“Nemamo nikakvih saznanja i dokaza da bi se moglo govoriti o bilo kakvom specijalnom ratu. Imamo problem virusa ASK s kojim smo se nosili i prije dvije godine. Nažalost, taj virus postoji u zemljama koje nas okružuju, treba dizati razinu biosigurnosti na svim farmama i ponašati se odgovorno“, poručio je Andrej Plenković, predsjednik Vlade ocjenjujući i da se ne treba pokretati nekakva istraga oko “specijalnog rata“, jer smo je, kako je naveo, onda mogli imati i prije dvije godine (1, 2).
Predsjednik vlade tako se, s pet dana odmaka, jasno odredio prema izjavama čelnika Domovinskog pokreta (DP), koalicijskog partnera HDZ-a koji su aktualno širenje virusa afričke svinjske kuge (ASK) proglasili nekakvim “specijalnim ratom“ u kojem se prebiru i krvna zrnca svinja na seoskim domaćinstvima i farmama.
Penavin specijalni rat
Hrvatska se prije dvije godine suočila s pojavom ASK-a, prije svega u istočnim županijama. Tada su uvedene stroge biosigurnosne mjere kako bi se spriječilo širenje tog opasnog smrtonosnog virusa za kojeg, osim usmrćivanja domaćih i divljih svinja, lijeka nema.
Situacija se s vremenom smirila, a ovisno o epidemiološkoj situaciji stroge mjere zona ograničenja su ukidane, olakšavane ili uvođene u područjima u kojima su otkriveni novi slučajevi ASK-a.
Posao se, nakon prvog vala u 2023. godini koji je desnicu digao na noge, odrađivao bez neke velike buke u javnosti sve do prošlog tjedna kada se virus ASK-a probio na dvije velike farme Belja u Sokolovcu i Nemetinu u kojima se nalazilo gotovo 12 tisuća svinja (1, 2, 3). U tom trenutku opasna bolest koja ne poznaje granice i koja nije opasna za ljude, ali je ljudi mogu prenijeti, postala je ne epidemiološko i gospodarsko, već političko pitanje za DP, koalicijskog partnera HDZ-a.
Tako je predsjednik DP-a Ivan Penava 21. rujna, nakon proboja virusa ASK na farmu Belja, za Dnevnik Nove TV izjavio:
“Jasno nam otvara poziciju da promišljamo i da imamo u glavi jednu premisu koja je na tragu onoga da li se sve ovo skupa događa slučajno ili se ovdje radi o mogućnosti da se ovdje radi o specijalnom ratu protiv Republike Hrvatske“.
Tri dana kasnije, gostujući na televiziji N1, Penava je dodatno objasnio svoje teze.
“Javnost mora znati da s probijanjem Sokolovca, kao velikog sustava u sklopu Belja, pa i šire, u sustavu Podravke, primjenjuju se najviše tehnološke metode. Kad ste djelatnik takve farme, zabranjeno vam je držati kod kuće svinje ili ići u šumu, imate dosta restriktivan režim života. Zato, kad dođe do proboja na takvoj farmi, jedan je podatak znakovit i zato kažem da je u pitanju nacionalna sigurnost. Svega 1,5 posto proizvođača svinjskog mesa u RH proizvodi ukupno 67 posto svinjskog mesa na razini RH. Kad u takvim uvjetima dođe do takvog proboja i izravne prijetnje, jasno je kao dan da sve opcije moraju biti na stolu“, kazao je Penava.
Ćipe: Krivi su u Jagodnjaku, selu koje pamtim po četničkoj pobuni
I dok je Penava svoje mišljenje iznosio u televizijskom studiju, njegove stranačke kolege javnosti su se obratile u Saboru adresirajući krivca i nazivajući aktualnu situaciju širenja ASK “čvarak revolucijom“.
A za “čvarak revoluciju“ su prema mišljenju Stipe Mlinarića Ćipe, saborskog zastupnika DP-a, krivi stočari s područja općine Jagodnjak, male općine u Osječko-baranjskoj županiji u kojoj je većinsko stanovništvo srpske nacionalnosti (1, 2, 3).
