguće je i da će DORH i tu razmišljati o mogućim optužnim prijedlozima.
Dio poslova i dalje nije na javnoj nabavi
Da sve bude apsurdnije, Faktograf doznaje kako HRT i dalje nije uspio na temelju javne nabave naručiti poslove koje je ranije izravno dodjeljivao – iako nije smio.
Dakle, unatoč tome što odgovornima prijete prekršajne sankcije (a moguće su i kaznene) te što im je Ministarstvo gospodarstva decidirano odgovorilo da navedene poslove moraju dati na javnu nabavu, na HRT-u to, za dio poslova, i dalje nisu ispoštovali.
Šveb obmanjuje Odbor za informiranje, informatizaciju i medije
Tu valja spomenuti i kako je temeljem članaka Faktografa i Telegrama saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije od Šveba u rujnu zatražio pojašnjenje zašto se godinama izbjegavala javna nabava. Šveb se u odgovoru, koji je Faktograf pribavio, ponovno krivo pozvao na Zakon o javnoj nabavi tvrdeći da je postojala mogućnost izuzeća. Pritom je i naveo Bačićev argument da bi u suprotnome bila “ugrožena” kvaliteta emitiranog sadržaja.
“HRT je u razdoblju od 2012. do 2023. godine zaprimio više mišljenja nadležnih institucija – Ministarstva gospodarstva i Ministarstva kulture vezano uz primjenu zakonske odredbe izuzeća od primjene Zakona o javnoj nabavi na nabavu određenih roba i usluga. Obzirom na širinu tumačenja opsega izuzeća te nemogućnosti zauzimanja nedvojbenog stava, u cilju što veće transparentnosti poslovanja HRT-a, od 2023. godine za navedene usluge provedeni su, odnosno provode se odgovarajući postupci javne nabave”, odgovorio je Šveb Odboru. Ništa u tom odgovoru nije točno.
Naime, Faktograf je od HRT-a zatražio i dobio uvid u poslane upite. Iz njih proizlazi da su se Ministarstvu gospodarstva obratili samo vezano za organizaciju Dore i usluga koje bi za to izuzeli od javne nabave. Dakle, uopće nisu slali upite oko ranije navedenih poslova koje su kasnije, od 2019. godine prebacivali na izravno dodjeljivanje Croatelu i Ro.Ba.Go-u. Za to su upit poslali tek početkom 2023. godine – a tada im je Ministarstvo gospodarstva dalo odbijenicu. Naknadni upit Ministarstvu kulture i medija uopće nije imao smisla i radilo se tek o kupovanju vremena budući da to ministarstvo nije nadležno tumačiti Zakon o javnoj nabavi. Kako smo ranije vidjeli, nije do kraja točan niti Švebov navod da se sada prvodi javna nabava.
