Švicarski glazbenik i pjevač Nemo osigurao je prošle godine pjesmom “The Code” toj zemlji domaćinstvo 69. izdanja Eurosonga. Na velikoj pozornici dvorane St. Jacobshalle u Baselu u utorak se održalo prvo polufinale, a u četvrtak drugo. Hrvatski predstavnik Marko Bošnjak s pjesmom “Poison cake” na prvoj polufinalnoj večeri nije uspio izboriti finale, no poručio je da je ponosan što je “imao priliku predstavljati Hrvatsku na Eurosongu”. Veliko finale održat će se u subotu, 17. svibnja.
Kroz prvo polufinale u utorak gledatelje su provele Hazel Brugger, pjesnikinja, komičarka i voditeljica, i Sandra Studer, također voditeljica, ali i pjevačica koja je već predstavljala Švicarsku na Eurosongu, i to 1991. godine s pjesmom “Canzone Per Te”, čime je Švicarskoj osigurala visoko peto mjesto. Njih dvije su zajedno s Petrom Mede, švedskom komičarkom, glumicom i voditeljicom koja je prošle godine vodila Eurosong u Malmöu, u pauzi za glasanje izvele pjesmu “Made in Switzerland” koja na službenoj stranici Eurosonga na YouTubeu ima više od pola milijuna pregleda.
U pjesmi nabrajaju kojim se sve izumima Švicarska može pohvaliti i što je sve poteklo iz te zemlje, od satova i čokolade, do LSD-ja i demokratskog glasačkog sustava. No, je li to sve doista poteklo iz Švicarske, dobili smo upit jedne čitateljice.
Ovo su pojmovi koji se u pjesmi spominju kao izvorno švicarski:
satovi, čokolada, instant kava, ljuštilica krumpira, topljeni sir, švicarski vojni nož, električna gitara, skijaška žičara, patentni zatvarač, muesli, internet, LSD, prozirna folija (celofan), preša za češnjak, teorija relativnosti, “neutral weapon industry”, Eurosong i demokratski glasački sustav
Provjerili smo jesu li doista svi ovi predmeti nastali u Švicarskoj, odnosno jesu li ih otkrili švicarski izumitelji.
Satovi
Prijenosni satovi promijenili su ljudsko poimanje i doživljavanje protoka vremena. Mehanički satovi pojavili su se u Europi u 13. stoljeću i stvorili dobar temelj za prijenosne, džepne satove, a kasnije i prve ručne satove koji su se pojavili krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Najraniji primjeri u Europi zabilježeni su u 16. stoljeću, a izrađivao ih je njemački bravar iz Nürnberga Peter Henlein. Proizvodili su se i u Francuskoj, a nosili su se uglavnom u ruci ili oko vrata na lančiću. Do kraja 16. stoljeća koristilo se željezo, a od tad i mjed. Tijekom 17. i 18. stoljeća engleski fizičar Robert Hooke, nizozemski znanstvenik Christiaan Huygens i engleski urar Thomas Mudge donijeli su mnoga poboljšanja u radu mehanizma satova i približili se onome što danas znamo kao moderni satovi.
Švicarski urari su do 19. stoljeća bili glavni proizvođači satova u Europi. Prema nekim izvorima prvi ručni sat izradio je švicarsko-francuski urar Abraham-Louis Breguet za napuljsku kraljicu Caroline Bonaparte 1810. Poznat je i ručni sat poput narukvice koji je za mađarsku groficu Koscowicz 1868. izradio švicarski proizvođač luksuznih satova Patek Philippe. Masovnu proizvodnju ručnih satova započinje Waltham Watch Company u SAD-u u Connecticutu koji je zbog toga dobio nadimak “američka Švicarska”, a širu popularnost u Europi stekli su nakon što je za brazilskog izumitelja Alberta Santosa-Dumonta poznati francuski draguljar Louis Cartier izradio 1904. prvi muški ručni sat.
Povijest satova je komplicirana i donosi mnoga imena, no švicarski urari su tu odigrali veliku ulogu.
