Profil na Facebooku Pinokio VelikogNosa II prenio je govor američkog predsjednika Donalda Trumpa od 26. ožujka u Bijeloj kući na obilježavanju Mjeseca žena u povijesti (Women’s History Month), uz opis u objavi: “Autizam!” Video (arhiviran ovdje) na vrhu ima opis: “Razotkrivanje alarmantnog porasta stope autizma”.
Objava je pregledana gotovo 6000 puta, ima preko 110 reakcija i 62 dijeljenja. U videu, koji ima engleski titl, Donald Trump kaže:
“Toliko stvari radimo pogrešno. Nešto se dogodilo. Ako se vratite 20 godina u prošlost, autizam, razmislite. Jedno na 20.000 djece. Razmislite o tome. Jedno. Autizam. Vidite ga posvuda. Jedno na 20.000 djece. A sada imamo jedno na 36 djece. E sad, o čemu se tu, dovraga, radi? Nešto utječe na to i to moramo pronaći. No, možete li zamisliti jedno dijete na 20.000, a sad jedno na 36? Ne 36.000, nego jedno na 36. I ja to vidim. Vidim to cijelo vrijeme. Tako da, nešto izvana utječe na to i mi ćemo to pronaći. Radimo nešto zbilja pogrešno. A moglo bi biti vrlo jednostavno to ispraviti, i mi to pažljivo tražimo, Bobby pažljivo traži, otkrit ćemo o čemu se radi.”
Trump je cijeli ovaj segment gotovo 40-minutnog govora posvetio “porastu broja slučajeva autizma u posljednjih 20 godina”.
Trumpov govor u Bijeloj kući
Rast broja slučajeva autizma kroz nekoliko desetljeća već je niz godina temelj za širenje dezinformacija i manipulativnih podataka veznih uz to stanje. Nakon što je ponovno izabran za američkog predsjednika, Donald Trump je u prosincu prošle godine u intervjuu rekao da će razmotriti izmjenu plana cijepljenja te preispitati uzrokuje li cjepivo autizam, premda je ta teorija već davno odbačena. Tad je ustvrdio i da je “stopa autizma na nivou na kojem se nitko nije nadao” i “nešto to uzrokuje”. Ove godine 2. travnja Bijela kuća je na Svjetski dan svjesnosti o autizmu objavila da su osnovali posebnu komisiju koja će istražiti “uzroke eskalirajuće zdravstvene krize, s posebnim naglaskom na dječje poremećaje poput autizma”.
Trump je u govoru na proslavi Mjeseca žena u povijesti najavio tu istragu, no pritom je iznio pogrešne brojke. “Ako se vratite 20 godina u prošlost, autizam, razmislite. Jedno od 20.000 djece. A sada imamo jedno na 36 djece”, rekao je. Tako je ustvrdio da je prije 20 godina zabilježen jedan slučaj autizma na 20 tisuća djece dok je danas taj omjer – jedan slučaj na 36 djece.
Istraživanje iz 1970. godine
Psihijatar iz Winsconsina Darold A. Treffert objavio je 1970. istraživanje koje je provodio tijekom šezdesetih godina o slučajevima dječje shizofrenije i infantilnog autizma u američkoj saveznoj državi Winsconsin. Analizirajući godinama kasnije brojne objavljene studije o autizmu liječnik i znanstvenik iz Ohija Luke Tsai naveo je i podatke iz Treffertovog istraživanja prema kojima je tada zabilježen jedan slučaj autizma na 14.286 djece. Ta je brojka usporediva s onom koju je Trump iznio, no radi se o prevalenciji koja je ustanovljena prije 55, a ne prije 20 godina kako je tvrdio Trump.
Trump kaže da se danas autizam dijagnosticira na jedno od 36 djece, no dijagnoza je čak i nešto više, a taj porast Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) objašnjava sve kvalitetnijom dijagnostikom. Podaci te američke agencije demantiraju tvrdnju koju je izrekao Trump da je prije 20 godina na 20.000 djece dijagnosticiran jedan slučaj autizma. Prema njima, prije 25 godina (2000.) dijagnosticiran je u prosjeku jedan slučaj autizma na 150 djece, prije 21 godinu (2004.) jedan slučaj na 125 djece, prije 19 godina (2006.) jedan slučaj na 110 djece, prije 15 godina (2010.) jedan slučaj na 68 djece, 2020. je zabilježen jedan slučaj na 36 djece, a od 2022. jedan slučaj na 31 dijete. Iz ovih podataka je jasno da se dijagnosticira sve više djece s poremećajem iz spektra autizma, no razlika je puno manja od one koju je naveo Trump. CDC također ističe da se autizam javlja u svim rasnim, etničkim i socioekonomskim grupama, ali je triput češći kod dječaka nego kod djevojčica.
