Pod povećalom

Što znači formulacija da BCG cjepivo nije imalo odobrenje u Hrvatskoj

Cjepivo bugarskog proizvođača na hrvatskom se tržištu našlo kroz sustav izvanrednog unošenja lijeka. Cijepljenje je obustavljeno do kraja istrage, a roditelji trebaju pratiti moguće simptome kod cijepljene djece.
Izvor: Kateryna Hliznitsova, Unsplash

Povlačenje BCG cjepiva bugarskog proizvođača Bul Bio NCIPD izazvalo je paniku među roditeljima malene djece koja su u zadnje dvije godine primila to cjepivo. Naime, kako je izvijestila Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), ove su godine zaprimili čak četiri prijave upale kostiju, odnosno osteomijelitisa, što je poznata, ali rijetka nuspojava ovog cjepiva.

“Osteomijelitis nakon BCG cijepljenja rijetka je infekcija kosti koju uzrokuje oslabljeni soj bakterije Mycobacterium bovis prisutan u BCG cjepivu”, objasnili su pritom u prvoj obavijesti o povlačenju svih serija cjepiva bugarskog proizvođača. Naveli su i da pojava bolesti nije vezana isključivo uz određenu seriju, cjepivo ili proizvođača.

U kasnijem su priopćenju precizirali da su konkretne prijave bile vezane za dvije serije, 807-1 i 683-1 kojima se cijepljenje u Republici Hrvatskoj provodilo okvirno od 3. kvartala 2023. godine do početka 2026. godine. No, kako se “sumnja u neispravnost u kakvoći odnosi na sve serije predmetnog cjepiva koje su bile u prometu u RH”, naveli su i njihove brojeve, počevši od prvog stavljanja u promet u 2017. godini do danas: 443-1, 464-1, 463-2, 504, 556, 594, 636-2, 683-1, 807-1, 960, 963-1.

Kako je od objave obustave cijepljenja javnost doznala i da sporno cjepivo nema odobrenje za stavljanje u promet, obratili smo se HALMED-u za pojašnjenje tog i drugih pitanja, kao i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Uzročnik bolesti

Za početak, pojasnimo da se atenuirani, odnosno Mycobacterium bovis koristi kod pripravljanja BCG cjepiva više od sto godina. Slično kao i kod prvih cjepiva protiv ospica, radi se o varijanti koja kod goveda izaziva bolest, a kod ljudi ima puno slabije efekte. Najčešći uzročnik tuberkuloze kod ljudi je Mycobacterium tuberculosis.

Ljudi, naime, mogu dobiti “goveđu” tuberkulozu, ali je to iznimno rijetko. Međutim, ova bakterija izaziva i upalu kostiju i to kod izuzetno malog broja od stotina milijuna djece koja primaju ovo cjepivo svake godine. U znanstvenoj je literaturi opisano da je Mycobacterium bovis pronađen PCR testom u strugotinama kostiju djece koja su oboljela od osteomijelitisa i to nakon kirurških zahvata [1, 2, 3].

Prema američkom Centru za kontrolu bolesti (CDC), za potvrdu goveđe varijante tuberkuloze postoje testovi iz krvi i kože. No, takvi testovi ne mogu pokazati i infekciju koja bi nastala od BCG cjepiva, a onda i voditi osteomijelitisu.

Je li djecu moguće testirati?

Upitali smo zato Hrvatski zavod za javno zdravstvo o mogućnosti testiranja djece cijepljene spornim serijama, odnosno može li se testom dokazati prisutnost uzročnika u organizmu.

Odgovaraju tek da se u ovom trenutku “ne preporučuje sustavno testiranje sve djece koja su cijepljena navedenim BCG cjepivom”. Štoviše, djeca koja su primila predmetno BCG cjepivo, a nemaju simptome, ne trebaju zbog toga ići na dodatne preglede ili dijagnostičke pretrage.

“Djeca koja su primila predmetno cjepivo, a nemaju nikakvih simptoma ili drugih znakova koji bi upućivali na zdravstveni problem, ne trebaju zbog toga preventivno obavljati rendgensko snimanje, ultrazvuk, magnetsku rezonanciju ili druge dijagnostičke pretrage. O potrebi za eventualnim dijagnostičkim pretragama odlučuje nadležni liječnik, uzimajući u obzir zdravstveno stanje djeteta i cjelokupnu medicinsku dokumentaciju.”, navodi HZJZ, dodajući: “Budući da se navedena nuspojava može pojaviti više mjeseci nakon cijepljenja, jednokratna preventivna pretraga djeteta bez simptoma ne bi mogla pouzdano isključiti njezin kasniji razvoj.”

