Korisnici Facebooka objavljuju postove o porijeklu pape Sixta V., koji je 13. prosinca 1521. godine rođen u Grottammareu u današnjoj Italiji, a preminuo 27. kolovoza 1950. godine u Rimu. Pritom jedni tvrde da je ovaj papa bio srpskog podrijetla (arhivirano ovdje), a drugi da je Sixto V bio porijeklom Hrvat (arhivirano ovdje i ovdje).
I jedni i drugi tvrde da je otac Sixta V. porijeklom iz Boke Kotorske, iz sela Krušovice te iz toga izvlače zaključke o njegovom srpskom, odnosno hrvatskom porijeklu. “Papin otac bio je iz maloga mjesta Kruševice iznad Boke Kotorske iz roda Perića, te se preselio u Italiju, gdje se u današnjem gradu Grottammaru oženio Talijankom i dobio sina Felicea Perettija (prezime na talijanskom znači “kruška”)”, navodi se između ostalog u obrazloženju navodnog papinog hrvatskog porijekla (arhivirano ovdje). Ove teorije godinama su prisutne u javnosti, kako u srbijanskoj (arhivirano ovdje i ovdje) tako i u hrvatskoj javnosti (arhivirano ovdje).
Jedan od najvažnijih rimskih papa
Papa Sixto V., valja naglasiti, jedan je od najvažnijih rimskih papa, naročito zaslužan za izgradnju Rima. Izgradio je Lateransku palatu, dovršio Kvirinal, obnovio crkvu Santa Sabina na Aventinu; ponovo sagradio crkvu i prihvatilište San Girolamo dei Schiavoni, proširio i poboljšao Sapienzu, osnovao prihvatilište za siromašne kod mosta Sisto, izgradio i raskošno ukrasio Kapelu Jaslica u bazilici Santa Maria Maggiore, dovršio kupolu bazilike Svetog Petra, podigao obeliske u Vatikanu, kod Santa Maria Maggiore, kod Laterana i kod Santa Maria del Popolo, obnovio stubove Trajana i Antonina Pija, postavivši na njih kipove sv. Petra i sv. Pavla, izgradio Vatikansku biblioteku sa štamparijom i krilo Vatikanske palate koje danas nastanjuje papa, otvorio i uredio brojne rimske ulice, izgradio razne manastire i doveo vodu u Rim sistemom “Acqua Felice”…
Teorije hrvatskih autora o slavenskom podrijetlu pape Sixta V.
Teoriju o hrvatskom porijeklu Sixta V. iznosilo je više hrvatskih autora, o čemu 1990. godine, povodom 400. godišnjice Sixtove smrti, opširno piše Ćiril Petešić u radu pod naslovom “Hrvatska bibliografija o porijeklu pape Sixta V.”. Petešić spominje niz hrvatskih autora koji su zastupali teoriju o hrvatskom, odnosno slovenskom porijeklu pape Siksta, od Andrije Kačića Miošića, do franjevca Marijana Žugaja, koji je o tome napisao knjigu “Siksto V. između Istoka i Zapada”. U prvom dijelu Žugajeve knjige, navodi Petešić, autor “navodi imena petorice predaka: papinog oca Peretta, djeda Jakova, pradjeda Antuna, šukundjeda Nikole – potomka Zanetta (Ivice), imena Sikstove majke Marianne, sestre Camille i brata Prospera, dok imena njegove ostale braće ne navodi”.
Pitanje da li je papa Siksto V. porijeklom bio iz Dalmacije, odnosno da li je bio Dalmatinac i Hrvat, postavljano je u raznim varijantama gotovo 250 godina, piše Petešić. Kao dokaze o Sikstovom hrvatskom porijeklu hrvatski autori iznose niz teorija, ali niti jedna od njih nije dovoljno utemeljena kako bi van svake sumnje bila dokazana i znanstveno prihvaćena.
Talijanski autori ne slažu se s teorijom o hrvatskom podrijetlu
Dok hrvatski autori tvrde da je papa porijeklom iz Boke Kotorske, talijanski autori poput Isidora Gattija ne slažu se s ovom tvrdnjom. U knjizi “Sisto V papa ‘piceno’: le testimonianze e i documenti autentici” izdanoj 1990. godine Gatti u prva dva poglavlja svoje knjige donosi izjave Siksta V. o domovini njegova porijekla, odnosno svjedočanstva suvremenika o domovini porijekla Siksta V. Hrvatskim autorima koji tvrde da je Sixto V. porijeklom Hrvat na ruku ne ide podatak iz životopisa ovog pape, koji je napisao njegov osobni tajnik Graziani, a sam ga je papa ispravio, što u svom radu spominje i Ćiril Petešić. “Naime, Graziani piše da se otac Siksta V. rodio blizu Montalta. Prema tome, otpadaju navodi predaje da se otac Siksta V. rodio u Kruševici i da je službovao u samostanu u Kotoru”, navodi Petešić, dodajući da je prvi od predaka Siksta V. doselio na područje današnje Italije “četiri-pet generacija ranije (Zanetto-Ivica)”.
