Hrvatsko pravosuđe u četiri godine u mnogim slučajevima nije uspjelo procesuirati očita kršenja zakona koja su političke stranke počinile na lokalnim izborima održanima 2021. godine. Sporost hrvatskog pravosuđa u relativno jednostavnim prekršajnim slučajevima, u kojima samo treba prebrojati nalazi li se na nekoj izbornoj listi 40 posto pripadnika ili pripadnica podzastupljenog spola (a to su gotovo uvijek žene), pogoduje proračunu uglavnom vladajućeg HDZ-a koji ima najviše presuda, dok državni proračun gubi novac, s jedne strane zbog troškova postupaka, a s druge zbog toga što država ne naplati kaznu.
Među svježijim je primjerima presuda donesena 31. srpnja na Općinskom sudu u Puli. Iako HDZ na listi u istarskom mjestu Ližnjanu na tim izborima nije imao zakonski propisanih 40 posto žena, vladajuća stranka kaznu neće platiti, a troškovi postupka pali su na državni proračun jer je od predlaganja liste do presude prošlo više od četiri godine i cijeli slučaj je pao u zastaru.
Na listama mora biti najmanje 40 posto podzastupljenog spola
Kao što smo ranije na Faktografu pisali u nekoliko navrata (1, 2, 3 , 4), ravnopravnost spolova spominje u 3. članku Ustava kao jedna od “najviših vrednota” i “temelja za njegovo tumačenje”, a u smislu političkog sustava ona se nastoji provesti putem članka 12. Zakona o ravnopravnosti spolova u kojem stoji da su političke stranke i drugi ovlašteni predlagatelji prilikom utvrđivanja i predlaganja liste za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, kao i za izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne samouprave te za izbor članova u Europski parlament, dužni poštivati načelo ravnopravnosti spolova “i voditi računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na izbornim listama”. Osjetna neuravnoteženost jednog spola, u smislu tog zakona, postoji ako je zastupljenost jednog spola u tijelima političkog i javnog odlučivanja niža od 40 posto.
Razlozi za razvlačenje takvih slučajeva do zakonske zastare su različiti – ponekad je to žalba DORH-a jer je na nižem sudu oslobođena lista za koju je jasno da nije imala 40 posto podzastupljenog spola pa cijeli slučaj odlazi na Visoki prekršajni sud koji zaključuje da treba ponoviti suđenja, ali za to više nema vremena. Zabilježeni su i slučajevi u kojima se HDZ, ponekad s partnerskim strankama, iz proceduralnih razloga žali na presude prvog stupnja pa se događa isti manjak vremena kada Visoki prekršajni sud zaključi da procedura nije poštovana i da sve treba vratiti na ponovljeno suđenje.
Visoki prekršajni sud ukinuo presudu u kojoj je stajalo da je to beznačajan prekršaj
U konkretnom slučaju presude u istarskom Ližnjanu, radilo se o tome da je je HDZ od 13 imena na listi imao osam kandidata i pet kandidatkinja, što je postotak od 38,46 posto žena, odnosno imali su manje od zakonskog minimuma od 40 posto. Prvu presudu donio je Općinski sud u Puli 29. rujna 2022. godine koji je prekršaj označio beznačajnim i nije odredio kaznu HDZ-u. Ta presuda je pobijena na Visokom prekršajnom sudu u studenom 2024. godine te je suđenje vraćeno na početak. No, u novoj presudi na Općinskom sudu u Puli, sutkinja je samo mogla zaključiti da je HDZ prekršio zakon jer nije imao 40 posto podzastupljenog spola, ali i da je od počinjenja djela prošlo više od četiri godine pa je sve otišlo u zastaru, a teret postupka na proračunska sredstva suda.
Isti epilog imala je i tužba protiv liste HDZ-a i partnera za Gradsko vijeće Dugog Sela na lokalnim izborima 2021. godine. Iako je na toj listi bilo 12 muškaraca i samo tri žene, Hrvatska nije naplatila tu kaznu jer je Općinski sud u Sesvetama 31. srpnja ove godine zaključio da je sve otišlo u zastaru. Prvu presudu u tom slučaju je isti sud donio u travnju 2024. godine, a u njoj je oslobodio HDZ i partnere, na što se žalio DORH, a Visoki prekršajni sud je u ožujku 2025. ukinuo tu presudu i vratio je na prvostupanjsko odlučivanje. No, i u tom slučaju je sud mogao samo zaključiti da je nastupila zastara, a da će država platiti troškove postupka.
Zastara nastupila prije početka postupka
Postupak u kojem je HDZ optužen s partnerskom strankom zato što su na lokalnim izborima u Kolanu od 13 kandidata na listu stavili samo jednu ženu u zastaru je otišao i prije nego je donesena bilo kakva presuda. U presudi od 15. srpnja ove godine Općinski sud u Zadru samo je zaključio da je DORH optužni prijedlog podnio u svibnju 2024. godine, a da je sucu dodijeljen u srpnju 2025. te da je već nastupila zastara, iako je HDZ s partnerskom strankom očito prekršio zakon. Takav isti slučaj je i s optužbom vezanom uz premalo žena na listi HDZ-a 2021. godine u Benkovcu.
