„Ja predstavljam građane Grada Splita i imam odgovornost prema svim građanima. Moramo biti svjesni da kapaciteta više nema i da ostali gradovi i općine moraju poduzeti sve mjere. Oni koji prigovaraju neka se radije uhvate posla jer su imali dovoljno vremena. (…) Svi gradonačelnici i načelnici bili su svjesni kompletne dinamike i pregovora, ali očito nisu obavijestili svoje građane. Održali smo niz sastanaka, lijepo ih zamolili i mislim da je riječ o kolektivnoj odgovornosti svih gradova i općina u smislu primarne selekcije“, poručio je Tomislav Šuta, gradonačelnik Splita gradonačelnicima i načelnicima s područja Splitsko-dalmatinske županije za čije se kamione za odvoz otpada ovog tjedna ulazna rampa na splitskom odlagalištu otpada Karepovac – zatvara.
Grad Split je koncem srpnja objavio kako, zbog popunjenosti vlastitih kapaciteta, Karepovac od 7. kolovoza više neće primati miješani komunalni otpad okolnih gradova i općina. Prema riječima Šute, Split te gradove i općine već godinu dana moli da nađu alternativna rješenja za odlaganje svog komunalnog otpada. A onda ih je, u jeku turističke sezone, doveo pred gotov čin (1, 2, 3, 4, 5). Gradovima i općinama je praktično dan rok od sedam dana da pronađu alternativu za zbrinjavanje svog otpada.
Općine i gradovi najavljuju tužbe
Splitsko odlagalište otpada Karepovac trebao bi biti otvoreno samo za kamione komunalnih tvrtki s područja Splita, a to uključuje i Solin, Klis, Dugopolje te Podstranu. Alternativu za zbrinjavanje otpada žurno trebaju pronaći Kaštela, Omiš, Dugi Rat, Podgora, Brela, Baška Voda, Šestanovac, Tučepi i Zadvarje – općine i gradovi koji se ne mire s odlukom Šutine administracije te najavljuju tužbe.
„Općina Tučepi ima važeći ugovor s Gradom Splitom u svezi korištenja odlagališta Karepovac, u kojem je propisano da je Grad Split dužan zaprimati ‘naš’ otpad do otvaranja Regionalnog centra Lećevica. U vrijeme dok je gradonačelnik Splita bio Ivo Baldasar također je bio pokušaj da nam se onemogući odlaganje, ali je Općina Tučepi ishodila sudsku presudu po kojoj je Grad Split obvezan držati se stavki ugovora u pogledu zaprimanja otpada“, kazao je za Dalmatinski portal Ante Čobrnić, HDZ-ov načelnik općine Tučepi.
Prema tvrdnjama čelnika pogođenih gradova i općina, odluka grada Splita došla je u najgorem mogućem trenutku, usred turističke sezone, kada količine otpada znatno rastu.
„Mi ćemo tražiti svoja prava na sve načine koje možemo jer imamo zakonska prava i dokumente koji kažu da nam se ne može zabraniti Karepovac dok se ne zatvori u potpunosti“, naveo je za RTL Danas Zvonko Močić, gradonačelnik Omiša. Prema njegovim riječima svi čelnici pogođenih općina i gradova imaju isti stav – idu na tužbu i branit će svoja prava jer su dovedeni u nemoguću situaciju.
Niska razina razdvajanja otpada
HDZ-ov gradonačelnik Splita, čelnicima gradova i općina koji će se zbog spuštanja rampe na Karepovcu naći u problemu, poručuje kako su imali dovoljno vremena da nađu alternativu za zbrinjavanje otpada te da se ne mogu pozivati na odluke iz 2015. godine kada je Ivo Baldasar, tadašnji SDP-ov gradonačelnik Splita donio sličnu odluku, ali je dio gradova i općina sudskim putem to odgodio do trenutka otvaranja Centra za gospodarenje otpadom Lećevica.
Jednom kada Lećevica proradi, ona prema Šutinim riječima, neće riješiti problem otpada jer je potrebno značajno podignuti razinu razdvajanja otpada. On je pritom izrazio i zadovoljstvo što su prije tjedan dana otvorene ponude za izgradnju Lećevice te je naveo kako se, prema informacijama dobivenim od župana Splitsko-dalmatinskog, očekuje brza evaluacija ponuda kako bi se što prije donijela odluka o nastavku realizacije projekta.
