„Što obećamo, to i ostvarimo – Smanjeno financiranje tjedniku Novosti!”, pobjednički je uskliknuo Domovinski pokret na društvenim mrežama samo nekoliko sati nakon što je Savjet za nacionalne manjine u četvrtak srezao za gotovo 35 posto iznos sredstava kojeg Novosti dobivaju iz programa ostvarivanja kulturne autonomije nacionalnih manjina.
Od prošlogodišnjih 610 000 eura, ove godine je tjedniku, čiji je izdavač Srpsko narodno vijeće (SNV), odobreno 210 000 eura manje, odnosno 400 000 eura.
Desni nacionalistički Domovinski pokret, član vladajuće koalicije HDZ-a, takvom je odlukom konačno došao na svoje. Od početka traže rezanje troškova, pa i ukidanje javnog financiranja Novosti, što im je sada uz asistenciju Savjeta i uspjelo.
Troje predstavnika Srba u Savjetu – suzdržani
Savjet, kojeg čine predstavnici svih nacionalnih manjina u Hrvatskoj, s 12 glasova „za“ i 5 „suzdržanih“ izglasao je odluku o financiranju 1 227 programa koje provodi 112 manjinskih udruga, među kojima je i sporna odluka o drastičnom rezanju sredstava za Novosti.
„Smanjiti Novostima 200 000 eura je politički čin“, nedvosmislen je bio zastupnik talijanske manjine Furio Radin na sjednici.
I saborski zastupnik srpske manjine Milorad Pupovac je na tom tragu.
„Izražavamo zabrinutost da se u nezavisne manjinske medije intervenira političkim utjecajem ljudi koje karakterizira netolerancija prema pripadnicima nacionalnih manjina, naročito srpske manjine. Pokušaji da se ušutkaju nezavisni manjinski mediji istovjetni su s pokušajima da se ušutka slobodno političko mišljenje nacionalnih manjina. Mi ćemo se tome oduprijeti “, rekao je Pupovac.
Unatoč tome, rekao je da će članovi Savjeta iz reda Srba „kao odgovorni ljudi“ biti solidarni oko izglasavanje odluke, jer ne žele da, zbog problema koje oni imaju, trpe programi drugih nacionalnih manjina. Najavio je da će se o dodijeljenim sredstvima za srpsku nacionalnu manjinu, uključujući Novosti, predstavnici Srba u Savjetu pismeno očitovati, a da je sada glavna briga osigurati dalje neovisnu uređivačku politiku Novosti i buduće financiranje tjednika.
Na kraju su troje predstavnika Srba u Savjetu – Milorad Pupovac, Dragana Jeckov i Milan Vukelić – glasali suzdržano, jednako kao i Furio Radin, nezadovoljan i financiranjem EDIT-a, izdavačke kuće talijanske manjine. Suzdržan je bio i Veljko Kajtazi, zastupnik romske i još 11 nacionalnih manjina, nezadovoljan odnosom prema romskim programima.
Ostalih 12 članova Savjeta, bez riječi komentara, digli su složno ruku za predloženu raspodjelu novaca po manjinama i njihovim programima pa i za nesporni financijski udar na tjednik Novosti.
Predsjednik Savjeta Tibor Varga tek je na inzistiranje novinara nakon sjednice ustvrdio da nije riječ o tome da Savjet ima nešto protiv srpske manjine i da rezanje novaca Novostima nije politički čin, nego da je stvar u tome da se financiraju programi kulturne autonomije (informiranje, izdavaštvo, kulturne manifestacije i kulturni amaterizam), ali ne i politički medijski sadržaji. Odbio je da su bili pod političkim pritiskom Domovinskog pokreta. Ustvrdio je da je prijedlog odluke pripremilo neovisno Povjerenstvo.
U jednom trenutku, zaposlenica iz Stručne službe Savjeta je prišapnula Vargi da kaže da je odluka o Novostima donijeta na temelju istraživanja koje je internog karaktera i nije za javnost.
I ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek smatra da je sve bilo po važećim kriterijima i da je odluka Savjeta „balansirana u onom dijelu kojim se Novosti bave manjinskim pitanjima“.
Uredništvo Novosti u posebnoj je izjavi istaknulo da je riječ o „diskriminatornoj odluci Savjeta“ te da se radi o „političkoj cenzuri koja se provodi argumentima Domovinskog pokreta“. Najavili su da će o svemu obavijestiti relevantne domaće i međunarodne institucije.
Nezabilježeno rezanje novaca
Tjednik Novosti se financira javnim novcem za kulturnu autonomiju manjina od početka djelovanja Savjeta 2003. godine. Nikada do sada nije srezano toliko novaca, ni u postotku niti u apsolutnom iznosu.