Definitivan test može se napraviti jedino iz uzorka kosti

Bakterija M. bovis je i danas važan uzročnik tuberkuloze u ljudi i životinja, mahom na područjima gdje nema veterinarske kontrole goveda, navodi HALMED. Tuberkulozu, kao bolest, uzrokuje više vrsta bakterija iz grupe MTBC kompleks, oko 10-ak vrsta uključujući M. bovis, M. bovis BCG i M. tuberculosis, a rutinski molekularni testovi za dijagnostiku aktivne tuberkuloze (RT-PCR), uključujući TB kostiju, “ne mogu razlikovati koja je bakterija iz kompleksa uzrokovala bolest, znači ne mogu razlikovati M. bovis od M. tuberculosis”.

“Za njihovu diferencijaciju je potrebno napraviti dodatna laboratorijska testiranja. Za testove iz krvi, pretpostavljam da mislite na IGRA testove, oni neće biti pozitivni kod infekcije M. bovis varijantama zato što su napravljeni koristeći antigene iz RD1 regije koji nisu prisutnu u M. bovis varijantama. To je prednost prilikom testiranja osoba na latentnu tuberkuloznu infekciju, osobito u populacijama koje provode BCG cijepljenje, kako ne bi došlo do lažno pozitivnih nalaza radi cijepljenja. Klasični kožni test, primjerice PPD testiranje, može križno reagirati na cjepni soj. Dijagnostika tuberkuloze kosti ne može se raditi niti kožnim niti krvnim testovima, već je potrebna ciljana dijagnostika iz kliničkog uzorka uzetog s mjesta infekcije (u ovom slučaju kosti).”, odgovara nam HALMED.

Roditelji moraju promatrati dijete

No, roditelji trebaju obratiti pozornost na dugotrajniju ili postupnu pojavu otekline u području kosti ili zgloba, bolnost ili osjetljivost, ograničenje pokreta, šepanje ili izbjegavanje oslanjanja na ruku ili nogu.

“Bolest obično nije praćena visokom temperaturom niti izraženim općim simptomima. Ako se pojavi neki od navedenih simptoma, potrebno je javiti se pedijatru i navesti da je dijete primilo BCG cjepivo, nakon čega će liječnik procijeniti postoji li potreba za daljnjom dijagnostičkom obradom.”, navode HALMED i HZJZ.

Naglašavaju da sama činjenica da je dijete primilo seriju 807-1 ili 683-1 ne znači da će razviti navedenu nuspojavu, kao što ni primitak druge serije ne znači da se ona ne može pojaviti. Podatak o primljenoj seriji važan je isključivo za istragu i utvrđivanje mogućeg razloga povećane učestalosti prijava, ali “ne mijenja preporuke za postupanje s djetetom koje nema simptoma”.

Zavod smo također pitali je li moguće da su djeca na neki drugi način, mimo cjepiva, zaražena bakterijom i je li takav scenarij razmotren. Zavod odgovara da se općenito mala djeca mogu zaraziti u kontaktu s odraslim zaraženim osobama, iako je to rijetkost i da, iako istraga još uvijek traje, ne smatraju to uvjerljivim scenarijem.

“U slučajevima koji su predmet aktualne istrage, prema dosad prikupljenim podacima, epidemiološka anamneza, odnosno podaci o mogućoj izloženosti aktivnom bolesniku, nije ukazivala na takvu izloženost”, navode.

HALMED: Nemamo informacija da je u drugim državama povećan broj prijava osteomijelitisa

HALMED smo upitali i jesu li prijave nuspojava bile jedini razlog za obustavu cijepljenja. Odgovaraju potvrdno, jer “u razdoblju od 2005. do 2025. godine bila je zaprimljena jedna prijava sumnje na osteomijelitis uzrokovan BCG cjepivima”.

“Ističemo da su upravo četiri zaprimljena slučaja u kratkom razdoblju, odnosno njihova učestalost koja je bila znatno viša od prethodno zabilježene i očekivane, predstavljala razlog za postavljanje sumnje u moguću neispravnost u kakvoći i pokretanje odgovarajućih mjera. Cjepiva su bila primijenjena u različitim zdravstvenim ustanovama, što umanjuje vjerojatnost da je povećana učestalost povezana s pogreškom pri samoj primjeni cjepiva”, tumače.

Slijedom te povećane učestalosti prijava postavljena je sumnja u moguću neispravnost u kakvoći te će mjera obustave biti na snazi do završetka istrage i postupka izvanredne provjere kakvoće, dodaju i naglašavaju da je obustava cijepljenja “mjera predostrožnosti i ne znači da je neispravnost u kakvoći cjepiva potvrđena”.