Isti epilog na istom sudu imala je i optužba protiv HDZ-a, ali za listu s lokalnih izbora iz 2017. godine u Općini Galovac kada su zajedno s HNS-om stavili samo dvije žene od 11 kandidata i kandidatkinja.
Ta presuda za prekršaj počinjen još na izborima 2017. godine donijeta je u svibnju 2025. godine.
Profitirali i Stranka umirovljenika i Domovinski pokret
Najviše takvih problematičnih lista imao je HDZ, ali ta stranka nije jedina. Zastara je od plaćanja kazne zaštitila i Stranku umirovljenika jer su na listi na Gradsko vijeće Orahovice 2021. predložili pet žena od 13 kandidata i kandidatkinja. Prvostupanjska presuda iz kolovoza 2022. je glasila da se radi o beznačajnom prekršaju, Visoki prekršajni sud je u studenom 2024. na žalbu DORH-a vratio slučaj na ponovno suđenje, a onda je Općinski sud u Virovitici u svibnju ove godine mogao samo zaključiti da je nastupila zastara.
Domovinski pokret je, pak, profitirao na Općinskom prekršajnom sudu u Splitu. Taj je sud u svibnju ove godine samo zaključio da je nastupila zastara u slučaju u kojem je DORH optužio Domovinski pokret jer su na lokalnim izborima 2021. u Općini Kijevo od sedam kandidata stavili samo dvije žene.
Stranke žalbama odguruju procese u zastaru
I dok je u navedenim slučajevima samo sporost pravosuđa dovela do zastare očitih prekršaja političkih stranaka, postoje i slučajevi u kojima su političke stranke svojim žalbama zbog proceduralnih pogrešaka prvostupanjskih sudova krenule putem pokušaja izbjegavanja plaćanja kazni na način da protekne zakonski rok od četiri godine pa da sudovi samo zaključe da nisu imali dovoljno žena na listama, ali da ne moraju platiti kazne.
U tom smislu, zanimljive su dvije presude u kojima se konstatira zastara, a koje su donesene na Općinskom sudu u Crikvenici u svibnju ove godine. U obje presude prvostupanjski sud je odlučio protiv HDZ-a, potom se HDZ iz proceduralnih razloga žalio Visokom prekršajnom sudu koji im je dao za pravo i vratio suđenje na niži sud čime je postupak produžen izvan roka zastare.
HDZ-ova obrana: Nemamo dovoljno zainteresiranih žena
U prvom slučaju HDZ se žalio nakon što je prvostupanjski sud u siječnju ove godine utvrdio da su za općinsko vijeće Baške, mjesta na otoku Krku, predložili osam muškaraca i jednu ženu i odrezao im kaznu od tisuću eura. U vrlo kreativnoj obrani na sudu, HDZ je tvrdio da nije imao dovoljno žena za kandidaturu, odnosno da su u tome trenutku u Baškoj u članstvu imali 15 muškaraca i sedam žena, a nije bilo aktivnih žena koje bi se kandidirale. Visoki prekršajni sud je u odluci iz ožujka ove godine utvrdio da prvostupanjski sud nije pozvao dvoje svjedoka koje je predložio HDZ, a nisu se niti očitovali zašto ih nisu pozvali te su poništili odluku i suđenje vratili na crikvenički sud. No, on je potom samo mogao utvrditi da je došlo do zastare.
U drugom slučaju u kojem je na isti način došlo do zastare, prvostupanjski sud je utvrdio da je HDZ na lokalnim izborima u Dobrinju na Krku 2021. imao 22 posto žena na listi te su im i tu odrezali kaznu od tisuću eura. Zbog neispitivanja svjedoka i drugih proceduralnih grešaka, Visoki prekršajni sud je ukinuo tu presudu, a potom je prvostupanjski sud samo zaključio da je došlo do zastare.
U oba slučaja je sasvim jasno da je HDZ prekršio odredbu o 40 posto žena na listama, no na kraju nije platio kaznu, a troškove postupka će kroz državni proračun platiti građani. Zanimljivo je i da se HDZ na tim suđenjima pozivao i na argument da se ne može jednako gledati na te odredbe u velikim i malim mjestima, poput Baške ili Dobrinja. Te su odredbe na snazi od 2008. godine, znači već 17 godina, od kojih HDZ nije bio na vlasti samo četiri godine Vlade premijera Zorana Milanovića, međutim, HDZ nije spominjao da bi bilo potrebno nijansiranje tih odredbi u zakonu.
