Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković prošlog je tjedna u dva statusa na Facebooku prozvala zagrebačku gradsku vlast zbog sanacije ilegalno odloženog otpada u Ježdovcu.
“Posljednjih dana u javnom prostoru često se spominje lokacija onečišćena ilegalnim aktivnostima – Ježdovec u Zagrebu. Vidim da se govori o prebacivanju odgovornosti između različitih institucija. Nema prebacivanja odgovornosti. Za Ježdovec, kao i za druge zone sanitarne zaštite, nadležan je Grad Zagreb. No, da i nisam ovo napisala lako se moglo pogoditi tko je nadležan. Ni uz “gudronske jame” niti uz Ježdovec nećete vidjeti konferenciju za tisak ili snimanje videozapisa Benčić, Radojčić, Grmoje, Troskota, Zmajlovića, Hajdaša. Po tome, bez greške, možete znati tko je nadležan. Ministarstvo je, inače, 3. srpnja tražilo podatke o ovoj i drugim problematičnim lokacijama u Zagrebu te će učiniti sve da se zaštiti okoliš i javni interes građana Zagreba”, napisala je Vučković u prvom statusu (arhivirano ovdje) da bi potom dodala i drugi:
“Lokacija Ježdovec se nalazi u III. zoni sanitarne zaštite izvorišta, prema važećoj Odluci o zaštiti izvorišta Stara Loza, Sašnjak, Žitnjak, Petruševec, Zapruđe i Mala Mlaka (Službeni glasnik Grada Zagreba, br. 21/14 i 12/16). Člankom 28. stavkom 1. navedene Odluke propisano je da gradonačelnik Grada Zagreba predlaže Gradskoj skupštini Grada Zagreba Program mjera sanacije unutar zona sanitarne zaštite za razdoblje od tri godine”.
HDZ je, pak, na svom Facebook profilu (arhivirano ovdje) saborsku zastupnicu iz platforme Možemo! Sandru Benčić nazvao “lažljivicom” i “eko-prevaranticom” jer je kazala da je za ilegalni otpad u Ježdovcu odgovorna HDZ-ova Vlada”.
Iz HDZ su tada u sedam točaka naveli da je za onečišćenja u zonama sanitarne zaštite nadležan grad, a ne država, pa da Grad Zagreb ni prije, a ni sada nije zatražio pomoć Ministarstva za rješavanje problema otpada u Ježdovcu i da ga nije “prijavio kao crnu točku radi sanacije”. “Resorno ministarstvo samoinicijativno je od Grada Zagreba zatražilo 3. srpnja 2026. detaljne podatke o stanju na lokaciji Ježdovec”, naveli su iz HDZ-a, a potom dodali da iz dobivene dokumentacije zaključuju da Zagreb nije niti planirao izraditi plan sanacije i nije se obratio Ministarstvu da im u tome pomogne, ali su na kraju naveli i da će država razmotriti financijsku podršku “odgovorajućim programima sanacije Ježdovca – ako ih Grad Zagreb izradi”.
Piletić: Zagreb nije prijavio Ježdovec kao crnu točku
HDZ je o temi Ježdovca objavio i članak na svojoj službenoj stranici (arhivirano ovdje) u kojem je, uz navedene navode ministrice Vučković, dodao i dijelove govora njihova zastupnika Marina Piletića u ime Kluba HDZ-a.
“Ako je 37.000 tona otpada u Gospiću problem, a jest, kako to nije 750.000 tona nelegalnog smeća u Ježdovcu u Zagrebu?! Vlada RH sanira odlagalište u Gospiću, ali zagrebačka gradska vlast Možemo i SDP-a zakopava i zatrpava svoju političku, moralnu i zakonsku odgovornost za 20 puta veću količinu otpada – opasnog, kemijskog, građevinskog, azbestnog”, kazao je Piletić u ime HDZ-a, a kako bi prisnažio svoj napad dodao je i da ljevicu i Most to ne zanima, kao ni “činjenica da se u Zagrebu nalaze tri četvrtine svih divljih odlagališta u Hrvatskoj”.
“Zašto? Zato što je za njih nadležan Grad Zagreb – koji nije bio u stanju eko-bombu u Ježdovcu čak ni prijaviti kao ‘crnu točku’ radi sanacije”, kazao je HDZ-ov Piletić.