Iako su se kriteriji financiranja mijenjali, a uređivačka politika Novosti bila gotovo identična, tjednik je redovito dobivao sredstva.
Bilo je perioda kada je taj iznos nekoliko godina za redom bio identičan, kao 2004. i 2005. godine ili od 2016. do 2018. godine (1, 2, 3), ali najčešće su odobrena sredstva kontinuirano rasla, kao i za druge programe ostalih nacionalnih manjina. Najviše upravo za vrijeme premijera Andreja Plenkovića (1, 2, 3, 4, 5, 6, 7).
Tako je bilo sve do danas.
I kada su sredstva za Novosti smanjivana nikada nije rezano 35 posto. U 22 godine bila su četiri smanjivanja odobrenog iznosa u rasponu od 0,8 posto 2013. godine do najviše 8,75 posto 2014. godine, u vrijeme vlade Zorana Milanovića. Ali i tada ne zbog uređivačke politike, nego je zbog gospodarske krize sukcesivno smanjivan iznos i za druge nacionalne manjine i njihove programe.
U studenom prošle godine Savjet je donio nove Kriterije financiranja i ugovaranja programa ostvarivanja kulturne autonomije nacionalnih manjina.
Dok je prijedlog novih kriterija još bio u javnoj raspravi Faktograf je pisao o tome kako, ni po tim novim pravilima, ne postoji ni jedna odredba koja bi unaprijed onemogućila financiranje Novosti. Uz neznatne izmjene, Savjet je na kraju prihvatio nove kriterije u kojima i dalje ne možemo pronaći odredbu po kojoj bi uređivačka politika Novosti mogla biti sporna.
Bez izvještaja o utrošku za prošlu godinu
Ovogodišnja dodjela novca još je po nečemu posebna.
Prije odluke o dodijeli sredstava Savjet nije razmatrao i prihvatio godišnji izvještaj o utrošku sredstava za prošlu godinu, što je redovito rađeno proteklih godina (1, 2, 3, 4).
Da je to urađeno i ove godine, iz njega bi se moglo vidjeti postoji li neka posebna napomena kod Novosti, odnosno Srpskog narodnog vijeća i eventualno neka preporuka o budućem (ne)financiranju. To bi mogli vidjeti i za sve druge manjinske udruge.
Naime, uz svaku manjinsku udrugu i njezine programe piše je li udruga podnijela izvještaj sukladno kriterijima i jesu li doznačena sredstva utrošena sukladno odluci o rasporedu sredstava. Na kraju, za svaku udrugu piše i preporučuje li se dalje njezino financiranje.
Srpsko narodno vijeće, kao izdavač Novosti, do sada je uvijek dobilo pozitivno mišljenje i preporuku za daljnje financiranje svojih programa, uključujući Novosti.
Jedan od kriterija za ponovnu dodjelu novca je upravo taj da udruge ili ustanove nacionalnih manjina „moraju uredno ispunjavati obveze iz svih prethodno sklopljenih ugovora iz javnih izvora, u suprotnom svaka prijava novog programa na javni poziv bit će odbijena“.
Pitali smo predsjednika Savjeta Tibora Vargu zašto ove godine nema godišnjeg izvještaja o tome kako je stotinjak manjinskih udruga potrošilo sredstva za prošlu godinu i kako je moguće da Savjet odobrava novih 11 milijuna eura, a nije raspravio kako je potrošenih 9,7 milijuna eura u prošloj godini. Taj izvještaj bi trebao ići i prema Vladi.
„Godišnji izvještaj ćemo usvojiti u rujnu. Rad udruga smo ocjenjivali u odnosu na pretprošlu godinu. To je po novim kriterijima i uputama uz javni poziv“, odgovorio nam je Varga.
I doista, dok u Kriterijima, koje je usvojio Savjet, postoji odredba o urednom ispunjavanju obaveza iz svih prethodno sklopljenih ugovora, u Uputama, koje utvrđuje predsjednik Savjeta, uz tu odredbu postoji i naputak da se prilažu financijski izvještaji za 2023. godinu. Dakle, istovremeno se traži ispunjavanje svih ugovora, pa i onih koje udruge imaju sa Savjetom, što praktički znači i za prošlu godinu, ali se za novu tranšu novaca traži izvještaj za pretprošlu godinu.
„Ako se utvrdi da neka udruga nije ispunila sve kriterije koje je trebala, vršit će se povrat sredstava“, kaže predsjednik Savjeta.
Varga objašnjava da su sve udruge predale godišnje izvještaje, jedino što Savjet sada nije raspravljao i usvojio pregled godišnjih izvještaja te da izvještaj o utrošku sredstava „jeste jedan od uvjeta, ali ne i glavni“.