Na pitanje je li nuspojava ovog konkretnog cjepiva zabilježena i negdje izvan Hrvatske, odgovaraju:

“Prema trenutačno dostupnim informacijama, HALMED ne raspolaže informacijom da je u drugim državama zabilježen povećan broj prijava sumnji na nuspojavu osteomijelitisa.”

Zašto su djeca cijepljena pripravkom bez odobrenja za stavljanje u promet?

U konačnici, HALMED smo upitali i kako se moglo dogoditi da se djeca cijepe pripravkom koji nema odobrenje za stavljanje u promet. Odgovaraju da se “BCG Vaccine, freeze dried, amp.20×20 doza+otapalo, proizvođača Bul Bio NCIPD Ltd. u Republici Hrvatskoj nabavljalo temeljem suglasnosti za izvanredni unos”.

“Riječ je o zakonom propisanom postupku kojim se omogućuje nabava lijeka koji nema odobrenje za stavljanje u promet u Republici Hrvatskoj kada za to postoji medicinski opravdana potreba. Prema Zakonu o lijekovima, u Republici Hrvatskoj u prometu se mogu nalaziti lijekovi koji imaju nacionalno odobrenje za stavljanje u promet koje daje HALMED i lijekovi odobreni centraliziranim postupkom u Europskoj uniji za koje odobrenje važeće na području cijele Europske unije daje Europska komisija (EK) temeljem znanstveno-stručne ocjene Europske agencije za lijekove (EMA). U Republici Hrvatskoj nema odobrenog BCG cjepiva. Napominjemo da HALMED nema ovlasti pokretanja postupka odobravanja lijeka. Postupak odobravanja lijeka pokreće proizvođač lijeka, odnosno njegov pravni zastupnik, podnošenjem zahtjeva HALMED-u za davanje odobrenja za stavljanje gotovog lijeka u promet. Potom HALMED obavlja sve potrebne provjere kakvoće, djelotvornosti i sigurnosti primjene lijeka, na temelju kojih mu daje ili uskraćuje odobrenje.”

Drugim riječima, ni jedan proizvođač BCG cjepiva nije tražio odobrenje u Hrvatskoj, pa ga niti jedan nije ni dobio. Vezano uz način nabave lijeka koji nema važeće odobrenje u Republici Hrvatskoj, HALMED piše i sljedeće:

“Kada u RH nije dostupan određeni lijek, lijek se može legalno i uz suglasnost regulatornog tijela nabaviti postupkom izvanrednog unošenja ili uvoza iz druge zemlje u kojoj je odobren. Riječ je o postupku u kojem HALMED može dati suglasnost za unos ili uvoz lijeka koji nema odobrenje za stavljanje u promet u Republici Hrvatskoj kada se, među ostalim, radi o medicinski opravdanoj potrebi radi zaštite zdravlja ljudi.”

Odobreno je u članici EU – Bugarskoj

Općenito, naglašavaju u HALMED-u, postupak izvanrednog unošenja ili uvoza “uobičajen je ne samo u Hrvatskoj, već i u drugim zemljama EU-a”. Tvrde i da svi lijekovi koji se nabavljaju ovim putem udovoljavaju važećim europskim i svjetskim kriterijima i da je pogrešno tvrditi da je takav uvoz van zakona ili regulatornog nadzora.

“Sustav izvanrednog unošenja lijeka koji nema odobrenje za stavljanje na hrvatsko tržište osmišljen je i Zakonom o lijekovima propisan upravo kao mehanizam kojim se osigurava da pacijenti putem legalnog distribucijskog lanca i uz suglasnost regulatornih tijela dobiju lijek koji im je neophodan za liječenje. Naglašavamo da su svi izvanredno uneseni lijekovi proizvedeni u skladu s važećim europskim i međunarodnim propisima i smjernicama, odobreni su u zemlji iz koje se unose te su provjerene kakvoće, sigurnosti i djelotvornosti. Budući da u Republici Hrvatskoj nema odobrenog BCG cjepiva, HALMED daje suglasnost za interventni unos BCG cjepiva temeljem izjave Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o potrebi za nabavkom predmetnog cjepiva. Stoga činjenica da predmetno cjepivo nema odobrenje za stavljanje u promet u Republici Hrvatskoj nipošto ne znači da se primjenjivalo bez regulatorne suglasnosti ili izvan zakonom propisanog postupka”, navode.

Kada smo ih upitali gdje je to BCG cjepivo odobreno, iz HALMED-a odgovaraju da ono “ima nacionalno odobrenje za stavljanje u promet u drugoj državi članici Europske unije, odnosno u Bugarskoj”.