Benčić: U Ježdovcu je otpad na vlasništvu Republike Hrvatske
Prozvana zastupnica platforme Možemo! Sandra Benčić na pitanje novinarke u Saboru o prozivkama gradske vlasti i oporbe zbog Ježdovca kazala je: “Rado ću svaki tjedan držati press konferenciju ispred Ministarstva gospođe Vučković da bi je upozorila na to da je odgovorna sanirati Ježdovec. A odgovorna je sanirati Ježdovec jer se ilegalno odlaganje otpada koje traje desetljećima na tom području događa na zemljištu Republike Hrvatske. Na vlasništvu Republike Hrvatske”.
“Iste one Republike Hrvatske čija je HDZ-ova Vlada kroz različite institucije godinama upozoravana da se tamo ilegalno odlaže otpad. Iste one HDZ-ove Vlade koja je znala da se tamo radi o organiziranoj kriminalnoj djelatnosti”, kazala je Benčić i dodala da ta ista Vlada nije pokušala uloviti kriminalce koji u Ježdovcu ilegalno godinama odlažu otpad.
Na kraju je poručila ministrici Vučković da “otpadnu mafiju” ne mogu riješiti komunalni redari već samo represivni aparat – policija i DORH, a da će konačno rješenje biti smještanje odgovornih u zatvor.
Tomašević: Prevencija prije sanacije
S druge strane, njezin stranački kolega i gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević, suočen s novinarskim pitanjem o Ježdovcu, u odgovoru ovog tjedna nije prebacivao svu krivnju na državu, već ističe da prije sanacije treba zaustaviti ilegalno odlaganje na toj lokaciji.
“Prije nego pričamo o sanaciji treba pričati o prevenciji jer kako nešto možete sanirati ako je i dalje u tijeku ilegalno odlaganje”, kazao je Tomašević i dodao da se tamo ilegalni otpad odlaže više od dva desetljeća, a da taj problem nisu uspjele riješiti niti ranije gradske, a niti državne vlasti.
“U Ježdovcu smo, u sklopu svojih nadležnosti, postupali u raznim aktivnostima. Govorimo o šumi, o ogromnoj površini na koju se može prići iz različitih dijelova, a to se onda uglavnom noću desetljećima odvijalo ilegalno odlaganje. Postavljali smo betonske blokove, koristili dronove, surađivali s policijom. Međutim, Komunalno redarstvo ima ograničene nadležnosti i ovlasti što može u takvim situacijama raditi”, kazao je Tomašević te podsjetio da je u više navrata govorio da se na toj lokaciji radi o organiziranom kriminalu.
“Govorio sam da se time ne mogu baviti samo policija, čak i Inspektorat, a kamoli komunalni redari, nego da se time moraju pozabaviti i DORH i USKOK. Nakon što smo o tome pričali prošle godine, drago mi je da je ove godine uhićen Jakov Matković, a Općinsko državno odvjetništvo ga tereti upravo za zakopavanje ilegalnog otpada u šumi Ježdovec”, kazao je.
“Naravno da se bavimo i pripremom sanacije, ali ne može se sanacija odvijati dok ne stane ilegalno odlaganje organiziranog kriminala”, kazao je Tomašević te za kraj dodao da im komunalni redari prijavljuju da se u posljednje vrijeme smanjilo ilegalno odlaganje na toj lokaciji, što bi moglo biti povezano s navedenim uhićenjem.
Ilegalno odlaganje otpada traje više od 20 godina
Benčić i Tomašević točno navode da se na području Ježdovca, odnosno Ježdovečke šume i njezine okoline, već desetljećima ilegalno odlaže otpad – a na tu činjenicu godinama upozoravaju građani i lokalni političari, civilne udruge za zaštitu okoliša, a i mediji su se više puta bavili tom temom.
Tako je Večernji list još 2013. godine objavio članak u kojem je jedan od bivših vlasnika šumskog zemljišta pored asfaltne baze u Ježdovcu, koje je 1947. godine nacionalizirano, kazao da je ilegalno iskapanje šljunka počelo otprilike 2005. godine, a potom su te rupe korištene kao odlagalište građevinskog otpada.