Trenutačna kriza s odvozom otpada iz dijela dalmatinskih gradova i općina zapravo je slika onog što je HDZ-ova vlast (ne)činila cijelo desetljeće kada je riječ o ispunjavanju obveza preuzetih s ulaskom u Europsku uniju. Centar za gospodarenje otpadom Lećevica, primjerice, trebao je biti otvoren još 2018. godine. Da ironija bude veća, upravo je Šuta od 2014. godine do te 2018. bio direktor Regionalnog centra čistog okoliša Splitsko-dalmatinske županije zadužen za izgradnju Lećevice. Iako je trebao, u njegovom mandatu, centar nije izgrađen.
Kasni izgradnja CGO-a
Hrvatska se ulaskom u EU obvezala da će do kraja 2018. godine izgraditi cjelovit sustav gospodarenja otpadom što je prvotno podrazumijevalo i izgradnju 13 Centara za gospodarenje otpadom. Zbog kašnjenja u realizaciji tih obaveza Europska komisija je Hrvatskoj 2016. godine uputila opomenu pred tužbu. Godinu kasnije, donesena je odluka o izgradnji 11 regionalnih centara za gospodarene otpadom (1, 2).
Osam godina nakon rokova za izgradnju regionalnih centara od njih 11 u funkciji su četiri – Marišćina, Kaštijun, Bikarac, Biljane Donje. U izgradnji su tri centra – Lećevica, Lučino Razdolje i Piškornica dok je Babina gora u testnoj fazi. Preostala tri centra – Orlovnjak, Šagulje i Zagreb – u fazi su izrade projektne dokumentacije.
Regionalni centar za gospodarenje otpadom (RCGO) Lećevica trebao bi u probni rad biti pušten za dvije godine, a do tada bi gradovi i općine za koje je Karepovac spustio rampu trebali naći drugo rješenje za odlaganje otpada, na udaljenijim lokacijama što će dovesti do rasta cijena odvoza komunalnog otpada za građane. Za gradove i općine s područja Splitsko-dalmatinske županije koji više ne mogu odlagati otpad na splitskom Karepovcu najbliža je opcija RCGO Bikarac u Šibensko-kninskoj županiji ili neko od lokalnih odlagališta koje je još u funkciji i ima kapaciteta. A takve je naći teže od zlata.
I dubrovačko odlagalište na kraju kapaciteta
Prema Planu gospodarenjem otpada za razdoblje od 2023. godine do 2028. godine RCGO Lučino razdolje na području Dubrovačko-neretvanske županije trebao je u probni rad biti pušten tijekom tekuće 2026. godine. Iako je bivši HDZ-ov župan Nikola Dobroslavić tvrdio da će Lučino razdolje biti gotovo do 2025. godine za taj se projekt još uvijek prikupljaju dozvole za izvođenje radova i pitanje je kada će biti dovršen (1, 2, 3, 4).
Dubrovački gradonačelnik Mato Franković nedavno je ponovio kako će se dubrovačko odlagalište otpada Grabovica zatvoriti i prije nego RCGO Lučino razdolje bude izgrađeno. Iako Grabovica ima dozvolu za rad do 2034. godine, prema očekivanjima njeni kapaciteti bit će popunjeni do kraja 2027. godine. Tako bi se i Dubrovniku moglo dogoditi da poput četiri pelješke općine, otpad odvozi u Karlovac.
Sredinom iduće godine u probni rad bi trebao biti pušten RCGO Piškornica koji će obrađivati miješani komunalni otpad za četiri sjeverozapadne županije – Međimursku, Varaždinsku, Krapinsko-zagorsku i Koprivničko-križevačku te vjerojatno i Bjelovarsko-bilogorsku od 2030. godine (1, 2). Istodobno, RCGO Babina gora u Karlovačkoj županiji bi u rujnu, nakon nekoliko mjeseci probe, trebao biti u punoj funkciji (1, 2).
RCGO Orlovnjak na području Osječko-baranjske županije s radom bi mogao početi za četiri godine, za RCGO Šagulje u Novoj Gradiški traži se izvođač radova na glavnom postrojenju. Grad Zagreb je lani predstavio idejno rješenje za RCGO Resnik, a u tijeku je pribavljanje lokacijske dozvole za projekt koji bi, prema najavama Grada, u probni rad trebao biti pušten 2028. godine (1, 2, 3, 4, 5, 6).
