Skoro dvije godine svijet svakodnevno gleda potresne slike razaranja, ubijanja i stradanja civila u Pojasu Gaze. Gledali smo kako Izrael krši primirje, granatira izbjegličke kampove, punktove za podjelu pomoći, škole, bolnice i druga mjesta na kojima civili traže zaštitu, dok ruševine Gaze skrivaju neznani višeznamenkasti broj mrtvih tijela, a preživjeli svjedoče neopisivim strahotama.
Trenutno gledamo ogromne kolone ljudi kako se iz grada Gaze, vozilima natovarenim prtljagom, u magarećim zapregama, ili pješice, slijevaju niz obalnu cestu jer Izrael planira zauzeti i osvojiti taj grad tijekom sljedećih nekoliko mjeseci.
Izrael se cijelo vrijeme za te činove opravdava tvrdnjom da cilja Hamas (1, 2, 3), militantnu islamističku skupinu koja kontrolira Gazu, koja je 7. listopada 2023. godine pokrenula višestruki napad na Izrael. Ipak, sve više međunarodnih organizacija i institucija uvjereno je, i dokazuje, da sravnjivanje Gaze sa zemljom ima jedan cilj: uništenje Palestinki i Palestinaca.
Komisija UN-a: Izrael čini genocid
Ovog je tjedna posebna Komisija za istragu Ujedinjenih naroda o okupiranom Palestinskom području objavila izvještaj u kojem zaključuje da Izrael čini genocid.
Izrael je poručio da se izvještaj oslanja “u potpunosti na Hamasove neistine, koje drugi peru i ponavljaju” i kategorički ga je odbacio, opisujući ga kao “iskrivljen i lažan”. No autor UN-ova izvješća Chris Sidoti kaže da je izraelska reakcija veoma predvidljiva i rutinska.
“Iskreno, izraelski odgovori postali su tako dosadni. Svaki put govore istu stvar. Danas im ChatGPT sastavlja odgovore, a toliko novca troše u Ministarstvu vanjskih poslova na propagandu da bi čovjek pomislio da će smisliti nešto originalno. Htio bih da se pozabave dokazima, ali to nikad ne rade”, rekao je Sidoti na konferenciji za medije 16. rujna.
Izraelske vlasti pozivale na istrebljenje
Kako je pojašnjeno u izvještaju, zločin genocida obuhvaća djela počinjena s namjerom uništenja – u cijelosti ili djelomično – nacionalne, etničke, rasne ili vjerske skupine kao takve: “Ne obuhvaća djela uništenja bilo koje skupine, već samo onih skupina definiranih kao takve po nacionalnosti, rasi, etničkoj pripadnosti ili religiji. Međunarodni sud pravde priznao je palestinski narod kao takvu skupinu”.
UN-ova komisija primijetila je da izraelske vlasti tvrde kako su njihovi napadi na Gazu provedeni iz vojne nužde, no svojom je analizom utvrdila da su postupci izraelske vojske ukazivali na “druge motivacije, uključujući osvetu i kolektivno kažnjavanje” te da nije sve krenulo s Hamasovim napadom:
“Komisija primjećuje da se ovi događaji u Gazi od listopada 2023. godine nisu dogodili izolirano. Prethodila su im desetljeća nezakonite okupacije i nezakonitog naseljavanja, s rasnom segregacijom ili apartheidom, pod ideologijom koja je zahtijevala uklanjanje palestinskog stanovništva s njihove zemlje i njihovu zamjenu”.
U dokazivanju genocidnih djela, Komisija je analizirala izraelske vojne akcije u Gazi, uključujući ubijanje i nanošenje teških povreda Palestincima, potpunu blokadu humanitarne pomoći, sistemsko uništavanje zdravstvenog i obrazovnog sustava, seksualno i rodno zasnovano nasilje te napade na vjerske i kulturne objekte.
Pri utvrđivanju genocidne namjere, Komisija je primijenila standard “jedinog razumnog zaključka” koji je postavio Međunarodni sud pravde u slučaju Bosne protiv Srbije. To znači da postojanje nekog drugog motiva (političkog, vojnog, ekonomskog ili osobnog) ne isključuje mogućnost da počinitelj ima i namjeru počiniti genocid.
Analizirane su izjave izraelskih vlasti i zaključeno je da one predstavljaju dokaz genocidne namjere. Prema tom izvještaju, mnoge izjave izraelskih političara eksplicitno su pozivale na osvetu, uništenje i istrebljenje. Primjerice, još u listopadu 2023. godine tadašnji ministar obrane Yoav Gallant pozvao je na potpunu opsadu Gaze, a vojsci je poručio kako će “sve eliminirati”.