Instant kava
Izum topive, tj. instant kave podnio je u siječnju 1889. David Strang u Invercargillu na Novom Zelandu i patent mu je odobren iduće godine. Nakon njega japanski kemičar iz Chicaga Satori Kato predstavio je svoj “topivi prašak” 1901. u Buffalu, New Yorku. No, tek je 1909. instant kava ušla u masovniju primjenu nakon što je George Constant Louis Washington razvio svoju instant kavu koja se od 1910. komercijalno prodavala.
Brugger i Studer su na pozornici Eurosonga ipak spomenule instant kavu, vjerojatno zbog toga što je pravi bum doživjela dolaskom brenda Nescafé. Švicarska multinacionalna kompanija Nestlé sedam je godina razvijala proizvod da bi svoj brend, spojen od naziva “nestle” i “coffee”, predstavila 1938. Novi proizvod brzo je postao hit, a do 1940. Nescafé se prodavao u više od 30 zemalja na više kontinenata. Instant kava je posebno bila popularna među američkim vojnicima u Drugom svjetskom ratu.
Premda Švicarci ipak nisu izmislili instant kavu, može se reći da je njihov brend instant kave među najpopularnijima u svijetu, a u Hrvatskoj je postao i eponim. Kao što se to dogodilo Kalodontu koji je postao sinonim za pastu za zube, tako je i Nescafé postao sinonim za instant kavu. Rijetko se u hrvatskom jeziku može čuti da netko priprema “instant kavu”. Češće je to “nesica” ili “neskafe”.
Ljuštilica krumpira
Švicarska kuhinja i švicarski specijaliteti nisu toliko popularni u svijetu koliko primjerice talijanski, francuski ili kineski, no Švicarci se jako ponose kuhinjskim izumima bez kojih bi, kažu, “kuhanje bilo puno kompliciranije”. Izjava je možda malo pretjerana, ali nije posve netočna.
Na tržištu i u upotrebi postoje razne ljuštilice krumpira – ravne poput noža, oblikovane poput praćke, s nožićem sa strane, električne itd. Najstariji dizajn ljuštilice kakvu danas znamo osmišljen je 1928. Izumio ju je Francuz Victor Pouzet, proizvođač sablji i bajuneta, a tvrtku je nazvao L’Econome. Econome ljuštilica prepoznatljiva je po tome što izgleda poput običnog noža, ali umjesto jedne ima dvije oštrice.
Velika konkurencija francuskom izumu pojavila se 1947. godine. Švicarac Alfred Neweczerzal izumio je ljuštilicu u obliku slova “y”. Ovaj oblik imao je oštricu na vrhu što pokazalo učinkovitijim, a uz vrh je imao dodatak za vađenje i najsitnijih nesavršenosti na krumpiru. Nazvan Zena Rex, postao je toliko popularan da su Švicarci 2004. stavili na poštansku marku.
Topljeni sir
Porijeklo topljenog sira doista seže u Švicarsku premda je prvi patent izdan u Americi. Zagrijavajući ribani ementaler s natrijevim citratom da bi dobivenu smjesu opet ohladili, Walter Gerber i Fritz Stettler dobili su 1911. u Švicarskoj prvi topljeni sir. Inicijalna ideja bila je produljiti rok uporabe sirevima pri slanju u toplije regije, piše profesorica na Odjelu za znanost hrane i ljudske prehrane Sveučilišta Michigan.
Otprilike istovremeno i neovisno, James Lewis Kraft radio je u SAD-u na svojim verzijama topljenog sira. Prvi mu je patent odobren 1916. S godinama se proces topljenja mijenjao, ali možemo reći da je prvi topljeni sir proizveden u Švicarskoj.
Švicarski vojni nož
Kao što mu i samo ime kaže, poseban džepni vojni nož poboljšan raznim dodacima, razvio se iz noževa koje su koristili švicarski vojnici 1886. Premda su se ti noževi originalno proizvodili u Njemačkoj, Švicarac Karl Elsener počeo je 1891. proizvoditi noževe za vojnike opremajući ih s dodatnim oštricama, svrdlom, odvijačem i otvaračem za limenke. Šest godina kasnije pojavio se švicarski nož kojem je dodan još jedan nožić i vadičep. Ovakve setove noževa i dalje proizvode švicarske tvrtke Victorinox i Wenger. I vojni i civilni modeli na sebi imaju motiv švicarskog grba.