“Afrička svinjska kuga se pojavila prvo u Jagodnjaku, selu koje pamtim od prije 30 godina u kojem je bila prva četnička pobuna. Kada se pojavio prvi slučaj u Jagodnjaku, dolazi načelnica iz redova SDSS-a i proziva Vlajčića, a njezin suprug koji je svinjogojac proziva ministra što je bio na koncertu Marka Perkovića Thompsona”, rekao je Stipe Mlinarić Ćipe, navodeći kako su ljudi iz tog sela, kada su inspekcije ušle u Jagodnjak, prijetili institucijama, veterinarima, inspektorima jer su inspekcije utvrdile “da je bilo 1 100 registriranih svinja, dok ih je tisuću bilo neregistrirano“.
“To su svinje na crno i pitanje je od kuda su došle. Tu nastaje problem jer kada su htjeli eutanazirati sve svinje, što se radi po protokolima kada se pojavi ASK, oni rade pobunu i ne žele eutanaziju da se ne bi razotkrilo ovo što se razotkrilo”, ustvrdio je Mlinarić Ćipe.
Prvi slučaj nije primijećen u Jagodnjaku, već u Nijemcima
No, netočno je da se ASK u ovoj godini najprije pojavio u Jagodnjaku. Tu tvrdnju opovrgavaju informacije Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. Prema informacijama objavljenim na njenoj mrežnoj stranici, u 2025. godini prvi slučaj ASK-a zabilježen je u veljači u Nijemcima, koji su tada bili u zoni ograničenja (zbog ranijih slučajeva ASK-a). U lipnju je, pak, potvrđen ASK kod divlje svinje ubijene u lovištu u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a početkom srpnja bolest je otkrivena na tri gospodarstva u istoj županiji. Na području općine Jagodnjak ASK je otkriven 11. srpnja.
Aktualni ministar poljoprivrede David Vlajčić iz redova DP-a, objavio je “rat“ svinjskoj kugi prije nekoliko dana.
No, kada se 2023. godine virus ASK-a pojavio najprije na području Vukovarsko-srijemske županije, da bi se potom proširio i na Brodsko-posavsku županiju, ali i druge županije, DP je bio u oporbi, a meta njegovih čelnika bila je Marija Vučković, tadašnja HDZ-ova ministrica poljoprivrede. Desna oporba, o čemu smo pisali, bunila se protiv strogih mjera i eutanazije svinja, prosvjedovali su sa seljacima po cestama, tražili smjenu tadašnje ministrice Vučković.
Na cesti se protiv strogih epidemioloških mjera, koje uključuju i eutanaziju zdravih svinja, bunio današnji ministar poljoprivrede Vlajčić, tada široj javnosti nepoznat DP-ovac. U prvim redovima uz seljake, osim Vlajčića, prema objavi DP-a na Facebooku, tada je bio i DP-ov Josip Dabo. Nakon sklapanja nacionalne koalicije s HDZ-om, Dabo je kratko obnašao dužnost ministra poljoprivrede, ali ga je „afera kalašnjikov“ stajala ministarske pozicije.
Teško je DP-ovim čelnicima javnosti sada objasniti zaokret do kojeg je došlo. Ministar iz redova DP-a danas provodi sve ono protiv čega se prije dvije godine bunio, štoviše propisuje strože mjere u odnosu na odstrel populacije divljih svinja. Javnosti objašnjava kako je nužno eutanazirati i zdrave svinje na farmama na kojima je otkriven virus, što je DP-u ne tako davno bilo sporno. Taj zaokret stoga valja zamagliti populizmom pa će desnica posegnuti za “sigurnim krivcem“ – stanovništvom srpske nacionalnosti i nekakvom specijalnom ratu koji se provodi protiv Hrvatske.
Tezu o specijalnom ratu koju je pokrenuo Penava, prihvatio je i njegov stranački kolega i ministar Vlajčić koji je na novinarski upit kazao kako s obzirom na ozbiljnost svega ne želi odbaciti bilo kakvu mogućnost pa ni to što je Penava rekao.