Za kraj najavljuju da će više informacija biti poznato na kraju istrage.

Obratili smo se i bugarskoj kompaniji koja je proizvela cjepivo, ali nam nisu odgovorili do zaključenja teksta, kao ni hrvatsko Ministarstvo zdravstva. No, u srijedu se oglasilo i bugarsko ministarstvo zdravstva, nakon što je zaprimilo informacije proizvođača “Bul Bio – NCZPB” EAD u vezi s prijavljenim navodnim nuspojavama nakon BCG cijepljenja u Hrvatskoj.

Proizvođač: Samo jedan slučaj povezan s cjepivom, u dva slučaja djetetu dana deseterostruka doza

Prema bugarskom ministarstvu, proizvođač tvrdi da podaci o četiri prijave ne dokazuju problem s kvalitetom cjepiva. U dvjema od njih zabilježena je doza deset puta veća od propisane. Kod jedne je veza s cijepljenjem odbačena. Te su okolnosti ključne za procjenu slučajeva.

Pravovremena provjera društva u europskoj bazi podataka o nuspojavama lijekova EudraVigilance pokazuje, navode, da je u dvjema prijavama navedeno je da je primijenjena doza od 0,5 ml – deset puta viša od propisane u informacijama o proizvodu.

“Obje se odnose na cijepljenja iz 2024. godine i registrirane su 29. lipnja 2026. godine. Podaci o primijenjenoj dozi podliježu provjeri u sklopu istrage. Kod treće prijave veza s cijepljenjem naknadno je odbačena. Ona je registrirana 17. travnja 2026. godine i odnosi se na događaj iz 2023. godine koji prema proizvođaču nema veze s tipičnim nuspojavama nakon BCG cijepljenja. Četvrta prijava odnosi se na cijepljenje od 23. studenoga 2024. godine. Osteomijelitis je utvrđen otprilike godinu i pol dana kasnije. Dana 27. travnja 2026. godine u uzorku koštanog tkiva potvrđena je prisutnost bakterije Mycobacterium bovis BCG. To je jedini slučaj prijavljen izravno ‘Bul Biou’ tijekom 2026. godine. Proizvođač ga je primio 14. svibnja i prijavio ga u EudraVigilance idući dan. Hrvatska agencija za lijekove HALMED registrirala ga je 20. svibnja”, navodi bugarsko ministarstvo, pozivajući se na proizvođača.

Učestalost osteomijelitisa je veća od 1 na 10.000 i manja od 1 na 1.000, a podijeljeno je 420.000 doza

Prema toj kronologiji, četiri su prijave registrirane 2026. godine, ali se tri odnose na cijepljenja iz 2024. godine, a četvrta iz 2023. godine.

Navode i kako je od 2021. godine do danas u Hrvatsku isporučeno pet različitih serija BCG cjepiva, posljednje dvije tijekom tekuće godine. Ukupna količina iznosi 21.000 ampula, što je ekvivalentno 420.000 doza. Svih pet serija posjeduju europski certifikat EU-OCABR koji daje Izvršna agencija za lijekove. Cjepiva iz istih serija isporučena su i u mnoge druge države EU-a.

“Prema informacijama ‘Bul Bioa’, dodatna provjera u bazi EudraVigilance za te države ne utvrđuje druge registrirane prijave nuspojava nakon primjene proizvoda. Provjera obuhvaća podatke od 2019. godine do danas. Proizvođač ističe da je osteomielitis opisan kao rijetka nuspojava u odobrenom Sažetku opisa svojstava BCG cjepiva, s učestalošću većom od 1/10 000 i manjom od 1/1 000. Sama njegova pojava ne dokazuje nedostatak proizvoda.

Prema ‘Bul Biou’, za ovu vrstu nuspojava važni su stanje imunološkog sustava pacijenta, primijenjena doza, način primjene, istovremena primjena s drugim cjepivima i iskustvo medicinskog osoblja. Stoga podatke o deseterostruko većoj dozi u dvjema prijavama treba razjasniti kao bitan dio provjere”, navodi to ministarstvo.

Unatoč tim činjenicama i okolnostima, dodaju, “Bul Bio – NCZPB” EAD već je započeo istragu i pravovremeno će pružiti informacije o njoj.

Napomena (7. 10. 2026.): Ovaj tekst je dopunjen priopćenjem bugarskog ministarstva zdravstva i dodatnim pojašnjenjem HALMED-a vezanom za testiranje uzročnika osteomijelitisa.

Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Facebook
WhatsApp

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.