U isti smjer, prema zastari, Visoki prekršajni sud je u svibnju ove godine, trasirao i tužbu protiv HDZ-a i partnera vezano uz listu za Županijsku skupštinu Vukovarsko-srijemske županije s lokalnih izbora 2021. godine. Općinski sud u Vukovaru je prvostupanjskom presudom u prosincu prošle godine HDZ kaznio s 4 200 eura, a njihove partnere iz HSS – DHSS, HSU-a, BUZ-a, HSP dr. Ante Starčevića, HNS-a, HSLS-a s po 420 eura kazne. U objašnjenju presude navedeno je da su na zajedničkoj listi te stranke imale 10 žena od ukupno 30 kandidata i kandidatkinja, čime je prekršen zakon koji propisuje “žensku kvotu”. I tu je u svojoj obrani HDZ naveo da “pri sastavljanju kandidacijske liste za Županijsku skupštinu Vukovarsko-srijemske županije nije bio u mogućnosti na istu uvrstiti veći broj kandidata ženskog spola, iako je tome pristupio izuzetno odgovorno, a sve iz razloga jer nije bilo dovoljno osoba ženskog spola koje bi pristale biti kandidati na listi na izbor članova županijske skupštine” te dodaju “da nije postojao nikakav nemar okrivljenika, nego predmetna nezainteresiranost kandidata ženskog spola”.
HDZ je u posljednje tri godine najmanje 53 puta osuđen zbog kršenje “ženske kvote”
Sud takvo HDZ-ovo objašnjenje nije prihvatio te se o njemu opširno očitovao u presudi:
“Sud je najveću kaznu izrekao I-okrivljenoj političkoj stranci obzirom da je riječ o najvećoj od koalicijskih stranaka, kao i iz razloga što su predlagali najveći broj kandidata/kandidatkinja, a nevjerojatno je da u Vukovarsko-srijemskoj županiji među svojim članicama nisu mogli pronaći najmanje 15 zainteresiranih članica koje bi sudjelovale na izborima za županijsku skupštinu. Naime, opće poznata je činjenica da je HDZ po broju članova najveća stranka u Republici Hrvatskoj kao i da na razini svojih županijskih, gradskih i općinskih organizacija ima uspostavljene Zajednice žena Katarina Zrinski HDZ-a, a koje okupljaju članice HDZ-a, pa je bespredmetna obrana I-okrivljene političke stranke koja u svojoj pisanoj obrani navodi da nije problem namjera niti nehaj stranke da kandidira osobe ženskog spola već predmetna nezainteresiranost kandidata ženskog spola. Naime, Vukovarsko-srijemska županijska obuhvaća 5 gradova i 26 općina i prema zadnjem popisu stanovništva iz 2021. godine obuhvaća nešto više od 140.000,00 stanovnika, pa nije životno niti logično da u dijelu njih koji su članovi/članice HDZ-a nije bilo 15 zainteresiranih ženskih osoba koje bi mogle biti kandidati na izborima za županijsku skupštinu”, navedeno je u prvostupanjskoj presudi.
No, zato što je sud tužene stranke na glavnu raspravu pozvao putem oglasne ploče, a nije im pokušao uručiti poziv, Visoki prekršajni sud je u svibnju srušio i tu odluku i vratio je na ponovno odlučivanje. No, kao i u ranijim slučajevima, jednom kada se taj slučaj ponovno pojavi na prvostupanjskom sudu, on će moći samo zaključiti da je od lokalnih izbora 2021. prošlo više od četiri godine te će morati proglasiti zastaru, a HDZ će izbjeći plaćanje još jedne kazne.
U jednoj od odluka Visoki prekršajni sud je u ožujku, na žalbu DORH-a, povećao kaznu prvostupanjskog suda HDZ-u jer su im zbog olakotnih okolnosti smanjili iznos koji moraju platiti. U toj presudi posebno je navedena otegotna okolnost, a to je da je HDZ “u posljednje 3 godine čak 53 puta bila prekršajno osuđivana za isti prekršaj”, odnosno zato što nisu imali dovoljan broj žena na listama.
Zastara i za Možemo!
Još jedan u javnosti poznati slučaj sudovanja zbog ovih odredbi Zakona o ravnopravnosti spolova presudom iz svibnja pao je u zastaru. Naime, politička platforma Možemo! nakon lokalnih izbora 2021. godine bila je prijavljena zbog toga što je na listi za Gradsko vijeće Osijeka stavila previše žena – od 31 kandidata imali su osam osoba muškog spola (25,81%) te 23 osobe ženskog spola (74,19%). Prvostupanjskom odlukom iz travnja 2022. godine oslobođeni su optužbe, no tu presudu je na žalbu DORH-a ukinuo Visoki prekršajni sud u prosincu 2024. godine, a odlučivanje vratio na prvi stupanj. No, dok se čekalo novo suđenje već je nastupila zastara.
Iz presuda koje smo pronašli na portalu sudske prakse jasno se može vidjeti da država neće naplatiti tisuće eura kazni od političkih stranaka koje su, potpuno svjesno, kršile odredbe o spolno uravnoteženim listama, a još će se k tome iz proračuna platiti i troškovi postupaka.
Iz tih presuda može se vidjeti i da je, po pitanju žalbi i zastara, najaktivniji HDZ premijera Andreja Plenkovića kojem ubrzavanje pravosuđa, barem po ovom pitanju, nije u financijskom interesu. S druge strane, nekažnjavanje stranaka za očite prekršaje potiče ih da i dalje nesmetano krše zakon, što sigurno nije dobar smjer u naporima da se na izbornim listama zaista i počne stavljati više žena.
Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
