Pod povećalom

Proračun – kao i uvijek – razvojan i socijalan, bez dogovora sa sindikatima i s već najavljenim rebalansom

Vlada je ponovo predstavila proračun, a da prije toga sa sindikatima koji predstavljaju oko 250 tisuća zaposlenih u državnoj i javnim službama nije postigla dogovor o osnovici i drugim materijalnim pravima.
foto HINA/ Daniel KASAP/ dk

Vlada i 11 sindikata javnih službi provode postupak mirenja nakon što su pregovori o rastu osnovice za izračun plaća u javnim službama propali. Vlada je sindikatima predočila dvogodišnju ponudu, za 2027. i 2028. godinu, ali su to sindikati odbili usredotočivši se samo na iduću proračunsku godinu.

A u njoj Vlada nudi povećanje osnovice za obračun plaća od dva posto od 1. siječnja 2027. godine te dodatnih 1,5 posto od srpnja iduće godine. Ponudila je i naknadu za topli obrok od 30 eura od 1. travnja iduće godine, s tim da bi od listopada naknada za topli obrok porasla na 50 eura.

Postupak mirenja sa sindikatima otpočeo je niti tjedan dana nakon što je Vlada prihvatila i u saborsku proceduru uputila prijedlog Državnog proračuna za 2027. godinu (1, 2). Proračuna, koji prema riječima Andreja Plenkovića, predsjednika Vlade, “kao i do sada nastoji očuvati socijalnu koheziju, pomoći najranjivijima, osobito umirovljenicima, a stavlja u fokus i obiteljsku politiku i demografsku revitalizaciju“.

Ukratko, kako se to uobičajeno poručuje, i proračun koji je pred nama je socijalan i razvojan.

Međutim, koliko je proračun takav kakvim ga vladajući predstavljaju, svjedoči i situacija sa sindikatima javnih službi koja se ponavlja iz godine u godinu. Lani je dio sindikata javnih službi bio spreman pristati na vladinu ponudu o rastu osnovice, a kako oni nisu predstavljali reprezentativnu većinu koja može potpisati Temeljni kolektivni ugovor za javne službe (TKU) Vlada je krajem siječnja povukla potez koji nije viđen godinama – donijela je jednostranu odluku o rastu osnovice za izračun plaća.

Ove godine, sindikati javnih službi pokazuju veće jedinstvo. Uostalom, već četiri godine Vlada sa sindikatima javnih službi pregovara isključivo oko TKU-a, dok su granski pregovori zamrli. Kolektivne ugovore na razini djelatnosti tako nema niti jedna djelatnost javnih službi – osnovno, srednje i visokoškolsko obrazovanje, znanost, kultura, zdravstvo, socijalna skrb. Istodobno, Vlada – doduše i pod pritiskom Europske komisije – donosi nacionalni program promicanja kolektivnog pregovaranja (1, 2) i pritom privatnom sektoru ne daje dobar primjer s obzirom na to da na granskim razinama već četiri godine ne pregovara sa sindikatima javnih službi.

Prijavite se na besplatni tjedni newsletter: FAKTUALNO

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

S druge strane, sindikati državnih službi vladinu ponudu, ne samo za 2027. godinu već i 2028. godinu, raspravit će na svojim tijelima i predočiti članovima.

Vlada je, dakle, ponovo predstavila proračun, a da prije toga sa sindikatima koji predstavljaju oko 250 tisuća zaposlenih u državnoj i javnim službama nije postigla dogovor o osnovici za izračun plaće i drugim materijalnim pravima.

Vlada očekuje ublažavanje inflacije

Prema prijedlogu proračuna za sljedeću godinu, njegovi će prihodi rasti 1,9 posto te će iznositi 37,28 milijardi eura. U odnosu na tekuću godinu, rashodi bi trebali rasti 2,1 posto i u apsolutnim brojkama iznositi 41,47 milijardi eura. Vlada pritom prognozira kako će gospodarstvo nakon planiranog ovogodišnjeg rasta od 2,3 posto u idućoj godini usporiti na 2,1 posto. Istodobno, Vlada računa kako će prosječna stopa inflacije u 2027. godini biti na razini 2,7 posto.