Komisija se pozvala i na postupke pripadnika izraelskih sigurnosnih snaga na terenu u Gazi koji su se mogli vidjeti kako slave uništenje palestinske imovine. Piše kako izraelski dužnosnici često nisu istraživali ili kažnjavali nedolično ponašanje vojnika.
Izvještaj zaključuje “na temelju razumnih osnova” da su izraelske vlasti i izraelske sigurnosne snage počinile i nastavljaju činiti četiri od pet genocidnih radnji definiranih Konvencijom o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948. godine: ubijanje, nanošenje teških tjelesnih ili duševnih povreda, namjerno nametanje životnih uvjeta koji dovode do uništenja Palestinaca u cijelosti ili djelimično, te uvođenje mjera s ciljem sprječavanja rađanja djece.
Još 2023. uočene namjere počinjenja genocida
Broj poginulih u Gazi popeo se na 65 tisuće, priopćilo je u srijedu tamošnje Ministarstvo zdravstva. Ranije su neke studije pokazale da je broj žrtava daleko veći od službenog, budući da je neka tijela nemoguće pronaći (ispod ruševina ili spaljena). Pored toga, nedavno procurjelo izraelsko vojno izvješće sugerira da borci čine samo 17 posto poginulih u Gazi.
Nazivanje onoga što se u Gazi događa genocidom teklo je oprezno i sporo. Prvo su zapadne zemlje prvenstveno naglašavale izraelsko pravo na samoobranu, da bi se vremenom počele govoriti o “ratu” ili “sukobu” pa tek onda o “tragičnim gubicima” i “humanitarnoj krizi” da bi do točke na kojoj smo sada sve jasnije čuli riječ “genocid”. S rastućim dokazima, izvještajima i javnim pritiskom, međunarodni akteri sve više usvajaju taj termin.
Neki su pak, puno ranije nastojali dokazati izraelsku namjeru počinjenja genocida. Početkom listopada 2023. godine, Lemkin Institut (međunarodna organizacija za prevenciju genocida nazvana po tvorcu pojma “genocid”) počeo je upozoravati na moguću genocidnu nasilnu kampanju koju bi Izrael mogao provesti nakon početka rata u Gazi, izdavši izjavu u kojoj su identificirani i osuđeni zločini i Hamasa i Izraela. U prosincu iste godine izašli su s “Izjavom o tome zašto izraelski napad na Gazu nazivamo genocidom“.
Južnoafrička Republika (JAR) je u prosincu 2023. godine podnijela tužbu protiv Izraela pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ). Taj je sud u siječnju 2024. godine naredio Izraelu da poduzme mjere kako bi spriječio genocid u Gazi, dozvolio humanitarnu pomoć Palestincima i kaznio poticanje na genocid.
U studenom prošle godine Međunarodni kazneni sud (ICC) izdao je nalog za uhićenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra Gallanta zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi.
Vodeće organizacije koje se zalažu za poštivanje i zaštitu ljudskih prava (Amnesty International, Human Rights Watch, Genocide Watch, Defence for Children International) utvrdile su da Izrael provodi genocid. U srpnju ove godine dvije su značajne izraelske organizacije, B’Tselem i Physicians for Human Rights‑Israel, javno optužile vlastitu državu za genocid u Gazi.
Dodajmo k tome i glasove UN-ovih izvjestitelja (primjerice Michael Fakhri i Francesca Albanese) koji su javno označili situaciju u Gazi kao genocid ili upozorili da bi se on mogao odvijati, na temelju pravnih standarda i sustavne dokumentacije.
Suučesništvo drugih država
Južnoafrička Republika priopćila je u srijedu da izvještaj UN-a, kojim se potvrđuje da su izraelske snage počinile genocid, predstavlja jasnu potvrdu veoma teške situacije u Palestini koja je potaknula tu zemlju da podnese tužbu pred ICJ-em. “Suočeni s ovim najnovijim izvještajem, koji daje sveobuhvatan, forenzički detaljan prikaz tekućeg genocida, potreba za međunarodnim djelovanjem nikada nije bila hitnija”, navodi se u priopćenju Ministarstva vanjskih poslova JAR-a. Naglašavajući obaveze država potpisnica Konvencije o genocidu iz 1948. godine, JAR je ponovo uputio apel svim državama da odmah ispune svoje obaveze.
I upravo u tome jest “caka”: genocid ne treba samo “prepoznati” nego i spriječiti. Sve države potpisnice Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948. godine, među kojima je i Hrvatska, obvezne su spriječiti i kazniti genocid – ne samo unutar vlastitih granica.
