Nakon što je u javnost dospjela informacija da je Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podnijelo optužnicu protiv novinarke Danke Derifaj radi počinjenja kaznenog djela narušavanja nepovredivosti doma pjevača Marka Perkovića Thompsona, društvenim mrežama se širi navodna snimka zaslona koja se pripisuje Titi Mikulaš, kćerki Danke Derifaj, a prema kojem ona kritizira Thompsona, njegove obožavatelje i, općenito, Hrvate (1, 2).
Riječ je o identičnoj snimci zaslona koja je društvenim mrežama kružila i 2021. godine, točnije u tjednima poslije emitiranja emisije „Potraga“ RTL Televizije u kojoj se Derifaj bavila sudskim sporovima koje je Marko Perković pokrenuo protiv svojih susjeda.
Naime, Perković je sudskim putem tražio da se prostori koje koriste susjedi iz njemu susjedne zgrade, a koji se fizički nalaze u dubini ispod čestice na kojoj je njegova zgrada, pripišu njemu, dok su susjedi istim putem optužili Perkovića da je uzurpirao krov njihove zgrade koji sada koristi kao terasu, s obzirom na to da se njihov krov prostorno nastavlja na njegovu terasu.
Tada se Derifaj, u društvu snimatelja Petra Janjića i predstavnika suvlasnika zgrade, Branka Miodraga, popela na krov zgrade gdje im je predstavnik stanara pokazivao da su protiv njihove volje s krova uklonjeni gromobrani, da nema originalnog protupožarnog prilaza, da ne mogu doći do dimnjaka i ventilacije lifta zbog čega nisu u mogućnosti održavati svoju nekretninu. Istog dana supruga Marka Perkovića, Sandra, prijavila je policiji kazneno djelo nepovredivosti doma. Policija je naknadno Faktografu potvrdila da nisu utvrđeni elementi prekršaja, niti kaznenog djela koje se progoni po službenoj dužnosti, da bi četiri godine kasnije Općinsko državno odvjetništvo podnijelo optužnicu protiv novinarske ekipe i predstavnika stanara, Branka Miodraga.
Zbog ovog događaja te se 2021. godine Derifaj našla na meti Thompsonovih fanova koji su masovno pozivali na nasilje prema njoj, koristeći govor mržnje. U takvoj atmosferi u kolovozu 2021. godine se pojavila inkriminirajuća snimka zaslona, koja je sada opet „oživjela“ poslije najnovijih događaja.
Uz navodni status u kojem se spominju dodana je i fotografija iz 2018. godine na kojoj je Danka Derifaj s kćerkom na dodjeli nagrade Večernjakova ruža.
Kreiranje lažnih statusa
Međutim, ne postoje nikakvi dokazi da je autorica tog statusa uistinu Tita Mikulaš. Naime, snimke zaslona s društvenih mreža laka su meta uređivanja i manipulacije, s obzirom na to da je dovoljno uzeti neki originalni status te potom uz pomoć alata poput Photoshopa, umetnuti lažni tekst u istom fontu i očekivanom dizajnu da bi screenshot izgledao autentično. Isti rezultat se može postići još jednostavnije, korištenjem generatora screenshotova koji ovakve montaže čine dostupnim čak i posve neiskusnim korisnicima.
Primjerice, za manje od minutu za ovu smo svrhu korištenjem jednog takvog alata, koji je među jednostavnijima, napravili snimku zaslona na kojoj hrvatski predsjednik Zoran Milanović još 1995. godine obećava da će postati predsjednik.
Lažnu snimku zaslona moguće je napraviti i otvaranjem posve novog Facebook profila, na koji se postavi profilna fotografija žrtve, potom napiše željeni status, nakon čega se napravi screenshot te ugasi otvoreni profil kako bi se prikrio svaki trag.
„Ova nova stvarnost, omogućena tehnološkom evolucijom, pružila je besplatne alate na internetu koji su sada uvelike olakšali generiranje lažnog snimka zaslona tvita, objave na Facebooku ili Instagramu. Iako su ih tvorci ovih alata možda namijenili za zabavu, veliki je problem što se oni sada koriste kao oružje za generiranje lažnih vijesti i lažnog sadržaja“, navodi se u analizi DAIDAC-a (Digital Tech, AI & Information Disorder Analysis Centre) u kojoj je opisano koliko je lako napraviti lažni sadržaj ovakvog tipa.
