„Ovako Plenković sa svojom bagrom provodi direktive iz EU i poslušno uništava sve hrvatsko. Uskoro u HR ni trava neće rasti a Hrvati ionako već dugo nisu vlasnici ničega. Nisam čitao da i u jednoj državi EU ima svinjske boleština a niti kokošje. Nakon uništene industrije sada je bitno da nam unište i poljoprivredu i stočarstvo“, napisao je jedan korisnik Facebooka komentirajući vijest o financijskim prihodima Gorana Grlića Radmana, ministra vanjskih poslova i suvlasnika tvrtke Agroproteinka koja se jedina u Hrvatskoj bavi prikupljanjem i spaljivanjem životinjskih trupala, a država im za to isplaćuje milijune eura.
Zbog pojave Afričke svinjske kuge (ASK) ove godine je usmrćeno više od četiri tisuće svinja, a nakon prodora te bolesti na farmu Belja u Sokolovcu i farmu u Nemetinu u kratkom vremenu treba zbrinuti još gotovo 12 tisuća svinja (1, 2, 3).
Korisnik Facebooka u svojoj objavi sugerira kako se domaći svinjski fond namjerno uništava te da ta izrazito opasna bolest nije zabilježena drugdje u Europi. No to nije točno.
Bolest nije opasna za ljude i druge životinje, nego isključivo za svinje, domaće i divlje. Do danas nije razvijeno cjepivo protiv ASK te nema drugog načina iskorjenjivanja u slučaju pojave ASK, osim usmrćivanja.
Hrvatska, kao i ostale članice Europske unije, obavezna je pojavu bolesti životinja prijaviti u informacijski sustav EU o bolestima životinja – ADIS (The EU Animal Diseases Information System) unutar kojeg se registriraju i dokumentiraju zarazne bolesti kod životinja. Riječ je o alatu putem kojeg se osigurava trenutačno informiranje o porukama upozorenja, kao i detaljnije informacije o izbijanjima najrelevantnijih bolesti životinja – čime se omogućuje neposredan pristup informacijama o izbijanju zaraznih bolesti te osigurava provedba ranog upozoravanja, odnosno omogućuje brz odgovor na kontrolu epidemiološke situacije.
Prema tjednom izvješću ADIS-a, s podacima prikupljenim do 18. rujna 2025. godine, afrička svinjska kuga nije prisutna samo u Hrvatskoj. Slučajevi ASK-a kod domaćih svinja, osim u Hrvatskoj, bilježe se u Estoniji, Litvi, Rumunjskoj, Ukrajini, Srbiji i Bosni i Hercegovini. Osim toga, virus ASK kontinuirano cirkulira i u populaciji divljih svinja te je afrička svinjska kuga u divljih svinja, prema zadnjim podacima ADIS-a, prijavljena u Njemačkoj, Estoniji, Mađarskoj, Litvi, Latviji, Italiji, Poljskoj, Rumunjskoj i BiH.
Podaci iz sustava ADIS, dakle, pokazuju da afrička svinjska kuga nije prisutna samo u Hrvatskoj. U tom se sustavu, dakle, bilježe opasne zarazne bolesti, bolesti kategorije A kao što su afrička svinjska kuga, visokopatogena influenca ptica, slinavka i šap, kuga malih preživača, boginje ovaca i koza te bolest kvrgave kože.
Što se tiče „boleština“ kokoši koje autor komentara na Facebooku spominje, očito se referira na pojavu salmonelle na jednoj od domaćih farmi nesilica zbog čega je Hrvatski veterinarski institut naložio da se usmrti preko 160 tisuća kokoši nesilica (1, 2).
Salmonela je vrsta crijevne bakterije i predstavlja normalnu crijevnu floru u stoke, peradi, insekata i reptila koja se izlučuje izmetom. U ljudski organizam ulaze oralnim putem (prljave ruke-zagađena hrana). Salmonela se kuhanjem uništava. Namirnica iz koje se izolira Salmonella spp. smatra se zdravstveno neispravnom i zahtjeva epidemiološku obradu objekta i osoblja u kojem je dotična namirnica proizvedena i/ili zatečena (1, 2). Za čovjeka su patogene, uzrokuju salmonelozu – infekciju probavnog sustava koja se očituje temperaturom, proljevom i grčevima.
Zaključno, afrička svinjska kuga kod domaćih svinja nije prisutna samo u Hrvatskoj već i u drugim europskim zemljama. Prema podacima iz sustava ADIS afrička svinjska kuga kod domaćih svinja u Europskoj uniji prisutna je i u Estoniji, Litvi i Rumunjskoj, a ima je i u Ukrajini, Srbiji i Bosni i Hercegovini. Osim toga, virus ASK kontinuirano cirkulira i u populaciji divljih svinja pa je afrička svinjska kuga u divljih svinja, prema zadnjim podacima ADIS-a, prijavljena u Njemačkoj, Estoniji, Mađarskoj, Litvi, Latviji, Italiji, Poljskoj, Rumunjskoj te BiH.