S druge strane, Europska komisija u ovotjednoj jesenskoj gospodarskoj prognozi korigirala je svoje ranije projekcije za Hrvatsku. BDP bi u ovoj godini trebao, umjesto ranije projiciranih 2,7 posto rasti 2,1 posto (sporije no što Vlada predviđa). Za iduću godinu, pak, EK, očekuje da će hrvatsko gospodarstvo, umjesto 2,5 posto kako je predviđala u svibnju rasti 2,4 posto (što je nešto snažniji rast od onog kojeg Vlada predviđa).

Kada je, pak, riječ o inflaciji, Vlada očekuje kako će se ona u idućoj godini ublažiti te će iznositi 2,7 posto. Prema stopi inflacije Hrvatska je u samom vrhu Europske unije pa EK očekuje kako će ona u ovoj godini iznositi 4,2 posto, a na razini EU 3,3 posto. U idućoj godini, pak, inflacija bi se u Hrvatskoj trebala stabilizirati na tri posto prema procjenama Komisije.

Rast proračunskih prihoda u idućoj godini Vlada temelji na nastavku gospodarskog rasta te većim prihodima od poreza i doprinosa. Tako bi porezni prihodi trebali rasti za pet posto, a od doprinosa se očekuje prikupiti 7,4 posto sredstava više nego u tekućoj godini.

Ukupan rast rashoda, pak, mahom se odnosi na usklađivanje mirovina, rast plaća i veća socijalna davanja na koja i otpada najveći dio proračuna. Međutim, u tu računicu nije uključen dogovor o osnovici za obračun plaća u javnom sektoru, jer dogovor još ne postoji. Stoga će rast tekućih izdataka države biti i veći od plana.

Podignuti limiti za potrošnju

Kada je koncem lipnja Vlada izrađivala proračunski okvir za 2027. godinu, limit za potrošnju postavljen je na 31,34 milijarde eura, odnosno 2,7 posto više nego u tekućoj godini (1, 2). Međutim, u svega nekoliko mjeseci Vlada je shvatila da joj za redovito poslovanje države treba više novca pa su limiti podignuti za skoro 1,5 milijardi eura.

Samo za mirovine i ostala mirovinska primanja te plaće zaposlenih u javnim i državnim službama u sljedećoj će godini trebati izdvojiti ukupno 20,4 milijarde eura. Usporedbe radi, država u idućoj godini od svih poreza na državnoj i lokalnoj razini namjerava prikupiti tek nešto više od tog iznosa.

Od mirovinskih doprinosa u idućoj godini država planira prikupiti nešto više od 6,9 milijardi eura. Istodobno, za isplatu mirovina i mirovinskih primanja treba osigurati nešto više od 11 milijardi eura. Preostalih preko četiri milijarde eura ili oko 40 posto potrebnih sredstava, namirit će se iz poreznih prihoda. U slučaju slabijeg rasta gospodarstva od planiranog, pada zaposlenosti, stagnacije plaća – taj će se odnos dodatno narušiti.

Što se tiče plaća, država u idućoj godini računa da će je to “koštati“ 9,2 milijarde eura, a to je računica koja uvažava redovnu korekciju plaća s obzirom na dodatak na staž, ali ne uvažava povećanje osnovice u idućoj godini te ostala materijalna prava o kojima još nije postignut dogovor.

Jednokratni porez na dobit na prekomjernu profitnu maržu

Od 2027. godine umirovljenici više neće plaćati porez na dohodak na mirovinsko primanje, što će lokalnim vlastima smanjiti prihod od doprinosa. U okviru mjera antiinflacijske politike, od iduće godine se uvodi porez na dobit na prekomjernu profitnu maržu što je jednokratna mjera za porezno razdoblje tekuće godine. Ona uključuje oko 1,8 tisuća velikih i srednjih poduzetnika koji više od 50 posto vrijednosti roba i isporuka roba i usluga ostvaruju u Hrvatskoj i svojom veličinom i opsegom prometa mogu kreirati inflacijske pritiske. Profitna marža će im se oporezovati stopom od 50 posto.

Osim toga, država planira povećati koeficijente za obračun doprinosa za određene kategorije “paušalaca“, odnosno osiguranika koji obavljaju samostalnu djelatnost i plaćaju paušalni porez na dohodak. To su, ujedno, najvažnije zakonodavne najave koje prate državne financije u narednoj godini.