“U Srbiji i BiH je žarište virusa bilo početkom godine, nakon čega se pojavilo kod nas poslije jedne ‘kulenijade’ gdje se spominje da su bili izlagači iz te dvije države“, kazao je Vlajčić početkom tjedna, dodajući kako bi se moglo više postići s boljim mjerama nadzora državne granice (1, 2, 3).
No u nastavku razgovora s novinarima pomalo si je uskočio u usta.
“ASK ne bira ni male ni velike farme, ni nacionalnost ni stranačku pripadnost. Svi moramo pokazati odgovornost i suradnju kako bismo zaštitili svinjogojstvo i sigurnost naše hrane. Zanima me isključivo borba protiv ove bolesti“, dodao je Vlajčić navodeći da država stoji uz sve svinjogojce, a kroz četiri mjere potpore osigurava naknadu za eutanazirane svinje, izgubljenu dobit, smanjenu tržišnu vrijednost i repopulaciju.
Danas, pak, objašnjava kako je nacionalna sigurnost ugrožena zbog ilegalnih aktivnosti poslovanja svinjogojskih gospodarstva.
“Želimo tome ozbiljno pristupiti. Jedini način za zaustaviti afričku svinjsku kugu je poslovati u skladu sa zakonom i poštivanjem svih biosigurnosnih pravila. Na tragu toga čuvamo sva ona svinjogojske gospodarstva koja još nisu zaražena”, rekao je Vlajčić nakon sjednice Vlade.
Broj svinja poslije prošle krize narastao – jer su izašle iz sive zone
Samo u zadnjih mjesec i pol dana, Državni inspektorat je utvrdio nepravilnosti u 104 od 400 objekata za uzgoj svinja na području Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije na kojima je proveden nadzor. U značajnom dijelu tih objekata pronađene su ilegalne svinje.
U domaćoj poljoprivredi dosta je sivog tržišta na koje država „žmiri“ radi socijalnog mira.
Postojanje sivog tržišta potvrdila je epidemija ASK-a iz 2023. godine. Kada je ona izbila, u Hrvatskoj je bilo registrirano nešto više od 847,5 tisuća svinja. Zbog zaraze je „nestalo“ gotovo 141,4 tisuća svinja, što znači da se broj registriranih svinja na kraju te faze epidemije trebao smanjiti. No, broj je povećan za preko 63 tisuće jer je veliki broj svinja izašao iz sive zone zbog širenja bolesti i odštete koju je država isplaćivala uzgajivačima u slučaju provođenja mjera protiv ASK-a. Odšteta se za ilegalno držane svinje ne može dobiti.
Prema riječima Ivana Zemljaka, predsjednika Hrvatske veterinarske komore, lani je došlo do opadanja broja zaraza ASK-om, što je dovelo do opuštanja ljudi – iako je ASK još uvijek prisutan.
“Tad su se ljudi malo opustili, kao i mjere, ali on je i dalje tu. I u populaciji divljih svinja, a moguće i u ilegalnom dijelu svinjogojstva“, navodi Zemljak.
Virus ASK-a “je u vanjskoj sredini vrlo postojan“. Kako navodi Vilim Starešina sa Zavoda za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinike Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, virus je u sasušenoj krvi infektivan do 15 tjedana, u stolici (fecesu) dva do tri mjeseca, u svinjcu i do mjesec dana. U suhomesnatim svinjskim proizvodima (termički neobrađenim) virus je infektivan 400 dana, a u smrznutom mesu do tri godine. U svježem mesu je aktivan pet dana.
Za čovjeka ASK nije opasan, ali čovjek može nesvjesno pridonijeti širenju te bolesti među domaćim svinjama.
U narednom razdoblju ostaje vidjeti hoće li Domovinski pokret inzistirati na svojoj tezi o “čvarak revoluciji” i istrazi o “specijalnom ratu protiv Hrvatske” ili će se, kao što su nakon dvije godine prihvatili mjere protiv ASK-a, i po tom pitanju okrenuti činjenicama i raditi na što bezbolnijem rješavanju ozbiljne krize u Slavoniji.
