Korisnik društvene mreže Facebook 8. svibnja objavio je fotografiju susreta francuskog predsjednika Emmanuela Macrona s aktualnim sirijskim predsjednikom Ahmedom al-Sharaaom (arhivirano ovdje), a fotografiju je opisao rečenicom:
“Predsednik Francuske Emanuel Makron u zagrljaju sa vođom ISIS-a i ubicom hrišćana u Siriji Ahmedom Al-Šarom”.
Macron i al-Sharaa susreli su se 7. svibnja u Parizu, a razgovarali su o situaciji u Siriji, odnosima Sirije i Izraela, odnosno o ublažavanju sankcija Europske unije. Prema izvještaju Euronewsa, posjet sirijskog predsjednika Francuskoj “potaknuo je raspravu u francuskim političkim krugovima budući da je al-Sharaa dio islamističke pobunjeničke skupine Hayat Tahrir al-Sham i ostaje kontroverzna osoba”. Al-Sharaa je još uvijek pod zabranom putovanja UN-a, a Francuska je morala zatražiti izuzeće kako bi mu dopustila ulazak, izvijestio je Euronews.
Na konferenciji za novinare održanoj nakon susreta, francuski predsjednik rekao je, između ostalog, da je skupina Islamska država (IS) i dalje najozbiljnija prijetnja Francuskoj, a u isto vrijeme pozvao je SAD da nastave vojne operacije protiv Islamske države u Siriji te da “ukinu sankcije” nametnute ovoj zemlji.
Al-Sharaa nije bio vođa ISIS-a
Nema sumnje da je Ahmed al-Sharaa iz perspektive “političkog zapada” kontroverzna politička ličnost, ali sirijski predsjednik nikad nije bio vođa ISIS-a, kako to tvrdi korisnik na društvenoj mreži Facebook. Naprotiv, al-Sharaa je politički protivnik ISIS-a. U intervjuu za Al Jazeeru, koji je dao pod svojim ratnim imenom Abu Mohammad al-Jawlani, al-Sharaa je kao tadašnji vođa oružane skupine Al Nusra 2015. godine o odnosu s ISIS-om rekao: “Između nas neće biti ničega osim borbe, osim ukoliko se ISIS ne pokaje pred Bogom i ne dođe pameti.”
Prije više od deset godina sirijski predsjednik, pod svojim ratnim imenom Abu Mohammed al-Jawlani, našao se na popisu osoba na koje se primjenjuju sankcije, što je objavljeno na stranicama Vijeća sigurnosti UN-a.
“Na Popis sankcija protiv ISIL-a (Da’esh) i Al-Qaide Abu Mohammed al-Jawlani uvršten je 24. srpnja 2013. godine zbog povezanosti s Al-Qaidom i drugim pojedincima, skupinama, subjektima ili organizacijama povezanim s Al-Qaidom, radi sudjelovanja u financiranju, planiranju, omogućavanju, pripremi ili izvršenju djela ili aktivnosti u ime, pod imenom, u suradnji s, za račun ili uz potporu Al-Qaide, Al-Qaide u Iraku (…); kao i zbog “nabave, prodaje ili prijenosa oružja i s njim povezane opreme te regrutiranja za te organizacije”, navodi se na stranicama Vijeća sigurnosti. Na istom mjestu istaknuto je i da je “al-Jawlani vođa Fronte al-Nusra za narod Levanta, također poznate kao Jabhat al-Nusra – terorističke skupine sa sjedištem u Siriji koja je prethodno, u razdoblju od 30. svibnja 2013. do 13. svibnja 2014., bila navedena kao drugo ime Al-Qaide u Iraku”.