Objašnjava se, među ostalim, kako će ljudi, ako se poveznica na izvornu objavu ne može pronaći, naivno pretpostaviti da je izbrisana i stoga povjerovati lažnom screenshotu. Upravo to povjerenje koje su snimke zaslona stekle sada iskorištavaju dezinformatori kako bi potaknuli svoje aktivnosti, zaključuje se u ovoj analizi koja ističe se i kako takve snimke zaslona u pravilu donose pretjeran sadržaj, kako bi privukle pozornost i postigle svoj cilj, a obično se pojavljuju u trenutku kad neka tema dobiva na popularnosti.
DAIDAC daje i jedan savjet: „Jednostavan način da saznate je li snimka zaslona stvarna ili nije, jest da upišete riječi sa snimke zaslona, stavite ih između navodnika i izvršite web pretragu. Ako pretraga nije dala rezultate, snimka zaslona definitivno nije stvarna. To je zato što je internet arhivski, pa čak i ako se objava izbriše, ona će se i dalje pojavljivati u rezultatima pretraživanja (iako joj ne možete pristupiti). Stoga, ako se ne nalazi u rezultatima pretraživanja, možda imate posla s lažnom snimkom zaslona“.
Dakle, lažnu snimku zaslona je vrlo jednostavno napraviti, a takvi se lažni prikazi popularno nazivaju fauxtography i služe za širenje dezinformacija jer izgledaju vrlo autentično. Kako se navodi u znanstvenoj analizi koja se bavi korištenjem manipuliranih ili obmanjujućih slika u raspravama u online zajednicama, uloga koju ova metoda igra u dezinformacijama u javnosti još uvijek nije potpuno prepoznatljiva. Stoga, snimke zaslona koje ne prati direktna poveznica ili trajno arhivirani izvor ili im nema traga na lokaciji na kojima bi se u originalu trebale nalaziti, valja uzeti s iznimno velikom rezervom.
Tita Mikulaš još je 2021. demantirala da je ona autorica tog posta
I sama Tita Mikulaš u kolovozu 2021. godine demantirala je da je ona autorica tog posta. „Ja ovo nisam napisala, ovo je fotošopirana fotografija. Nisam se miješala u ovu priču i mamin posao niti namjeravam. Molim vas nemojte me miješati na silu i lažno. Hvala. Također molila bih da prestanu vulgarne, hejterske poruke kojima sam počašćena ovim povodom“, napisala je tada Mikulaš (arhivirano ovdje) prilažući navedenu snimku zaslona koja je tada objavljena na Instagram storyju jednog korisnika.
Isti screenshot koji se dijeli ovih dana, osim na društvenim mrežama, može se pronaći i u tekstu anonimnog autora na rubnom HOP portalu iz 2021. godine (arhivirano ovdje), koji učestalo širi lažne vijesti (vidi ovdje).
Osim ove snimke zaslona, na društvenim mrežama se ovih dana dijeli i objava koja je prikupila više od tisuću lajkova, a u kojoj se tvrdi da je novinarka Derifaj svojoj kćerki dala ime „po jugoslavenskom diktatoru“ (arhivirano ovdje). Međutim, novinarka je ranijih godina u više navrata u intervjuima medijima govoreći o kćerki objašnjavala kako se odlučila za ime Tita.
„Tita je dobila ime po glavnom liku knjige ‘Kao voda za čokoladu’ Laure Esquviel, odnosno poslije i liku filma koji me oduševio. Kad sam rekla kako će se zvati, većina me odgovarala tvrdeći da će imati problema i da će je djeca zafrkavati u školi jer se zove kao drug Tito. Odgovarala sam da kad odraste, Tito više neće biti tema. Očito sam se naivno prevarila“, rekla je još u svibnju 2018. godine za 24 sata, a ta se informacija ponavljala i u kasnijim godinama (primjerice ovdje ili ovdje).