Električna gitara
Premda pokušaji da se patentira električni žičani instrument sežu u kasno 19. stoljeće, za prvu električnu gitaru zaslužni su Amerikanac i Švicarac rođen u Baselu koji je kao dijete doselio u SAD. Ranih tridesetih godina prošlog stoljeća George Beauchamp i Adolph Rickenbacker izumili su prvu električnu gitaru za tvrtku Electro String Instrument Corporation. Njihova je gitara bila šuplja kao i akustične gitare, a pravi proboj na tržište električna gitara doživjela je izumom punog, čvrstog tijela gitare za koji je zaslužan američki jazz i country gitarist Les Paul.
Skijaška žičara
Možda nam je većini prva asocijacija na skijanje Švicarska, no Švicarci ipak nisu izumitelji prve skijaške žičare, odnosno vučnice, ali su zato zaslužni za izum takozvanog T-nosača.
Prvu skijašku žičaru na svijetu osmislio je njemački vlasnik hotela Robert Winterhalde, u selu Schollach u Njemačkoj. Winterhalde je svojim gostima htio olakšati pristup lokalnom brdu pa je izradio prvu skijašku vučnicu koja je puštena u pogon 14. veljače 1908. Za izradu im je trebalo dvije godine, a vučnica je radila na principu kolotura kojeg je pokretao mlin. Staza je bila dugačka 280 metara i svoj su patent prijavili u srpnju 1908.
Međutim, voditeljice Eurosonga su vjerojatno mislile na izum koji je došao 26 godina kasnije. Švicarski Davos je prošle godine proslavio 90 godina od puštanja prve T-bar skijaške vučnice. Skijaški entuzijast i inženjer Ernst Gustav Constam iz Zuricha prijavio je svoj patent 1930. Trebalo im je četiri godine da usavrše svoj patent, a 23. prosinca 1934. vučnica je testirana prvi put i već idući dan puštena u promet.
Patentni zatvarač
Povijest patentnog zatvarača je prilično dugačka i ima veze sa Švicarskom, no švedsko-američkog inženjera Gideona Sundbacka se smatra izumiteljem modernog patentnog zatvarača. Svoj je patent registrirao 1909. u Njemačkoj, a priznat je 1917. On je već šest godina kasnije, 1923., prava na svoj patent prodao švicarskom trgovcu Martinu Othmaru Winterhalteru koji je poboljšao dizajn i počeo ih prvo proizvoditi u Njemačkoj, a potom u Švicarskoj.
Muesli
Početkom 20. stoljeća švicarski liječnik i pionir nutricionizma Maximilian Oskar Bircher-Benner osmislio je sirovu prehranu i muesle za svoje pacijente u bolnici. Ideja je bila napraviti sitne komadiće zobenih pahuljica koji će biti lako probavljivi. Premda su muesli postali jako popularan doručak, originalno su zamišljeni kao predjelo, a u Švicarskoj su se često jeli za večeru.
Internet
Premda se računalna znanost počela razvijati još 1950-ih u SAD-u s ciljem razmjene podataka između korisnika računala, internet kakvog danas poznajemo nastao je u Švicarskoj, i to u CERN-u. Britanski znanstvenik Tim Berners-Lee otkrio je World Wide Web (WWW) 1989. godine, dok je radio za CERN (Conseil européen pour la recherche nucléaire – Europska organizacija za nuklearna istraživanja). World Wide Web je prvenstveno zamišljen i razvijen da zadovolji potrebe za brzom razmjenom informacija među znanstvenicima na sveučilištima i institutima diljem svijeta. 30. travnja 1993. CERN je učinio novi software dostupnim svima i stavio ga u javnu domenu.
LSD
Voditeljice Eurosonga nisu pogriješile kad su pjesmi istaknule da je LSD potekao iz Švicarske. Kemičar Albert Hofmann poznat je po tome što je prvi sintetizirao i otkrio psihodelične učinke lizergida, odnosno LSD-ja (kratica od njem. Lysergsäurediethylamid) 1938. Također je prvi izolirao, imenovao i sintetizirao glavni sastojak psihodeličnih gljiva psilocibin.