Dvije godine kasnije ekološka udruga Zelena akcija (kojoj je Tomislav Tomašević ranije bio na čelu) prozivala je tadašnjeg ministra zaštite okoliša SDP-ova Mihaela Zmajlovića zbog nerješavanja ilegalnog otpada u Ježdovcu, dok je tada Zmajlovićevo Ministarstvo odgovornost prebacivalo na lokalnu upravu te su navodili da je “Grad Zagreb višekratno kažnjen zbog neizvršavanja svojih zakonskih obveza”.
I u razdoblju od 2015. do 2025. godine provođeni su nadzori, grad je postavljao kamere i nadgledao područje dronovima, pisane su prijave komunalnih redara, državnih inspektora i policije, a biznis s ilegalnim otkopavanjem šljunka i odlaganjem otpada se nastavljao i mediji su o tome opširno izvještavali.
Zagreb je državi prijavio Ježdovec kao “crnu točku”
I HDZ i ministrica Vučković točno navode da se područje Ježdovečke šume nalazi na području sanitarne zaštite, no netočno je da Grad Zagreb nikada za to područje nije tražio pomoć Vlade, kao i da Ježdovec nisu prijavljivali kao “crnu točku” koje sanira država.
To je na konferenciji za medije zagrebačke gradske uprave u ožujku 2025. godine potvrdila Irena Matković iz gradskog ureda za obnovu. “Prema Fondu je otišlo 12 popunjenih obrazaca za 12 lokacija, a među njima je i ona koju smatramo najvećom ekološkom ugrozom, u Ježdovečkoj šumi”, kazala je Matković, dok je gradonačelnik Tomašević i tada pozvao represivni aparat na kažnjavanje odgovornih.
“Šuma Ježdovec je najveće ilegalno odlagalište na teritoriju Grada Zagreba, a tamo je ilegalno odlagalište već desetljećima. Još jednom ću pozvati državne institucije, ne samo Ministarstvo, nego prije svega DORH i USKOK, da tamo djeluju jer se tamo događa organizirani kriminal. To nije ilegalno odlaganje građana, već to rade firme koje na tome zarađuju, a uzimaju otpad od drugih firmi. To je čisti organizirani kriminal i nije domena komunalnih redara, čak nije ni domena redovitog rada policije, nego organiziranog kriminala i zato mislim da se USKOK konačno treba time pozabaviti”, kazao je Tomašević te zaključio da je “nedopustivo to što se radi u šumi Ježdovec”.
Znači, Piletić i HDZ netočno navode da “Grad Zagreb nije bio u stanju eko-bombu u Ježdovcu prijaviti kao ‘crnu točku’ radi sanacije”. Da je grad Zagreb to napravio dokazuje i dokument koji je objavila Vlada.
Prijava sanacije Ježdovca u dokumentu Vlade
Kako smo ranije pisali, Fond za zaštitu okoliša je u veljači 2025. godine jedinicama lokalne samouprave poslao poziv da prijave lokacije onečišćene otpadom za sanaciju. Općine i gradovi prijavili su 91 lokaciju, a Vlada je na kraju izabrala šest, među kojima i najpoznatiju u Gospiću kod silosa bivšeg PPK Velebit.
U dokumentu Fonda za zaštitu okoliša nazvanom “Poziv za dostavu podataka o nepropisno odloženom otpadu na području jedinica lokalne samouprave” iz ožujka 2025. godine navodi se i 12 lokacija koje je prijavio grad Zagreb. U točki 10. dokumenta navedena je katastarska čestica 664/1 u katastarskoj općini Lučko. Potom je u točki 11. navedeno još osam katastarskih čestica u katastarskoj općini Lučko.
Za obje točke je navedeno da postoje rješenja komunalnih redara o uklanjanju otpada, potom da su u vlasništvu fizičke osobe i Republike Hrvatske, navedena je površina, kao i vrsta odloženog otpada te procjena troškova sanacije. Iza tih čestica u katastarskoj općini Lučko upravo se nalazi područje oko bivše asfaltne baze u Ježdovcu na rubu Ježdovačke šume.
Koji dio prostora u Ježdovcu je Grad Zagreb prijavio državi za sanaciju možete vidjeti na fotografiji označeno crveno:
Prijavljeni prostor obuhvaća devet katastarskih čestica od kojih je, prema portalu Uređena zemlja, osam u vlasništvu države, a jedna u vlasništvu Grada Zagreba. Znači, Zagreb je za sanaciju prijavio uglavnom državno zemljište.
