Izjave o europskom putu Srbije često su predmet političkih prijepora. No kada se neka poruka stavlja u navodnike i pripisuje određenom političaru, potrebno je provjeriti odgovara li onome što je doista izjavio.
Na Facebook stranici Dabar Info objavljena je ilustracija (arhivirano ovdje) hrvatskog europarlamentarca i izvjestitelja Europskog parlamenta za Srbiju Tonina Picule uz poruku: “Picula Studentskoj listi: ‘Brisel očekuje sankcije Rusiji i priznanje Kosova’”. Na priloženoj snimci zaslona nije naveden izvor tog citata.

Vrlo slična tvrdnja pojavila se 5. studenoga u naslovu teksta portala Vaseljenska. Međutim, u samom članku prenosi se Piculina objava na društvenoj mreži X iz koje ne proizlazi da je Studentskoj listi uputio poruku citiranu na Facebook ilustraciji.
U toj je objavi Picula opisao raspravu s europskom povjerenicom za proširenje Martom Kos. Naveo je da ju je upitao može li promjena vlasti u Srbiji donijeti vanjskopolitički zaokret, osobito u usklađivanju sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a te odnosima sa susjedima. Objavu zaključuje riječima: “Bez konkretnih reformi i obnove povjerenja nema ni stvarnog napretka na europskom putu”. U tekstu objave, koji je prenio i N1 u Srbiji, nema izričitog spominjanja sankcija Rusiji ni priznanja Kosova.
Pritom ta pitanja jesu dio šireg europskog političkog konteksta. Europski parlament u rezoluciji od 7. svibnja prošle godine povezuje napredovanje pristupnih pregovora Srbije s pridruživanjem sankcijama Rusiji te zagovara pravno obvezujući sporazum Srbije i Kosova utemeljen na uzajamnom priznanju. Postojanje tih stavova, međutim, ne potvrđuje autentičnost rečenice pripisane Piculi na Facebooku.
Picula: Govorio sam o unutarnjopolitičkoj tranziciji
Faktograf je od Tonina Picule zatražio očitovanje o poruci koja mu se pripisuje na društvenim mrežama. U odgovoru je pojasnio da je govorio o izazovima koji Srbiju očekuju nakon pobjede Studentske liste.
“Nakon pobjede Studentske liste izjavio sam da Srbiju i dalje očekuje intenzivno tranzicijsko razdoblje u narednih šest mjeseci u kojima se očekuje formiranje nove Skupštine, nove Vlade, ali i predsjednički izbori”, naveo je Picula.
Izričito je osporio da je u tom kontekstu govorio o sankcijama Rusiji i priznanju Kosova.
“Nisam u tom kontekstu spominjao sankcije Rusiji i priznanje Kosova, već sam najavio da će fokus nove vlasti biti, prije svega, na brojnim unutarnjopolitičkim pitanjima, te da ne očekujem značajne iskorake u području vanjske politike”, odgovorio je Faktografu.
Prema njegovu očitovanju, poruka se odnosila na formiranje institucija i rješavanje unutarnjopolitičkih pitanja. Objava kojom se bavimo, međutim, usredotočila se na dvije vanjskopolitičke teme i predstavlja ih kao njegovu izravnu poruku Studentskoj listi.
Izvještaj iz Bruxellesa podupire Piculino pojašnjenje
Piculina izjava Faktografu odgovara i sadržaju njegova razgovora s hrvatskim novinarima u Bruxellesu, o kojem je Jutarnji list izvijestio 13. studenoga. Prema tom tekstu, Picula je govorio o prijelazu studentskog pokreta u institucionalnu politiku te procijenio da novoj vlasti treba ostaviti vrijeme za unutarnje promjene.
Govoreći o sljedećih šest mjeseci, kao prioritete je izdvojio predsjedničke i lokalne izbore, uz obrazloženje da na lokalnoj razini i dalje dominiraju kadrovi Srpske napredne stranke.
“Dakle, tu imaju šest mjeseci da provedu predsjedničke i lokalne izbore, a ne da riješe pitanja poput sankcija Rusiji”, kazao je Picula. U tom izvještaju nema poruke da Studentska lista u šest mjeseci mora priznati Kosovo.
Zahtjevi prema Srbiji prethode pobjedi studentske liste
Za razumijevanje objave potrebno je razlikovati autentičnost pripisanog citata od stvarnih stavova europskih institucija prema Srbiji.
Europski parlament u rezoluciji usvojenoj 7. svibnja prošle godine, dakle znatno prije pobjede Studentske liste, zauzeo je stav da pristupni pregovori sa Srbijom trebaju napredovati uz pridruživanje europskim sankcijama Rusiji i značajan napredak u reformama. U istom dokumentu zagovara pravno obvezujući sporazum o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova utemeljen na uzajamnom priznanju.
Europska komisija u izvještaju o Srbiji za 2026. također traži bolje usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom, uključujući restriktivne mjere. Kada je riječ o Kosovu, naglašava provedbu postojećih sporazuma i obveza u dijalogu o normalizaciji odnosa. To su zahtjevi povezani s europskim putem Srbije, koji se ne mogu sami po sebi predstavljati kao dokaz posebnog dogovora sa Studentskom listom.
Postojanje tih stavova ne potvrđuje autentičnost citata objavljenog na Facebooku. Picula je za Faktograf osporio da je u opisanom kontekstu spominjao sankcije Rusiji i priznanje Kosova, a izvještaj iz Bruxellesa podupire njegovo pojašnjenje da je govorio o unutarnjopolitičkim prioritetima nove vlasti.
Prijavite se na besplatni tjedni newsletter: FAKTUALNO
Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.
Obveze iz dijaloga odnose se na obje strane
Izvještaj Europske komisije dalje navodi konkretne obveze i Srbije i Kosova. Od Srbije očekuje pokretanje priznavanja kosovskih dokumenata, simbola i institucija, dok od Kosova očekuje pokretanje uspostave mehanizama samoupravljanja za srpsku zajednicu. Komisija upozorava da nijedna strana nije ostvarila dovoljan napredak.
Te obveze proizlaze iz sporazuma o normalizaciji odnosa i njegova provedbenog aneksa iz 2023., kao i prethodnih dogovora postignutih u dijalogu. Njihovo ispunjavanje Komisija povezuje s europskim putem obje strane. Riječ je o ranije preuzetim obvezama, a njihovo navođenje ne dokazuje postojanje posebnog dogovora Bruxellesa sa Studentskom listom.
Zaključno, tvrdnja da je Tonino Picula Studentskoj listi poručio da Bruxelles očekuje sankcije Rusiji i priznanje Kosova je obmanjujuća. Picula je za Faktograf pojasnio da je govorio o unutarnjopolitičkim prioritetima nove vlasti te da u tom kontekstu nije spominjao sankcije Rusiji ni priznanje Kosova. Njegovo očitovanje podupire i javno objavljeni izvještaj iz Bruxellesa.