U početku se LSD koristio u psihijatriji, u liječenju teških psihičkih poremećaja pod nadzorom. Međutim, s vremenom se počeo šire koristiti te je njegovo korištenje i zabranjeno.
Prozirna folija (celofan)
I celofan je izmišljotina Švicarca. Prozirna folija ili celofan danas se može naći u gotovo svakom kućanstvu i ima razne namjene. Izmislio ga je Jacques Brandenberger, kemičar i tekstilni inženjer iz Zuricha. Izrađen na bazi celuloze prvi put 1912. primarna namjena mu je bila očuvati odjeću i učiniti je otpornijom na mrlje. Nakon nekoliko godina ispitivanja, proizvod je ušao u širu primjenu.
Preša za češnjak
I ovo korisno kuhinjsko pomagalo pripisuje se Švicarcu Karlu Zyssetu i njegovoj tvrtci Zyliss. Osim preše za češnjak pripisuje im se i izum sušila za salatu i rezač luka.
“Neutral weapon industry” ili vodena puška
Nabrajajući niz proizvoda koji su potekli iz Švicarske, voditeljice u jednom trenutku kažu “neutral weapon industry” podižući pritom u zrak vodenu pušku.
Ako uzmemo u obzir vodenu pušku, najstariji patent prijavljen je 30. lipnja 1896., a prijavio ga je Amerikanac J.W. Wolff. Poznat je i izum vodenog ispaljivača (Super Soaker) koji je 1989. osmislio američki izumitelj Lonnie George Johnson.
Međutim, pod pojmom “neutral weapon industry” voditeljice su vjerojatno mislile na države koje zadržavaju neutralnu poziciju u međunarodnim sukobima zbog čega mogu imati ograničenja na izvoz oružja. Premda je značajan izvoznik oružja, Švicarska upravo i spada među države koje su zadržavale neutralne pozicije u sukobima.
Teorija relativnosti
Tvrdnja da je teorija relativnosti potekla iz Švicarske malo je nategnuta, ali ne posve netočna. Njemački fizičar Albert Einstein, autor teorije relativnosti, mladost je proveo u Njemačkoj i Italiji, a studij je upisao u Zürichu u Švicarskoj. Tu je stekao švicarsko državljanstvo. Otkrio je niz osnovnih zakona prirode u tom razdoblju, a potom je radio kao profesor u Zürichu, Bernu, Pragu i Berlinu.
Opću teoriju relativnosti objavio je 1916. kao seriju predavanja održanih na Pruskoj akademiji znanosti 25. studenog 1915.
Demokratski glasački sustav
Kolijevkom demokracije smatra se antička Grčka, točnije Atena. Ondje je Skupština koja se sastojala od oko tisuću muških građana donosila odluke, no budući da se radilo o robovlasničkom društvenom ustroju, nisu svi građani mogli sudjelovati u izboru vlasti. Švicarska se, također, teško može shvaćati kao zemlja koja je izmislila demokratski glasački sustav kada se uzme u obzir da su u toj zemlji žene dobile pravo glasa tek 1971. godine, među zadnjima u Europi, a u nekim kantonima tek 1991. Ono što je ipak švicarska specifičnost, a na što su se vjerojatno i osvrnuli u ovoj pjesmi, je široka primjena izravne demokracije, odnosno referenduma. Švicarska je primjer države koja često koristi referendum pa se takav oblik demokracije naziva referendumskom (plebiscitarnom) demokracijom.
Eurosong
Eurosong je započeo kao tehnički eksperiment u televizijskom emitiranju – isprobavao se prijenos uživo, simultani prijenos te transnacionalno emitiranje koje je u Europi krajem 1950-ih bilo čudo.
Prvo natjecanje za pjesmu Eurovizije održano je 24. svibnja 1956. u Luganu u Švicarskoj, a vođeno je na talijanskom jeziku. Natjecalo se sedam država: Nizozemska, Švicarska, Belgija, Njemačka, Francuska, Luksemburg i Italija. Austrija i Danska su se htjele prijaviti, ali su zakasnile i propustile rok, a Velika Britanija se ispričala da su zauzeti vlastitim glazbenim natjecanjem.
Prvu pobjedu odnijela je švicarska pjevačica Lys Assia s pjesmom “Refrain”.