Prijavljeni dio odnosio se na južni dio Ježdovečke šume uz asfaltnu bazu, a jednu od državnih čestica možete vidjeti i na narednoj fotografiji koju prilažemo kao širu sliku o kojem se području radi.
Kada smo ranije pisali o tome javnom pozivu Fonda lokalnoj upravi za unošenje novih “crnih točki” u državni Plan gospodarenja otpadom, naveli smo i da je problematično što u tom procesu Fond na svojim stranicama, a ni Vlada u svojoj odluci nikada nisu objasnili kriterije po kojima su odlučili sanirati šest izabranih lokacija.
Nakon Piletićeve izjave da je za oporbu “37.000 tona otpada u Gospiću problem”, a nije “750.000 tona nelegalnog smeća u Ježdovcu” – to pitanje kriterija postaje još važnije.
Jer s obzirom da su državi prijavljene i lokacije u Gospiću, ali i lokacija Ježdovečke šume (za koju Piletić tvrdi da se na njoj nalazi čak 20 puta više ilegalnog otpada nego u Gospiću), bilo bi dobro saznati zašto su Vlada i ministrica Vučković izabrali za sanaciju lokaciju s manje otpada, a nisu rješavali, Piletićevim riječima, “eko-bombu” u glavnom gradu.
Sjeverni dio Ježdovečke šume koji Zagreb, prema popisu katastarskih čestica, nije prijavio za sanaciju – također je u državnom vlasništvu, a tom šumom upravlja državno poduzeće Hrvatske šume.
Taj se podatak jednostavno može provjeriti uvidom u popis katastarskih čestica koje se nalaze u šumskogospodarskom području Hrvatskih šuma, a dokazuje je i fotografija iz sustava Geoportal gdje se jasno mogu vidjeti šumska područja.
Zbog neuklanjanja otpada sud kaznio Hrvatske šume
A da je za zbrinjavanje nelegalno odloženog otpada u Ježdovečkoj šumi odgovorna upravo ta državna kompanija smatrao je zagrebački Općinski prekršajni sud koji je u lipnju 2025. godine kaznio Hrvatske šume i dva njezina rukovoditelja zbog neizvršavanja naloga državnog inspektorata.
“Inspektorica Državnog inspektorata je iskazala da je Državni inspektorat zaprimio anonimnu prijavu, glede a kako se to navodilo, totalne devastacije šume u mjestu Ježdovec, a na temelju te prijave je Državni inspektorat obavio inspekcijske nadzore. Dana 9. 4. 2024.g. šumarski inspektori su izašli na teren, a među njima je bila i ona, te su utvrdili da doista postoji otpad na licu mjesta u šumi u mjestu Ježdovec, a oni to stručno kažu u šumi i na šumskom zemljištu”, navodi se u presudi.
Pomalo nezgodno za ministricu Vučković je što je taj nadzor obavljen dok je ona još bila ministrica poljoprivrede, a Hrvatske šume u njezinom resoru.
Inspektorica je na suđenju dalje objasnila da su joj djelatnici Hrvatskih šuma dali dokumentiaciju iz koje se vidi da su nelegalno odloženi otpad u Ježdovečkoj šumi prijavljivali institucijama od 2009. godine, a također su podigli i kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja.
“Još može napomenuti i to da na predmetnoj lokaciji u Ježdovcu, taj odloženi otpad nalazi na jednom puno širem području nego što je to samo područje kojim gospodare Hrvatske šume i koje je stoga u nadležnosti Inspektorata”, navodi se u iskazu inspektorice koja je nakon toga nadzora u lipnju 2024. godine izdala nalog Hrvatskim šumama da se otpad ukloni do 2. prosinca 2024.
“Dana 4.12.2024.g., malo iza isteka roka koji je dan okrivljenicima su došli u kontrolu na lice mjesta, odnosno kontrolu izvršenja rješenja i to na lokaciju u Ježdovcu i utvrdili su da ovo usmeno rješenje o kojem je prethodno govorila nije izvršeno, jer se otpad i dalje nalazio na prostoru šume i šumskog zemljišta koje spada u nadležnost Hrvatskih šuma”, navodi se u presudi. Hrvatske šume su taj otpad na kraju uklonile sredinom travnja 2025., ali je zbog prvog neizvršenja naloga Inspektorat podnio i optužni prijedlog protiv Hrvatskih šuma koji je na kraju završio s osuđujućom, još uvijek nepravomoćnom presudom.