Promjene u dijagnosticiranju autizma
CDC u objašnjenju naglašava da se povećanje broja slučajeva može objasniti različitim utjecajima, od bolje i sve ranije dijagnoze poremećaja do veće svjesnosti o znakovima i simptomima bolesti.
Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje (DSM), koji izdaje Američko psihijatrijsko društvo, temelj je za uspostavu dijagnoze, a kako piše Scientific American, do 1980. autizam se zvao “shizofrena reakcija, dječji tip” nakon čega je termin promijenjen u “infantilni autizam”. Kriteriji dijagnoze tad su se bazirali na vanjskim simptomima poput problema u govoru, izraženim fizičkim otporom prema promjenama i privrženosti predmetima. Već 1987. ovi su simptomi prošireni na društvene interakcije, komunikaciju i ograničenje u aktivnostima. Godine 1994. pojavila se dijagnoza Aspergerovog sindroma koji će se u petom izdanju DSM-a 2013. podvesti pod širi pojam – “poremećaj iz autističnog spektra”. Te je godine otkriveno i da autizam i poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje (ADHD) mogu biti dijagnosticirani istovremeno istom djetetu te da vrlo često i jesu zajedno dijagnosticirani.
Da su na porast broja slučajeva autizma utjecale promjene u dijagnostičkim kriterijima, dokazuju i znanstvena istraživanja. Istraživanje iz 2015. godine na autističnoj djeci u Danskoj pokazalo je da su 60 posto porasta broja slučajeva kod djece rođene između 1980. i 1991. godine uzrokovale promjene u dijagnostičkim kriterijima i češćem prijavljivanju slučajeva. Iste godine su znanstvenici u SAD-u istraživali učenike koji su bili uključeni u specijalne obrazovne programe za djecu s posebnim potrebama u periodu između 2000. i 2010. Broj autistične djece koji se uključio u taj program, utrostručio se u tom periodu sa 93.624 djece na 419.647 djece. Međutim, u istom vremenskom periodu broj djece s “intelektualnim poteškoćama” pao je sa 637.270 na 457.478. Zaokret iz jedne dijagnostičke kategorije u drugu objašnjava dvije trećine porasta broja slučajeva autizma, piše Scientific American.
Znanstvenici su ponudili još jedan dokaz za promjene u dijagnozama i veliku razliku u prevalenciji autizma – stopa slučajeva autizma jako varira od države do države u SAD-u. Država s najvećom stopom autistične djece je Kalifornija – imaju 53,1 slučaj autizma na 1.000 osmogodišnje djece, a najnižu stopu ima Teksas sa 9,7 slučajeva na 1.000 osmogodišnjaka. No, prema izvještaju CDC-a razlog ove velike razlike leži u tome što Kalifornija forsira što raniju dijagnozu i procjenu djeteta. “Zahvaljujući napornom radu koji su svi uložili da se osmisle kvalitetni pristupi poremećaju, podrška i podučavanje autistične djece, postoje prednosti dobivanja dijagnoze autizma i zato se ljudi javljaju. A to znači da, zahvaljujući sve manjoj stigmi oko autizma, znači da više ljudi želi razumjeti svoju djecu”, rekla je Annette Estes, ravnateljica Centra za autizam pri Sveučilištu Washington za SA.
Osim širenja dijagnoze autizma neka istraživanja pokazuju da veći rizik od autizma primjerice imaju djeca starijih roditelja, prerano rođena djeca, infekcije praćene visokom temperaturom u drugom trimestru trudnoće itd.
Zaključno, Donald Trump je iznio pogrešne povijesne podatke o dijagnosticiranju autizma kod američke djece. Nije točno da je prije 20 godina jedno na 20.000 djece imalo dijagnozu autizma. Podaci CDC-a kažu da je prije 25 godina (2000.) dijagnosticiran jedan slučaj autizma na 150 djece, prije 21 godinu (2004.) jedan slučaj na 125 djece, a prije 19 godina (2006.) jedan slučaj na 110 djece. Također, danas se dijagnosticira jedan slučaj autizma na 31 dijete, a ne na 36, kako je Trump rekao.
