Na Facebook profilu privatne korisnice, 28. lipnja 2025. godine, objavljen je status uz koji stoji fotografija ljesova (arhivirano ovdje) prekrivenih američkim zastavama. U opisu iznad fotografije piše:
“Vratili se Ameri s odmora u Ukrajini”, dok u statusu piše: “Što reći NA – TO?”
Kada se sagleda cijeli status njegova poruka je da fotografija prikazuje ljesove mrtvih američkih vojnika sa bojišnice u Ukrajini, a sugerira i kako se vojnici država NATO-a bore protiv ruske agresije na tu državu. No, niti je točno da fotografija prikazuje ljesove američkih vojnika iz rata u Ukrajini, a niti vojnici država NATO-a sudjeluju u obrani te europske države.
Skup protiv rata u Iraku iz 2005. godine
Fotografija iz statusa nije nastala nakon pune ruske agresije na Ukrajinu u veljači 2022. godine već 2005. godine i s ratom u Ukrajini nema nikakve veze. Isti prizor ljesova s američkim zastavama, samo iz drugog kuta, prikazuje fotografija agencije Getty Images (arhivirano ovdje) snimljena 2005. godine u američkoj saveznoj državi Sjevernoj Karolini.
U naslovu te galerije stoji da se radi o “prosvjedu povodom godišnjice rata” u mjestu Fayetteville. U opisu fotografije stoji da prikazuje poredane ljesove sa zastavama u polju tijekom prosvjeda kojim se obilježava druga godišnjica američki predvođene invazije na Irak te da je snimljena 19. ožujka 2005. u mjestu Fayetteville u Sjevernoj Karolini. Opis fotografija otkriva i da se procjenjuje da se tada na prosvjedu, u mjestu gdje bazu ima američka vojska, okupilo oko 2000 ljudi, dok su prosvjedi toga dana bili najavljeni u mnogim američkim i europskim gradovima.
Više fotografija i detalja tog prosvjeda iz 2005. napisano je u članku na portalu Jo Freeman.com (arhivirano ovdje). U njemu se otkriva i činjenica da se nije radilo o pravim ljesovima i da u njima nisu bili mrtvaci, nego su to bile kartonske kutije prekrivene američkim zastavama. “Prosvjednici su složili kartonske ljesove i prekrili ih američkim zastavama. Ti simboli cijene rata postali su vidljivi dio mnogih prosvjeda protiv rata u Iraku”, navodi se u članku.
I u tom članku nalazi se fotografija (arhivirano ovdje) slična onoj iz statusa u kojem se tvrdi da su američki vojnici poginuli u Ukrajini. Iako kut i širina koje prikazuju fotografije Getty Imagesa i iz tog članka nije potpuno jednaka onoj iz statusa, postoji jedan detalj na sve tri fotografije zbog kojeg se može zaključiti da se radi o istom prizoru. Uz ljesove prekrivene američkim zastavama za koje se vidi da su stavljeni među stablima, u kutu sve tri fotografija vidljive su bijele ljestve naslonjene na drveće (1, 2). Zbog toga se s velikom vjerojatnošću može zaključiti da fotografija iz statusa ne prikazuje ljesove američkih vojnika poginulih u Ukrajini već je to fotografija snimljena 2005. godine tijekom prosvjeda protiv rata u Iraku.
NATO se podijelio oko potpore američkom napadu na Irak
Kada se već u statusu govori o NATO-u, valja napomenuti i da se taj savez podijelio u vezi podrške američkoj vojnoj intervenciji u Iraku 2003. godine. Dio država NATO-a sudjelovao je u vojnoj intervenciji predvođenoj SAD-om u kojoj je s vlasti srušen Saddam Hussein, dok joj se dio protivio i u njoj nije sudjelovao. Među državama koje su se protivile vojnoj akciji i nisu poslale svoje vojnike u Irak najveće su bile Francuska i Njemačka.
Također, fotografija ljesova s američkim zastavama ne može prikazivati Amerikance poginule u ratu u Ukrajini jer ni NATO kao vojni savez, a niti SAD nisu poslale vojnike u rat u Ukrajini. Činjenica je da članice NATO-a na više načina pomažu Ukrajini u borbi protiv Rusije, no jedan od tih načina nije i slanje svojih vojnika u borbe.
Zaključno, fotografija iz statusa ne prikazuje ljesove mrtvih Amerikanaca koji su poginuli u ratu u Ukrajini. Fotografija je nastala u SAD-u 2005. godine tijekom prosvjeda protiv rata u Iraku te prikazuje kartonske ljesove na koje su stavljene američke zastave, a u njima nisu zaista mrtvi ljudi. Uz to, niti jedna država članica NATO-a, pa tako ni SAD, nije svoje vojnike poslala u rat u Ukrajini. Zbog toga ocjenjujemo status netočnim.