Varga je inače uključen u rad Savjeta još od 2008. godine, prvo kao stručni savjetnik u Stručnoj službi Savjeta, a od 2013. godine kao zamjenik predstojnika Stručne službe, da bi ga Vlada 2023. godine imenovala predsjednikom Savjeta. Varga je, kao predstavnik mađarske nacionalne manjine, na to mjesto došao nakon Aleksandra Tolnauera, koji je bio na čelu Savjeta od njegovog osnivanja 2003. godine.
Varga je od 2020 do 2024 godine bio i član Povjerenstva za rad po pritužbama u MUP-u.
Procedura odobravanja sredstava
Svi programi nacionalnih manjina koje udruge predlažu za financiranje, prolaze tri stupnja – Komisiju za administrativnu provjeru, Povjerenstvo za raspodjelu sredstava i, na kraju, Savjet za nacionalne manjine.
Komisija za administrativnu provjeru provjerava pristiglu dokumentaciju, je li ona potpuna i predana u zadanom roku. U Komisiji koja je sada odlučivala su četiri službenice Stručne službe Savjeta.
Ako Komisija utvrdi da je sve u redu, prijava manjinske udruge ide na Povjerenstvo za dodjelu sredstava.
Za njegove su članice u studenom imenovane dvije članice Savjeta – Branka Baksa iz reda slovačke manjine i Zorica Velinovska iz reda makedonske nacionalne manjine te tri vanjske članice: Irena Kregar Šegota, načelnica Sektora za razvoj kulture i umjetnosti u Ministarstvu kulture i medija, Katarina Bušić, muzejska savjetnica u zagrebačkom Etnografskom muzeju i Jelka Vukobratović, zamjenica pročelnice Odsjeka za muzikologiju Muzičke akademije u Zagrebu.
Nakon objave ovog teksta javila nam se Jelka Vukobratović te izjavila kako ona više nije članica Povjerenstva jer je još u siječnju ove godine dala ostavku na to mjesto te, navodi, nije bila u sastavu Povjerenstva koje je ove godine srezalo sredstva Novostima.
Predsjednica Povjerenstva je Branka Baksa, inače članica gradskog vijeća Našica iz redova HDZ-a.
Povjerenstvo ocjenjuje predložene programe sukladno kriterijima i utvrđuje prijedlog za financiranje koji ide na konačno odlučivanje na sjednicu Savjeta za nacionalne manjine. Savjet broji 20 članova, predstavnika nacionalnih manjina.
Važno je reći i to da članovi Povjerenstva, prema članku 13. Kriterija, „potpisuju izjavu o nepristranosti i povjerljivosti kojom potvrđuju da nemaju osobnih interesa kojima mogu utjecati na nepristranost rada Povjerenstva te da će postupati časno, pošteno, savjesno, odgovorno i nepristrano čuvajući povjerljivost podataka, kao i vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo dužnosti koja im je povjerena od strane Savjeta“.
Konačnu odluku donosi Savjet i ona je u pravilu ono što dobiju kao prijedlog od Povjerenstva.
I članice i članovi Savjeta dužni su, po članku 14. Kriterija, „pod materijalnom i kaznenom odgovornošću potpisati izjavu da neće utjecati na nepristranost rada Povjerenstva, kako u postupku odabira programa koji će se financirati sredstvima iz državnog proračuna, tako ni u postupku određivanja visine iznosa sredstava za financiranje odabranih programa“.
Nažalost, na sjednici Savjeta u četvrtak nije bila Branka Baksa, predsjednica Povjerenstva, pa nismo mogli doznati argumente Povjerenstva zašto je Savjetu predložilo drastično smanjenje novaca za tjednik Novosti. Varga ju je opravdao zdravstvenim razlozima.
SNV ima i Tragove
Srpsko narodno vijeće dobilo je sredstva, osim za Novosti, i za znanstveni časopis Tragovi, za izdavanje dvije knjige i održavanje tri komemoracije: Dan sjećanja na partizanski proboj obruča na Biljegu – Petrova gora, Komemoraciju za žrtve dječjeg ustaškog logora u Sisku i Dan sjećanja na Jadovno.
Za razliku od Novosti, koji su ostale bez gotovo 35 posto sredstava za kulturnu autonomiju, časopis Tragovi je ove godine za kulturnu autonomiju dobio 146 posto više sredstava nego lani. Prošle godine Savjet je Tragovima odobrio 110 000 eura, a ove godine čak 271 000 eura.
Riječ je o časopisu „za srpske i hrvatske teme“, izlazi dva puta godišnje, svaki broj na 250 strana u nakladi od 250 primjeraka. Glavni urednik je Dejan Jović, a u uredništvu je petnaestak uglednih znanstvenika i publicista. U svakom broju ima desetak članaka i prikaza knjiga, od kojih su neki članci izvorni znanstveni radovi ili pregledni radovi.