UN-ova komisija preporučila je državama članicama da prekinu transfer oružja i druge opreme koja se može koristiti za počinjenje genocidnih djela Izraelu, da osiguraju da pojedinci i tvrtke unutar njihove jurisdikcije nisu uključeni u pomaganje genocida te da poduzmu mjere za utvrđivanje odgovornosti putem istraga i sudskih postupaka protiv pojedinaca ili tvrtki koje su izravno ili neizravno uključene u genocid.
“Međunarodna zajednica ne može šutjeti o genocidnoj kampanji koju je Izrael pokrenuo protiv palestinskog naroda u Gazi. Kada se pojave jasni znakovi i dokazi genocida, izostanak djelovanja za njegovo zaustavljanje predstavlja suučesništvo”, rekla je Navi Pillay, predsjednica Komisije.
Nakon dvije godine EU zaoštrava stav
Međunarodnoj zajednici sve je teže zatvarati oči pred zločinima, pa i Europska unija koja je dvije godine motrila situaciju i povremeno osuđivala nasilje, sada najavljuje pojačanje pritiska na Izrael.
Europska komisija predstavila je ovog tjedna prijedlog o “suspendiranju određenih trgovinskih odredbi Sporazuma o pridruživanju između EU i Izraela”. Međutim, sankcije trenutno nemaju dovoljnu podršku među 27 EU članica da bi bile usvojene. Prijedlog uključuje sankcije protiv “ekstremističkih” izraelskih ministara i nasilnih doseljenika, kao i protiv Hamasa.
Europski parlament je, nakon dvije godine rasprave, 11. rujna, usvojio svoju prvu rezoluciju o Izraelu i Gazi, pronašavši zapravo najmanji zajednički nazivnik: pozivanje na prekid vatre, priznavanje palestinske države i ciljane sankcije Izraelu.
Milanović prozvao SDP-ove eurozastupnike
Na domaćem terenu nastala je zbrka nakon što je predsjednik Zoran Milanović kritizirao većinu hrvatskih europarlamentaraca – uključujući i svoju bazu, SDP – zbog njihovih glasova o rezoluciji.
Naime, HDZ-ovci su glasali protiv svih zahtjeva rezolucije (uključujući i onu o prekidu vatre), dok je SDP glasao suzdržano o amandmanu kojim se tražio embargo na izvoz oružja Izraelu. “SDP je glasao suzdržano to je kao plemenito, ne? Dakle ni oni ne znaju gdje im je glava, zašto su glasali suzdržano? … Zašto je Gordan Bosanac glasao za to mi je jasno tako bi svaki pristojan čovjek trebao glasat”, rekao je predsjednik.
Iz njegove bivše stranke razuvjeravaju. Amandman su, kaže, stavili kolege iz ekstremne ljevice pa svoje suzdržavanje obrazlažu kao tehničku odluku, a ne kao protivljenje sankcioniranju Izraela.
Inače, naša susjeda Slovenija, još je ljetos odlučila djelovati samostalno i bila je prva u Europi koja je zabranila uvoz, izvoz i tranzit oružja u i iz Izraela. Španjolska, koja je također kasnije uvela embargo na oružje, u četvrtak je odobrila istragu o mogućim zločinima Izraela u Gazi. Rezultati će biti dostavljeni ICJ-u i ICC-u, u nadi da će to potaknuti međunarodnu suradnju kako bi se u budućnosti mogli pravilno koristiti kao inkriminirajući dokaz počinjenih zločina.
Sve više država (1, 2) i javnih ličnosti (od glumaca na crvenom tepihu do poznatih sportaša) zagovara prekid rata i osuđuje izraelsku okupatorsku politiku. Otkazivanje Izraela prelijeva se i na takozvane nepolitičke događaje pa Irska, Slovenija, Nizozemska i Španjolska najavljuju bojkot Eurosonga 2026. godine ako Izrael ostane u natjecanju.
Hrvatska Vlada pokušava ostati neutralna
U međuvremenu, Hrvatska ostaje suzdržana. Vlada i većina javnih institucija nisu se jasno očitovale o genocidu u Pojasu Gaze, prekidu trgovinskih veza s Izraelom, niti su podržale inicijative za bojkot izraelskih kulturnih ili sportskih događaja. Zbog svoje suzdržanosti vlada je dobila i pohvale izraelskog ministra vanjskih poslova Gideona Sa’ara jer spada u zemlje poput Italije i Njemačke koje se “nisu dale povući u francusku inicijativu”, odnosno priznanje palestinske države.
Iako među građanima i pojedinim udrugama postoji sve glasnija solidarnost s Palestincima, službeni stav ostaje “neutralan”, što Hrvatsku izdvaja od sve većeg broja europskih država koje zauzimaju jasniji stav i – ne pristaju biti suučesnice.
