Španjolska se sredinom ovog mjeseca ponovno digla na noge zbog upozorenja na ekstremne vremenske uvjete, samo dva tjedna nakon što je zemlja doživjela najveću prirodnu katastrofu – obilne poplave uzrokovane olujnim kišama koje su odnijele preko 220 života.
Nakon te velike tragedije, vlasti su pokušale brže reagirati i ranije uključiti crvene alarme pa su krenule s evakuacijama i privremenim ograničenjima kako prometa, tako i rada pojedinih ustanova. Takav postupak, čija je namjera spašavanje života lokalnog stanovništva, još je jedna crvena krpa za teoretičare zavjera koji od pandemije svaku mjeru opreza proglašavaju lockdownom, odnosno prekomjernom kontrolom i nadzorom građana.
Među domaćim korisnicima društvenih mreža tako je počela cirkulirati tvrdnja, uvezena sa stranih profila (1, 2), da je u pojedinim španjolskim regijama na snazi “klimatski lockdown“.
“Zvuči poznato?
Ovako izgleda klimatski lockdown u Valenciji.
Ista shema kao kod korona prevare:
Stvaranje masovne psihoze kroz “šok” događaj kako bi se nametnula drakonska ograničenja i promicali ciljevi Agende 2030.
U Málagi ljudi cinkare jedni druge dok se voze ili šetaju vani po jakoj kiši (baš kao 2020.!), u Granadi su danas obustavljene sve aktivnosti (škole, trgovine, itd.) zbog slabe kiše.
Jesam vam reko još prije koju godinu? Mislim da jesam…“, sadržaj je posta objavljenog na Faceboku 16. studenog 2024. godine (arhiviran ovdje).
U post je umetnut kratki video koji pokazuje policijsko vozilo koje vozi po kišom natopljenom, gotovo praznom, prometnicom. Iz zvučnog se zapisa čuje glas na megafonu koji govori kako je zabranjeno kretanje drugih vozila.
Vlasti kritizirane zbog spore reakcije
Snimka koja prikazuje policijsko vozilo već desetak dana cirkulira po različitim društvenim mrežama. Nismo utvrdili koji korisnik je izvorno obavio snimku, ali jedna od najranije objavljenih bila je na X-u, 13. studenog.
U opisu (u kojem se također sugerira da je riječ o kontroli i manipulaciji građanima jer sadrži referencu na roman Georgea Orwella “1984.“) navedeno je da je riječ o Alfafaru gradu/općini na istoku Španjolske, koja administrativno podpada pod provinciju Valenciju. Pretragom Googleove karte naišli smo ulicu, aveniju Mediterraneo, kofiguracije koja odgovara ulici sa snimke: drvored između cesta.
Uz pomoć Googleovog pregleda ulice (street view) otkrili smo podudarnosti sa snimkom: prometni znak za pješački prijelaz, drvo u obliku ipsilona, posječeno stablo te ukoso označena parkirna mjesta. Dodatna potvrda je model vozila i policijske oznake na njemu koje odgovaraju vozilima lokalne policije s područja Valencije.
Snimka, međutim, ne dokazuje da je na snazi “klimatski lockdown“.
Prevencija šteta i žrtava u potencijalno novim poplavama
Španjolska državna meteorološka agencija (AEMET) 13. studenog izdala je upozorenja za kišu na određenim priobalnim područjima Španjolske. Crveno upozorenje izdala je za Valenciju jer akumulacija padalina može doseći 40 litara po metru kvadratnom u satu i 180 litara u 12 sati. Prema AEMET-ovoj napomeni, vjerojatnost upozorenja bila je između 40 i 70 posto.
Predviđalo se da nadolazeće nevrijeme neće biti toliko razorno kao prošlo, ali je postojala bojazan da će dodatno oštetiti infrastrukturu. Situacija je bila posebno zabrinjavajuća u općinama koje su već bile razorene poplavom koja se dogodila krajem listopada, gdje kanalizacijski sustavi nisu još proradili, a ulice natopljene vodom i blatom još se oporavljaju.
Vlasti u Valenciji poslale su upozorenja na mobilne telefone, obustavljajući obrazovne, sportske i druge slične aktivnosti. Promet osobnim vozilima bio je ograničen je u 163 općine, osim za osnovne usluge. Crveni alarm na području Valencije trajao je od 21 sat u srijedu, 13. studenog, do četvrtka dopodne, 14. studenog.
Tisuće ljudi u južnoj Španjolskoj evakuirane su iz svojih domova zbog crvenog meteoalarma. Hitne službe u provinciji Málaga — koja uključuje turistička odmarališta Marbella, Velez i Estepona — premjestile su oko 3 000 ljudi iz kuća koje su u blizini rijeke Guadalhorce, pod velikim rizikom od poplava.