“Predaja je kod Sikstovih predaka, da su došli iz Boke Kotorske i sela Kruševice, bila živa u njihovoj obitelji u Italiji i tako doprla do Peretta i njegove djece, među kojima i do kasnijega franjevca, biskupa, kardinala i pape Siksta V. O tome je najvjerojatnije papa, kao kardinalnaslovnik crkve sv. Jeronima u Rimu, pripovijedao u užem krugu osoblju i članovima kaptola te crkve i to je, razumljivo, našlo odraza u kaptolskim zabilješkama”, navodi Petešić.
Međutim, ozbiljniji strani izvori, a među njima i enciklopedija Britanica, ne navode slavensko, odnosno hrvatsko, odnosno srpsko porijeklo pape Sixta V. Rasprave o tome vode se uglavnom na relaciji Hrvatska – Italija. Tako je, primjerice, 2012. godine, na tribini Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti “Kupola Svetoga Petra u Rimu”, teolog i književnik Ivan Golub ustvrdio da je otac Siksta V. bio Hrvat te da je u Italiju je došao iz Dalmacije. O tome je, tvrdi Golub, našao dokaz u jednom “tajnom vatikanskom arhivu”, ali taj “dokaz” nikad nije prihvaćen izvan hrvatske javnosti. Hrvatski akademici tvrde da su preci pape Siksta V. potekli iz Kruševice, a prema nekim izvorima s Cambridgea i istraživanjima hrvatskih povjesničara poput Božidara Vidova, Bazilija Pandžića, Stjepana Krasića i Ivice Mlivončića, u papinskom grbu Siksta V. mogu se “iščitati” važni tragovi njegova podrijetla: prikazan je lav, tri kruške, dvorac i zvijezda. Tvrdi se da tri zlatne kruške na vrhu, ispod trake sa šesterokrakom zvijezdom i stiliziranim dvorcem, aludiraju na njegovo mjesto podrijetla (od riječi “kruška”, talijanski pera, odakle i prezime „Peretti“). Nadbiskup Andrija Zmajević, rođen u Perastu, zapisao je u svojoj “Kronici“ da je otac pape Siksta V., pod talijanskim imenom “Piergentile”, rođen u selu Bjelske Kruševice pokraj Kotora kao član obitelji Šišić. Nadimak tog Piergentilea bio je “Peretto”, pa otuda, prema Zmajeviću, potječe prezime “Peretti”, koje je budući papa preuzeo tek u 31. godini, 1551. godine. Dotad se zvao “Felice di Montalto”, prema mjestu u pokrajini Marche (Montalto u provinciji Ascoli Piceno), u kojem je odrastao.
Na službenim stranicama Svete stolice ne spominje se slavensko podrijetlo Sixta V., a na stranici geni.com mogu se naći podaci o njegovom ocu, prema kojima je on rođen na području današnje Italije. Wikipedija na talijanskom jeziku donosi i obiteljsko stablo Perettijevih, koje također isključuje mogućnost da je otac Sixta V. rođen na području Dalmacije, odnosno Boke Kotorske.
“Izvorno je obitelj očeva podrijetla bila iz Montalta, u regiji Marche. Francesco Piergentile, podrijetlom iz Montalta, bio je prognan u Grottammare gdje je upoznao Marianu, s njom se oženio i dobili su djecu, među kojima je bio Prospero, koji je umro vrlo mlad, i Felice, koji je kasnije izabran za papu pod imenom Siksto V., navodi se u wikipedijskoj natuknici o obitelji Peretti.
Tvrdnju o slavenskom Sixtovom porijeklu odbijaju i franjevci konventualci koji službuju u Bazilici svetih apostola u Rimu. Redu franjevaca konventualaca, inače, pripadao je i papa Sixto V. Fra Mimo Castiglione, primjerice, kaže: “Felice Peretti preuzeo je ime Peretti 1555 godine. Otac mu se zvao Piergentile Ricci i to mu je bilo stvarno prezime. Felice Peretti preuzeo je to ime u čast svome ocu, koji je tako odmilja zvan među svojim suseljanima zbog posla koji je obavljao, a to je bio berač krušaka.
O slavenskom, odnosno hrvatskom ili srpskom porijeklu papa Sixta V, kako je to naveo Ćiril Petešić, slavenski autori spekuliraju već 250 godina, ali do današnjeg dana ta tvrdnja nije široko prihvaćena kao nepobitna povijesna istina te se ne može sa sigurnošću tvrditi da je papa Sixto V. bio slavenskoga porijekla, odnosno da je bio Srbin ili Hrvat. Zbog toga što ne postoji znanstveni konsenzus oko porijekla toga čelnika Katoličke crkve, označavamo da nedostaje kontekst statusima u kojima se isključivo navodi da je papa Sixto V. bio Hrvat, Srbin ili slavenskog podrijetla.