Posebno zanimljiv dio za priču o Ježdovcu je da se Hrvatskim šumama i odgovornim osobama kao olakotna okolnost navodi i da “ukazuje nadležnim institucijama na probleme ilegalnog navoženja otpada na predmetnoj lokaciji, te da nezainteresiranost i nepostojanje inicijative institucija onemogućavaju pravnoj osobi adekvatno zbrinjavanje otpada, a Rješenje o izvršenju nije moguće izvršiti bez suradnje s mjerodavnim institucijama, kako zbog nepostojanja odgovarajućeg odlagališta za otpad, tako i nastavno na vrstu i količinu otpada, a što je sve od općeg interesa na opisanoj mikrolokaciji”.
Znači, hrvatski sud, a ni Državni ispektorat – sudeći po ovoj presudi – ne slažu se s navodom ministrice Vučković da je jasna nadležnost grada Zagreba za uklanjanje otpada u šumi Ježdovec jer su zbog toga kaznili Hrvatske šume – državnu tvrtku koja je u vrijeme prve inspekcije bila pod njezinim resorom Ministarstva poljoprivrede.
O borbi institucija protiv ilegalnog odlaganja u Ježdovečkoj šumi govori i još nekoliko presuda hrvatskih sudova.
Tako je prekršajno kažnjena žena koju je zagrebački komunalni redar prijavio da je 24. siječnja 2024. godine u Ježdovečkoj šumi izbacila miješani krupni i građevinski otpad, a prekršajno je kažnjen i muškarac koji je u ožujku 2024. godine u Ježdovečkoj šumi izbacio šutu. U nedjelu ga je zatekla policija, a prijavio ga je zagrebački Gradski ured za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove.
U ožujku 2024. godine uhvaćen je i muškarac koji je iz kamiona u Ježdovečku šumu izbacio građevinski otpad. Prijavu protiv tvrtke i radnika podnio je Državni inspektorat, a na temelju snimke zagrebačkog komunalnog redara koji je na sudu detaljno govorio što poduzimaju u borbi protiv ilegalnog odlaganja na toj lokaciji.
“Njegovo redarstvo u suradnji s policijom kontinuirano, unatrag dvije godine, vrši nadzor nad Ježdovačkom šumom jer se u zadnjih 10 i više godina na tom području stvorilo ilegalno odlagalište otpada koje je opasno zbog vodozaštitnog područja na tom dijelu pa se iz tih razloga u kontinuitetu obavljaju nadzori. Oni su opremljeni dronom iz razloga da bi se moglo utvrditi počinjenje prekršaja odnosno tko je dovezao građevinski otpad na navedenu lokaciju”, kazao je komunalni redar na suđenju, a “sukob nadležnosti” može se iščitati i iz njegova daljnjeg iskaza:
“Iskazao je da ovo područje potpada pod Hrvatske šume i u nadležnosti je Grada Zagreba te se cijelo područje sastoji od niza čestica, kao što je i ova koja je navedena, a centralno se na tom dijelu nalazi šljunčara, ali je u nalogu navedena točna čestica na kojoj je istovaran teret i ta čestica je u nadležnosti Grada Zagreba, a cijelo područje se vodi kao Hrvatske šume u Ježdovcu gdje obavljaju kontrolu”.
I te presude, kao i navod gradonačelnika Tomaševića o uhićenju Jakova Matkovića dokazuju da su brojne institucije ipak uključene u rješavanje toga problema.
Zaključno, sudeći prema presudi suda, ministrica Vučković netočno navodi da je odgovornost za odvoz ilegalno odloženog otpada u Ježdovečkoj šumi samo na gradu Zagrebu jer su zbog toga djela kažnjene Hrvatske šume. Također, zastupnik Piletić i HDZ na svojim stranicama netočno navode da Ježdovec lokalna uprava nije prijavila kao "crnu točku". Katastarske čestice u Ježdovcu Grad Zagreb je prijavio na poziv Fonda za zaštitu okoliša u veljači 2025. godine, no Vlada ih nije uvrstila u Plan gospodarenja otpadom koji je kasnije te godine proširen s još šest lokacija.