Država i u idućoj godini planira snažna ulaganja u obrambeni sustav pa je za jačanje obrambene sposobnosti i sigurnosti predvidjela 1,5 milijardi eura. Po prvi puta u planu je izgradnja stanova za priuštivo stanovanje – do tisuću stanova. Za sufinanciranje priuštivog najma i povrat poreza na prvu nekretninu kao i sufinanciranje izgradnje dizala te stambeno zbrinjavanje mladih osoba i mladih obitelji u idućoj godini plan je potrošiti 193,6 milijuna eura.

Rast predmeta zbog “šutnje administracije” oko inkluzivnog dodatka

Sudeći prema proračunskim stavkama, država će i dalje muku mučiti s isplatom inkluzivnog dodataka za koji od početka njegove primjene prije dvije godine nikada nije bilo osigurano dovoljno novca. Iako je u startu država računala da će pravo na inkluzivni dodatak imati oko 150 tisuća osoba, prema podacima s kraja rujna u Hrvatskoj je bilo 244 tisuće korisnika inkluzivnog dodatka. Osim toga, još oko 100 tisuća predmeta nije riješeno, a veliki je i broj sudskih sporova koji se vode zbog inkluzivnog dodatka.

Vlada prijedlogom proračuna za iduću godinu osigurava i preko dva milijuna eura za naknade štete po sudskim presudama u sustavu socijale. To se odnosi na radne sporove zbog nepoštivanja kolektivnog ugovora, ali i na upravne postupke pokrenute zbog nepriznavanja prava na inkluzivni dodatak. Država, osim toga, računa i da će izgubiti sudski spor koji se vodi već 12 godina zbog teškog fizičkog oštećenja i koji bi državu mogao koštati preko 600 tisuća eura.

Za sudske troškove u sustavu socijalne skrbi u ovoj godini planirano je oko 1,8 milijuna, za iduću godinu preko dva milijuna eura. Međutim, pitanje je hoće li to biti dovoljno pa Vlada već sada – prije no što je proračun donesen – najavljuje kako će njegovim budućim rebalansom trebati osigurati dodatna sredstva.

Naime, zbog “šutnje administracije“ kada je riječ o priznavanju prava na inkluzivni dodatak i dalje se očekuje rast predmeta, a Vlada u obrazloženju proračuna navodi kako se “broj sporova povećava iz dana u dan prvenstveno kod Upravnog suda u Zagrebu, a i drugih nadležnih upravnih sudova“, dok se smanjenje troškova može očekivati “jedino pod pretpostavkom bržeg odlučivanja o zahtjevima kod Hrvatskog zavoda za socijalni rad i žalbama u Ministarstvu, odnosno intervencijama u zakonodavni okvir“. Stoga se ii najavljuju zakonodavne izmjene.

Proračunski trošak za inkluzivni dodatak, pritom, u ovoj godini je 1,18 milijuna eura, a u idućoj se smanjuje na 1,14 milijuna iako država očekuje da broj korisnika biti veći – 290 tisuća.

S druge strane, država računa da će u narednim godinama smanjiti broj korisnika zajamčene minimalne naknade. Koncem rujna tu je socijalnu naknadu primalo 41 855 tisuća osoba dok Vlada planira u idućoj godini da se taj broj smanji na 41 tisuću, a u 2028. godini na 40,5 tisuća.

Država planira smanjiti i sredstva za aktivnu politiku tržišta rada s ovogodišnjih 215,76 milijuna na nepunih 165 milijuna eura. Smanjuju se i sredstva za profesionalno usmjeravanje, informiranje i zadržavanje postojeće zaposlenosti kao i sredstva za aktivnu politiku zapošljavanja. Za mjere aktivne politike zapošljavanja planirano je 8,77 milijuna eura, što je preko milijun eura manje nego u ovoj godini.

Kada je, pak, riječ o uključivanju na tržište rada osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom, u idućoj godini će se za tu namjenu osigurati 25,1 tisuća eura. Plan je mjerama obuhvatiti svega četiri osobe s odobrenom međunarodnom zaštitom (u 2028. plan je obuhvatiti 12 osoba i osigurati za mjere 25 890 eura). Do sada, država nije dala niti centa za uključivanje osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom.

Facebook
WhatsApp

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.