Proračunski rashodi u 2026. godini povećat će se za 2,1 milijardu eura u odnosu na tekuću godinu te će ukupno iznositi nešto više od 30,8 milijardi eura. Vlada je koncem lipnja donijela Odluku o proračunskom okviru za razdoblje od 2026. do 2028. godine (Vlada, točka 5) obrazlažući kako je značajan rast rashoda posljedica povećanja mirovina i mirovinskih primanja, rashoda za zaposlene te prava iz sustava socijalne skrbi. Osim toga, proračunski rashodi će rasti i zbog modernizacije obrane, željeznice, a plan je više ulagati i u demografske mjere te unapređenje kvalitete stanovanja.
Značajan dio rasta budućih rashoda posljedica je lošeg proračunskog planiranja zbog kojeg država u ovoj godini, primjerice, nema dovoljno sredstava za isplatu inkluzivnog dodatka. Naime, država je očekivala da će to pravo koristiti oko 120 tisuća osoba, a do sada je to pravo priznato za preko 200 tisuća osoba, dok još više od 120 tisuća osoba čeka na donošenje rješenja.
Stoga ne čudi što vlada za 2026. godinu samo na stavci Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, planira rast rashoda s ovogodišnjih 10,75 na 12,2 milijarde eura. Preciznije, ministarstvo rada će u idućoj godini potrošiti 1,45 milijardi eura više nego što je planirano na razini tekuće godine.
Građani dodatak mjesecima čekaju
Dobar dio tih sredstava trebao bi otići na isplatu inkluzivnog dodatka kojeg mnogi građani mjesecima čekaju. Nešto više od 560 milijuna eura u ovogodišnjem proračunu osigurano je za isplatu inkluzivnog dodatka koji se kreće od 138 do 720 eura mjesečno, ovisno o razini invaliditeta.
Vlada je, dakle, ovogodišnja sredstva za isplatu inkluzivnog dodatka kalkulirala na osnovi procjene da će ga primati 120 tisuća osoba, ali je već sada on odobren za preko 80 tisuća osoba više – što znači da je potrebno osigurati dodatna sredstva već u tekućoj godini.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za socijalni rad (HZSR), do sada je doneseno „ukupno više od 200 000 rješenja o priznavanju prava na inkluzivni dodatak“, dok je oko 17 tisuća zahtjeva odbijeno zbog neispunjavanja zakonom propisanih uvjeta za priznavanje prava na inkluzivni dodatak.
„Od početka primjene Zakona o inkluzivnom dodatku zaprimljeno je više od 180 000 novih zahtjeva osoba koje dosad nisu ostvarivale prava u sustavu na temelju zdravstvenog stanja“, naveli su na naš upit iz HZSR-a, objašnjavajući kako se „uz veliki broj pozitivnih rješenja“ u ovom trenutku „postupa po više od 120 000 zahtjeva za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak podnesenih od osoba koje do sada nisu ostvarivale naknade u sustavu socijalne skrbi“.
Riječ je o osobama za koje je potrebno provesti postupak vještačenja kako bi se utvrdilo koju razinu potpore ostvaruju. Naime, sve osobe koje ranije nisu ostvarivale pravo na neku od naknada u sustavu socijalne skrbi, a koja je zamijenjena inkluzivnim dodatkom, trebaju proći postupak vještačenja. Odnosno, potrebno je utvrditi vrstu i stupanj oštećenja zdravlja te stupanj invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti. Taj posao obavlja Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, a kako je nedavno pisao Jutarnji list taj je Zavod prošlu godinu završio s do sada nezapamćenim brojem neriješenih predmeta. Preko 105 tisuća osoba s invaliditetom čekalo je osnovni dokument na temelju kojeg može ostvariti prava u sustavu socijalne skrbi.
Među njima nisu samo sobe koje po prvi puta traže naknadu na osnovu Zakona o inkluzivnom dodatku, već i osobe s invaliditetom koje su primale osobnu invalidninu, ali zbog zakonskih izmjena i ukidanja dohodovnog cenzusa trebaju nove nalaze vještačenja.
