Na društvenim se mrežama svakodnevno dijele raznovrsni sadržaji, a jedan od sve prisutnijih trendova je dijeljenje atraktivnih slika i fotografija generiranih umjetnom inteligencijom (AI). Bili to živopisni pejzaži, bajkoviti oblaci i zalasci sunca, zanimljive biljke i životinje, pa čak i ljudi s neobičnim fizičkim karakteristikama, korisnicima često služe kao odmor za oči, razonoda ili inspiracija.
Koliko god se to činilo kao benigniji način iskorištavanja AI-ja, bilo bi pošteno prema promatračima, koji nerijetko postaju i širitelji, da se zna kako je taj vizual nastao.
Jedan takav primjer je slika koja kruži društvenim mrežama koja navodno prikazuje brazilski grad Manaus iz zraka. Na njoj su vizualno suprotstavljeni preizgrađeni urbani krajolik i netaknuta priroda, bujna amazonska šuma, a obasjava ih toplo žućkasto nebo. Granica između ta dva svijeta, ljudske civilizacije i prirode, veoma je oštra, što, u biti, sliku čini impresivnom.
“Manaus, grad u Amazoniji (Brazil“, opis je posta objavljenog na Facebooku 12. ožujka 2025. godine (arhiviran ovdje).
Mnoštvo korisnika društvenih mreža, kako stranih (1, 2), tako i domaćih (1, 2, 3, 4), s oduševljenjem ju je podijelilo.
Niz potvrda da je slika proizvod umjetne inteligencije
Manaus je grad na sjeverozapadu Brazila, s oko 2 milijuna stanovnika raspoređenih na kopnenoj površini od oko 11 tisuća kvadratnih kilometara. Nalazi se u srcu Amazonske prašume. Zaista, pregledom satelitskih snimki vidimo kako su pojedini njegovi dijelovi veoma blizu prašume. Isto se može vidjeti i na fotografijama grada (1, 2, 3, 4, 5).
Na tim se fotografijama vidi kako se uz prometnicu koja razgraničava grad i prašumu uglavnom nalaze slamovi i siromašna naselja. S druge strane, na fotografiji s Facebooka uz šumu su naredane visoke stambene zgrade. Odlučili smo se virtualno “provozati” tom cestom i pogledati kakvo je zapravo stanje. “Vožnja” preko Google Street Viewa pokazala nam je da su kuće uz prometnicu poprilično niske (1, 2).
Nadalje, fotografiju smo unijeli u Google Lens, alat pomoću kojega se dobije više podataka o učitanoj fotografiji, i vidjeli da ona masovno cirkulira na različitim društvenim mrežama, ali ne i na kredibilnim medijima i internetskim stranicama. Uz to, ovaj pretraživač nam je napomenuo da je fotografija napravljena uz pomoć Googleovog AI-alata.
Do sličnih zaključaka došlo je i nekoliko portala specijaliziranih za provjeru točnosti tvrdnji (1, 2).
AFP Fact Check dobio je i potvrdu stručnjaka. Shu Hu, ravnatelj laboratorija za strojno učenje i medijsku forenziku Sveučilišta Purdue, rekao je tome mediju da postoji nekoliko indicija da je riječ o AI-tvorevini. Rekao je kako su vozila na slici “ujednačeno bijela” i identificirao “nedostatak sjena ispod vozila”. Isto vrijedi i za sjene koje bacaju zgrade, a koje same “nemaju jasno definirane oblike”.
Inače, Manaus je, prema pisanju The Guardiana doživio brzu urbanu ekspanziju, što je dovelo do značajnog krčenja šuma, degradacije okoliša i ugrožavanja divljih životinja. Dok reporteri i nevladine organizacije pokušavaju upozoriti na ovaj problem, internetom se šire idealizirani pejzaži koji ne odražavaju stvarno stanje na terenu.
Zaključno, analizirana fotografija zaista podsjeća na neke prizore iz Manausa gdje se susreće urbani i amazonski prirodni krajolik, ali ona nije stvarna. Nastala je pomoću alata umjetne inteligencije.