Sukob Al-Nusra fronta i Islamske države
Ahmed al-Sharaa se pridružio Al-Qaidi Irak, neposredno prije američke invazije na tu zemlju, 2003. godine. Tri godine je sudjelovao u iračkom otporu, do 2006. godine, kad su ga američke snage uhitile i zatvorile. Iz američkog zatvora pušten je 2011. godine, na početku sirijske pobune protiv režima Bashara al-Assada. Već iduće, 2012. godine uz potporu Al-Qaide osniva Al-Nusra Front, s ciljem borbe protiv Assadovog režima. Kao emir Al-Nusra Fronta, al-Sharaa je izgradio uporište u sjeverozapadnoj sirijskoj provinciji Idlib, gdje je uspostavio svoju administraciju. U razdoblju do 2016. godine Ahmed al-Sharaa odupirao se pokušajima Abu Bakira al-Baghdadia da Al-Nusra Front pripoji Islamskoj državi (IS), zbog čega je na koncu izbio rat između ove dvije skupine (arhivirano ovdje i ovdje).
U srpnju 2016. godine Al-Nusra Front objavljuje da prekida veze i sa Al-Qaidom, što su mnogi zapadni analitičari ocijenili kao puko preimenovanje Al-Qaide. Kako bilo, Al-Nusra Front se 2017. godine spaja s nekoliko drugih organizacija u organizaciju Hay’at Tahrir al-Sham, nakon čega je osnovana i i takozvana Sirijska vlada spasa.
Formiranje nove sirijske vlasti
Od 2021. do 2024. Hay’at Tahrir al-Sham bio je najmoćnija vojna frakcija sirijske oporbe. Organizacija je bila proglašena terorističkom skupinom u Rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a 2254, koja je uključivala i njezina prethodnika, Al-Nusra Front. Nakon pada Damaska u prosincu 2024., Sirijska vlada spasa zamijenjena je prijelaznom sirijskom vladom. Dana 29. siječnja 2025., na konferenciji o pobjedi sirijske revolucije u Damasku, glasnogovornik Zapovjedništva za vojne operacije Hassan Abdel Ghani objavio je raspuštanje HTS-a i više oružanih frakcija te njihovo uklapanje u “državne institucije”. Istog dana Ahmad al-Sharaa imenovan je za novog sirijskog predsjednika.
Obećao je da će biti prijelazni predsjednik te da će izbori u Siriji biti održani za četiri godine. Osim s Emanuelom Macronom, al-Sharaa se na marginama summita u Riadu susreo i s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
Val nasilja nakon uspostave nove vlasti u Siriji
Govoreći o kvalifikaciji da je riječ o “ubojici kršćana”, što se u statusu Facebook korisnika također adresira na sirijskog predsjednika, Ahmed al-Sharaa kao jedan od ratnih vođa neminovno je odgovoran za smrt mnogih civila pa tako i kršćana. Primjerice, snage njegovog Al Nusra Fronta 2013. godine, zajedno sa snagama Slobodne sirijske armije (FSA), zauzele su gradić Maaloula, u kojem većinu čine kršćani. Pri napadima je bilo civilnih žrtava, a bilo je izvještaja o skrnavljenju kršćanskih bogomolja.
Prije rata, kršćani su činili desetak posto sirijske populacije. Danas nema službenog podatka o tome koliko ih ostalo nakon 14 godina rata. Mjesec dana prije nego će biti izabran za predsjednika države, Ahmad al-Sharaa susreo se sa predstavnicima kršćanske zajednice u Damasku, dajući do znanja da namjerava štiti manjinske zajednice, što je govorio i ranije, u okviru proklamiranja politike umjerenosti koja bi ga učinila prihvatljivim međunarodnoj zajednici.
U ožujku ove godine, međutim, Siriju je pogodio val nasilja. Društvene mreže preplavile su vijesti da u Siriji ubijaju i razapinju kršćane, odnosno da je ubijeno deset tisuća članova manjinskih zajednica (arhivirano ovdje i ovdje). Dijelom su ove vijesti ocijenjene su kao dezinformacije.
Nasilje usmjereno prema Alavitima, ali su stradali i kršćani
Organizacija Open Doors, koja radi s ugroženim kršćanima diljem svijeta, objavila je u ožujku priopćenje u kojem ističe da “online izvještaji o masovnom pokolju kršćana u Siriji ovog vikenda nemaju nikakvo utemeljenje u činjenicama i mogli bi imati negativne posljedice za sirijske kršćane”.