Nedostaju vještaci
Na uvođenje inkluzivnog dodatka čekalo se više od desetljeća (1, 2, 3) i on je objedinio četiri prava koja su ranije postojala u sustavu socijalne skrbi – osnovnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, doplatak za dijete s težim ili teškim invaliditetom i dijete s oštećenjem zdravlja, kao i pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom. Iako su se u izmjene u sustavu socijalne skrbi dugo kuhale, država je krivo procijenila i broj korisnika i iznos sredstava potrebnih za isplatu inkluzivnog dodatka. Osim toga, nema ni dovoljno vještaka pa osobe s invaliditetom mjesecima čekaju osnovni dokument koji je temelj za ostvarivanje prava u sustavu socijale skrbi.
Država je, dakle, baratala s brojkom od 120 tisuća osoba koje će ostvariti pravo na inkluzivni dodatak od kojih su mnogi ranije bili korisnici naknada u sustavu socijalne skrbi. Rezultat loše kalkulacije kazuje kako je u ovom trenutku pravo na inkluzivni dodatak priznato za preko 200 tisuća osoba dok ih još 120 tisuća čeka nalaze vještačenja.
Interes građana za priznavanje prava na inkluzivni dodatak iznenadio je državu. Posljednjih tjedana se tako u javnosti pisalo i tome da su centri za socijalnu skrb dobili naputak da uspore s donošenjem novih rješenja kako bi se smirio pritisak na proračun. Iz HZSR-a, pak, poručuju kako se zahtjevi za vještačenja bez odgode upućuju Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, a izuzetak su oni s nepotpunom dokumentacijom koji je trebaju nadopuniti kako bi se vještačenje provelo.
Do povremenih zastoja, kako su iz HZSR-a objasnili, može doći zbog velikog broja zahtjeva, ali to nije rezultat svjesne ili administrativne odluke.
„Naprotiv, svi područni uredi intenzivno rade na obradi predmeta s ciljem osiguravanja pravovremene i zakonite provedbe postupaka“, naveli su za portal mirovina.hr iz HZSR-a.
Prava nisu kvalificirana u odnosu na dijagnoze
No, da na terenu problema sa zaprimanjem zahtjeva za inkluzivni dodatak ima svjedoči i jedan od naših čitatelja kojeg je zanimalo ima li on kao onkološki bolesnik pravo na inkluzivni dodatak. Kako navodi u svom upitu, prije nekoliko godina imao je „radikalnu operaciju prostate“, ali socijalna radnica ne želi primiti njegov zahtjev za inkluzivni dodatak navodeći „da je izliječen i nema pravo na njega“.
Međutim, područne službe HZSR-a nisu nadležne za odobravanje ili neodobravanje prava na inkluzivni dodatak. One zahtjeve potencijalnih korisnika zaprimaju, Zavod za vještačenje provodi postupak vještačenja i na osnovu rezultata tog vještačenja HZSR odobrava ili odbacuje zahtjev za priznavanjem prava na inkluzivni dodatak.
Kako objašnjavaju iz HZSR-a, osobe s određenim vrstama oštećenja zdravlja te određenim stupnjem težine invaliditeta − oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja mogu ostvariti pravo na inkluzivni dodatak sukladno Zakonu o inkluzivnom dodatku.
„Važno je napomenuti kako prava nisu kvalificirana u odnosu na dijagnoze, nego u odnosu na vrstu oštećenja zdravlja, stupanj invaliditeta i funkcionalnu sposobnost. Stoga ne postoje prava i usluge koje su isključivo propisane za onkološke bolesnike“, ističu iz HZSR-a.
Iz tog odgovora proizlazi da je čitatelj koji nam se obratio oštećen, jer je nadležna područna služba HZSR-a odbila primiti njegov zahtjev za odobravanjem prava na inkluzivni dodatak.
„Radi utvrđivanja ispunjavanja uvjeta za priznavanje prava na inkluzivni dodatak, potrebno je utvrditi vrstu i stupanj oštećenja zdravlja te stupanj invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti, a isto utvrđuje Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom svojim Nalazom i mišljenjem“, ponavljaju iz HZSR-a.
Drugim riječima, čitatelj kojem socijalni radnik u nadležnom područnom uredu nije htio zaprimiti zahtjev za priznavanjem inkluzivnog dodatka taj zahtjev može ponovo podnijeti, jer područne službe HZSR-a nisu nadležne za donošenje odluke, već samo zaprimaju zahtjeve i šalju ih dalje na postupanje.