Teme u Tragovima su raznolike, od onih koje se tiču srpske zajednice, njezine povijesti i dostignuća u Hrvatskoj i šire, ali ima i članaka koje se bave, što bi ministrica kulture rekla, temama za širu populaciju, poput onih o širenju i utjecaju turbo-folka u Srbiji i Hrvatskoj, o krizi kapitalizma ili o odnosu filozofske škole Praxis i feminizma. Za razliku od Novosti, takva uređivačka koncepcija kod Tragova nije bila sporna za Povjerenstvo i Savjet.
Boris Milošević nije ovlašten
Domovinski pokret još nešto žulja – to što je Boris Milošević početkom ožujka izabran na čelo Srpskog narodnog vijeća, umjesto dugogodišnjeg prvog čovjeka SNV-a Milorada Pupovca.
Miloševića je USKOK optužio da je, dok je bio potpredsjednik Plenkovićeve Vlade, poticao na zloupotrebu tadašnjeg ministra Darka Horvata pri dodjeli novčanih potpora za područja na kojima žive nacionalne manjine.
Dvadesetak dana nakon što je došao na čelo SNV-a, Optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda je potvrdilo optužnicu protiv četvorice bivših članova Vlade, među kojima je i Milošević.
U Domovinskom pokretu smatraju da Milošević ne može više ostati na čelu SNV-a, posebno zato što SNV dobiva javni novac. U članku 4. Kriterija financiranja i ugovaranja programa ostvarivanja programa kulturne autonomije manjina, među ostalim, stoji da se „protiv osobe ovlaštene za zastupanje udruge ne smije voditi kazneni postupak“. Slična odredba stoji i u Uputama za prijavu na javni poziv za financiranje.
Pitali smo Tibora Vargu za komentar, a on je bio vrlo kratak.
„Gospodin Milošević još nije proveden kao ovlaštena osoba u registru udruga“, rekao je predsjednik Savjeta za nacionalne manjine.
I doista, iako je Boris Milošević u impressumu Novosti naveden kao ovlaštena osoba u ime SNV-a kao izdavača, u registru udruga kao ovlaštene osobe za zastupanje SNV-a navedeni su Milorad Pupovac, još uvijek kao predsjednik SNV-a, i Aleksandar Milošević, generalni sekretar Srpskog narodnog vijeća.
Mađari najviše profitirali
Novinari na sjednici Savjeta nisu dobili prijedlog odluke o rasporedu sredstava pa je bilo vrlo teško pratiti sjednicu i doći do točne informacije o dodijeljenim sredstvima za nacionalne manjine. Objašnjeno nam je da su takva pravila. Tek na naš izričit zahtjev naknadno, nakon završetka sjednice, poslali su nam sažetak općih podataka o dodijeljenim sredstvima. Za ostalo moramo pričekati objavu u Narodnim novinama, što se do zaključenja teksta nije dogodilo.
Prema podacima koje smo uspjeli dobiti, vidljivo je da je točna informacija koju je uporno ponavljao Tibor Varga, da su Srbi kao nacionalna manjina dobili 10 posto više novaca nego lani.
Analizom brojki ustanovili smo da je to jedno od manjih povećanja u postocima u odnosu na druge nacionalne manjine, a i da u apsolutnom iznosu Srbi, iako najbrojnija manjina, nisu dobili najveće povećanje.
Gledano u postocima, najveće povećanje u odnosu na lani odobreno je Poljacima (38,85 posto), Slovencima (31,68 posto) i Bugarima (28,67 posto), ali kako je riječ o relativno skromnim sredstvima to u apsolutnim brojkama nisu visoki iznosi.
U apsolutnim iznosima rekorderi su Mađari, u odnosu na lani dobili su 289 000 eura više. Slijede Srbi s 232 750 eura više nego lani i Bošnjaci sa 129 200 eura više nego prošle godine.
I tjednik Novosti ove godine je u nečemu rekorder – jedini je manjinski mediji, kako je potvrdio Varga, kojemu je Savjet za nacionalne manjine smanjio sredstva. Tu priča sigurno ne završava.
A plan kako će Novosti ove godine proći, sada je potpuno jasno, mogao se naslutiti iz teksta s početka prosinca prošle godine pod naslovom: „DP dobio garanciju HDZ-a: Novostima 40 posto manje novca“.
Dobro, na kraju nije 40 posto, nego 35 posto manje. Ali to je to.
Nadopuna (28.4.2025.): U originalni tekst nakon objave dodana je izjava Jelke Vukobratović koja navodi kako više nije članica Povjerenstva.
Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