Kako su izvijestili tamošnji mediji, Málaga je, usred obilne i uporne kiše toga dana u nekoliko sati pretrpjela “najgore poplave zabilježene u posljednjih 35 godina”. Nije bilo smrtnih slučajeva, a broj hitnih intervencija manji je nego je mogao biti zbog smanjene prisutnosti ljudi na ulicama.
Obilne kiše pogodile su i provinciju Granadu. Prema izvještaju portala GranadaHoy, situacija je bila bolja nego u Málagi, no zabilježene su poplave na nekoliko lokacija te su neke ceste bile odsječene, što se vidi i na fotografijama u opremi članka.
Nijedan od citiranih medija nije ove padaline nazvao “slabom kišom” — kao što su to učinili korisnici društvenih mreža. Također, nisu dovodili u pitanje mjere koje su tada poduzete, nego su, naprotiv, isticali kako je na sličan način trebalo postupiti i dva tjedna ranije. Kao što je pisao El País, razmjeri štete i spora reakcija vlasti nakon događaja od 29. listopada doveli su do vala javnog bijesa i uličnih prosvjeda. Ovaj put dužnosnici su brže izdali upozorenja.
Klimatski lockdown: teorija zavjere proizašla u pandemiji
Španjolski građani su bijesni jer su im krajem listopada upozorenja o nevremenu i mogućim posljedicama stizala prekasno (1, 2), doslovno kad je voda već došla do grla, a ne jer su na snazi mjere zaštite.
Mjere koje su tamo uvedene tijekom zadnjih poplava, kao što su privremene evakuacije i zatvaranje cesta, standardni su odgovori na prirodne katastrofe (1, 2, 3). Uz to, takva su ograničenja, privremena i lokalizirana.
Iako nedavne vremenske nepogode jesu povezane s klimatskim promjenama (uzrokovane su prirodnim fenomenom znanstveno nazvanim DANA, a njegove su posljedice opasnije i intenzivnije zbog klimatskih promjena) akcije koje su poduzete prije i nakon njih čak nisu uklopljive ni u tipični zavjeraški narativ o “klimatskom lockdownu“.
Naime, taj se konstrukt odnosi na šire, dugoročne klimatske politike, koje su, prema teoretičarima zavjere, usmjerene na ograničavanje sloboda pod krinkom smanjenja utjecaja klimatskih promjena. Prema britanskom Institutu za strateški dijalog (ISD), rasprave o “klimatskom lockdownu” zaživjele su na društvenim mrežama u jesen 2020. godina kada su se pojavila izvješća o učincima lockdowna ili karantene za vrijeme pandemije koronavirusa na globalno zagađenje.
Mediji su izvještavali kako se za vrijeme pandemije, kada je uvedeno ograničenje kretanja i kada je promet bio reduciran, drastično smanjila emisija ugljičnog dioksida. Tako su neki akteri počeli tvrditi da su javnozdravstvene mjere poduzete za suzbijanje koronavirusa zapravo preteča budućih “klimatskih” karantena čiji je skriveni cilj kontrola stanovništva.
U novije vrijeme s “klimatskim lockdownom” se poistovjećuje koncept 15-minutnih gradova iza kojeg stoji ideja grada, odnosno gradske četvrti, u kojem su sve osnovne usluge dostupne unutar 15 minuta hoda ili vožnje biciklom. Kako je Faktograf pisao u nekoliko navrata (1, 2, 3), taj urbanistički koncept ne znači zatvaranje stanovništva u geta, nego se bazira na ideji praktičnosti i poboljšanja kvalitete života, koja bi se, između ostalog, postigla manjim korištenjem osobnih vozila.
Također, u teorije o “klimatskom lockdownu” spadaju i tumačenja da će vlade koje provode zelene planove i strategije radikalno ograničavati upotrebu privatnih vozila, zabraniti konzumaciju crvenog mesa, nametati ekstremne mjere uštede energije ili strogo nadzirati koliko svaki građanin zagađuje planet. To su samo neke u nizu dezinformacija u kojima se prenaglašava ili pogrešno tumači klimatske mjere, s namjerom dizanja panike i uzbune.
Iz svega navedenog, možemo zaključiti da je autor gore navedenog posta višestruko promašio poantu. Primarni cilj sigurnosnih mjera i zaštite od poplave u Španjolskoj bio je smjestiti stanovnike na sigurno i ne dopustiti da se ponovi tragedija, a ne odjedanput zatvoriti ljude kako bi se proveli klimatski ciljevi, a time i skrivena agenda "klimatskog lockdowna".