“Matthew Barnes, službenik za komunikacije Open Doorsa za Bliski istok i Sjevernu Afriku, kaže da nije vidio nikakve dokaze o velikom napadu na kršćane u posljednjih nekoliko dana, kako se to tvrdi u nizu internetskih članaka i objava. Te su tvrdnje uslijedile nakon vala nasilja u sirijskim obalnim pokrajinama Latakiji i Tartusu, koji je započeo u četvrtak, 6. ožujka. Prema podacima Sirijskog opservatorija za ljudska prava, više od tisuću ljudi ubijeno je u dva dana nasilja, uključujući više od 700 civila. Međutim, svi izvještaji sugeriraju da su gotovo svi ubijeni civili bili pripadnici šiitskog muslimanskog naroda Alavita, koji u velikoj mjeri ostaje lojalan svrgnutom bivšem predsjedniku Basharu al-Assadu”, navela je u priopćenju organizacija Open Doors.
Uistinu, na meti nasilja našli su se Alaviti, navodno jer su njihove naoružane snage vjerne Assadu napadale snage novouspostavljene centralne vlasti. Ubijeno je između 700 i 1.500 članova alavitske zajednice, među njima i stotine civila. Zaklada Pomoć Crkvi u nevolji (ACN) izvijestila je i o više incidenata nasilja nad kršćanima. Izvor iz organizacije naveo je da su otac i sin, članovi evanđeoske crkve u Latakiji, “zaustavljeni u svom automobilu i ubijeni, zajedno s ocem jednog svećenika u Baniasu”, mediteranskom obalnom gradu.
“Osim toga, prema izvještajima, pljačkani su domovi i vozila, što je pogodilo sve, uključujući kršćane. U nedjeljnoj homiliji od 9. ožujka, patrijarh Ivan X. Antiohijske Grčke pravoslavne crkve obratio se sirijskom predsjedniku Ahmedu Husseinu al-Shari rekavši: ‘Mnoga sela, gradovi i četvrti doživjeli su paljenje i pljačkanje svojih domova. Meta su bile alavitske i kršćanske zajednice. Mnogi nevini kršćani su ubijeni’.”
Sirijski katolički nadbiskup Jacques Mourad iz Homsa, pak, rekao je da kršćani nisu bili ciljana meta: “Kršćani su ubijeni ne zato što su kršćani, već zato što su živjeli u alavitskim četvrtima. Bili su kolateralne žrtve. Poginulo je 12 kršćana, navodno su ubijeni i neki ismailiti, ali reći da vlada cilja kršćane nije točno i moglo bi ih dodatno ugroziti”.
Vincent Gelot, voditelj jednog od projekata katoličke organizacije L’Œuvre d’Orient u Siriji, nakon vala nasilja također je potvrdio da “nije bilo masakra kršćana, ali bilo je masovnih ubijanja Alavita”. “Ta su zvjerstva počinile oružane skupine i milicije koje vlast nije uspjela kontrolirati”, rekao je Gelot, dodavši da Sirijci čekaju da vlasti pozovu te skupine na odgovornost, da se vidi mogu li se staviti pod kontrolu i razoružati, te da se osigura da odgovorni budu privedeni pravdi”.
Zaključno, sirijski predsjednik Ahmad al-Sharaa nije vođa ISIS-a, kako to tvrdi korisnik Facebooka koji kritizira francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Naprotiv, Ahmad al-Sharaa, odnosno njegov Al Nusra Front vodio je rat sa ISIS-om. Iako je u međuvremenu ugašena organizacija Al Nusra Front u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda proglašena terorističkom organizacijom, njezin nekadašnji vođa danas očigledno figurira kao osoba koju najvažniji međunarodni faktori uzimaju kao relevantnog sugovornika o budućnosti Sirije. Zbog toga status ocjenjujemo netočnim.
