U objavi na društvenoj mreži Facebook nudi se stipendija u obliku nepovratnih sredstava dostupnih svakoj osobi. Pritom se ta sredstva mogu iskoristiti kako god primatelj to želi.
“Nepovratna sredstva dostupna su svakoj osobi. Ovo je projekt pokrenut na osobnoj osnovi. Primatelj nije obvezan vratiti primljeni grant i slobodan je koristiti iznos granta kako smatra prikladnim, pod uvjetom da je projekt osmišljen u razvojne svrhe. Vašu prijavu pregledat će nadležni odbor koji će odlučiti o odgovarajućim mjerama. Primite svoja sredstva u roku od 48 sati. Hvala vam.”, stoji u objavi (arhivirana ovdje) na Facebooku.
Faktograf je u svom radu primijetio kako se u posljednje ovom društvenom mrežom šire raznorazne prevare. Od lažnih zatvaranja trgovina s navodnom dugogodišnjom tradicijom, do korištenja umjetne inteligencije (AI) s ciljem nagovaranja korisnika da investiraju svoj novac.
Također, se “dijeli” sve i svašta, od montažnih kućica do ruksaka i kampera.
“Obiteljska stipendija”
Facebook stranica koja je objavila post zove se “Obiteljska stipendija”. Ona nema niti jednu oznaku “sviđa mi se”, kao niti jednog pratitelja. Uz objavu o stipendiji koja pritom ima i gramatičkih i stilskih jezičkih grešaka, stranica nema nikakvih drugih objava, tek nekoliko stock fotografija. Nema niti komunikacije s Facebook korisnicima.
Podaci o transparentnosti stranice pokazuju da je ona kreirana 14. srpnja, dakle, tek prije nekoliko dana. Ne postoji poveznica na web-stranicu gdje se mogu saznati detalji poput toga o kakvoj se točno stipendiji radi, tko ju dodjeljuje i kakvi su uvjeti dodjele.
Ništa od toga ne možemo saznati jer takvih informacija jednostavno nema. Sve to navodi na zaključak da se radi o sumnjivom sadržaju. Opasno je dijeliti informacije o sebi, od osobnih podataka do podataka o karticama, sa sumnjivim stranicama.
Krađa novca ili osobnih podataka
Kako je za Faktograf rekao CERT, nacionalno tijelo za prevenciju i zaštitu od računalnih ugroza sigurnosti, phishing – lov na žrtve lažnim predstavljanjem – prednjači u internetskim prevarama. Nekim prevarantima namjera je od korisnika pokušati izvući novac, a drugima je cilj krađa osobnih podataka.
Kao što smo također već pisali, najveći problem ovakvih internetskih prevara leži u tome što nekome tko se ne smatra naprednim internetskim korisnikom, djeluju legitimno. No, cilj im je prikupiti vaše osobne podatke i natjerati vas da uplatite veliku sumu novca kako biste navodno zaradili, a sve kako bi ukrali vaše osobne podatke i podatke o bankovnom računu i iskoristili ih u zlonamjerne svrhe. Takva vrsta prevare naziva se phishingom i najčešće se odvija putem e-mail poruka koje izgledaju kao stvarne, ali sve češće se događaju i na društvenim mrežama.
Uz direktne prevare kao što su krađa novčanih sredstava, prevaranti dobivene podatke mogu također iskoristiti za druge oblike kriminalnih radnji kao što su krađa identiteta i prijevare korištenjem socijalnog inženjeringa.
Više o tome kako se putem lažnih Facebook profila i stranica varaju korisnici ove društvene mreže pisali smo ovdje, a o tome kako internetski prevaranti iskorištavaju društveno zanemarivanje starijih osoba pisali smo ovdje.
Zaključno, na društvenoj mreži Facebook širi se objava u kojoj se nude nepovratna sredstva svakoj osobi koja ih zatraži. Izged Facbook profila sugerira da je riječ o sumnjivom sadržaju.
