Hrvatski sabor ovaj tjedan raspravljao je o rebalansu državnog proračuna za tekuću godinu. Idući tjedan Vlada bi, paralelno dok priprema proračun za narednu godinu, trebala odgovoriti i na zahtjeve saborskih zastupnika kada je riječ o „preslagivanju“ državnih financija u tekućoj godini.
Međutim, uobičajenu raspravu o preslagivanju tekućih proračunskih prihoda i rashoda ove godine zasjenile su iskre unutar vladajuće koalicije – svaki peti amandman saborskih zastupnika na rebalans tekućeg proračuna uputili su HDZ-ovi koalicijski partneri iz Domovinskog pokreta (DP). Za provođenje svojih projekata do kraja godine traže osiguranje dodatnih oko 22 milijuna eura (1, 2, 3, 4, 5, 6, 7). Izjašnjavanje o amandmanima na rebalans proračuna Sabor će provesti u utorak, a u petak bi se o rebalansu trebalo i glasati.
Uzeli bi Ministarstvu kulture i dali poljoprivrednicima, uzeli zavodu za statistiku i dali za obnovu crkve…
Amandmane na proračun DP je podnio, kako tvrde, jer nisu konzultirani o rebalansu proračuna.
Najveći dio sredstava, od preko 22 milijuna eura koje traže za sedam projekta, odnosi se na potpore poljoprivrednicima. Ukupno je riječ o oko 13 milijuna eura, a većina tih sredstava prema zahtjevu DP-a bila bi preusmjerena iz proračuna Ministarstva kulture. Točnije, oko 10 milijuna eura iz toga ministarstva preusmjerilo bi se u potpore ratarima za povećanje vlastitih skladišnih kapaciteta za žitarice i uljarice, dok bi još oko 1,4 milijuna eura išlo malim mljekarima. Istovjetan iznos bi skinuli i Ministarstvu zaštite okoliša i energetske tranzicije te ga preusmjerili proizvođačima poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda evidentiranih u registar zaštićenih naziva.
Za franjevački samostan i župu Gospe Sinjske u Sinju, koja sudjeluje u organizaciji komemoracija kod Husine jame na Kamešnici u BiH, DP traži 500 tisuća eura iz proračuna Agencije za zaštitu osobnih podataka, kao i 466 tisuća eura za obnovu župne crkve Župe sv. Petra i Pavla u Gvozdu, a ta bi se sredstva namaknula rezanjem proračuna Državnog zavoda za statistiku.
Ministarstvu financija oduzeli bi šest milijuna eura te ih preusmjerili Ministarstvu demografije i useljeništva za pilot program sufinanciranja kupnje vozila sa sedam i više sjedala za obitelji s četvero i više djece.
Osim toga, Ivan Penava, predsjednik DP-a zahtjeva i dva milijuna eura sa stavke proračuna Operativno-tehničkog centra za nadzor telekomunikacija. S tim bi novcem povećao kapacitete marine u Vukovaru, koja ima 120 vezova, a s dodatnim novcem bi se sagradilo još 130 vezova.
Domovinski pokret samo čuva fotelje da ne zasjednu SDSS ili Možemo
Amandmani DP-a na rebalans proračuna uslijedili su nakon što se Penava zaputio u Split kako bi podržao sramotno ponašanje dijela Torcide i njihove fašističke ispade u korteu uoči prošlotjedne utakmice s Ajaxom te napao Ministarstvo unutarnjih poslova jer radi svoj posao. U „paketu“ DP-ovih zahtjeva je i smjena njihova državnog tajnika u MUP-u Tomislav Bilandžić koji je – stao na stranu policije.
Sudeći prema prvim reakcijama predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, poslanima iz Crne Gore, ovotjedna akcija DP-a ne bi trebala izazvati veće potrese unutar koalicije. Predsjednik Vlade je svom koalicijskom partneru poručio kako će razgovarati, a ministar financija Tomislav Ćorić njihove financijske zahtjeve ne smatra pretjeranim jer je „riječ o relativno malom iznosu u kontekstu BDP-a“. Iako su iz DP-a ovaj tjedan poručivali i kako su spremni na izlazak iz Vlade ako se njihovi amandmani na rebalans proračuna ne prihvate, vjerojatnije je da će se sve, nakon što se sastanu s predsjednikom Vlade, primiriti.
Jer, kako je to Penava kazao u razgovoru za RTL Danas – oni fotelje u Vladi zapravo čuvaju kako na njih ne bi zasjeo SDSS i Možemo.
U realnosti, DP fotelje čuva jer o njihovom novom osvajanju, s obzirom na aktualni rejting stranke, mogu tek sanjati.
Kako izgleda rebalans
Najnoviji performans Domovinskog pokreta zasjenio je temu proračuna.
Prema rebalansu proračuna kako ga je predložila Vlada, a eventualno prihvaćanje dijela amandmana neće značajnije na njega utjecati, prihodi se povećavaju s 35,7 milijardi eura na 36,6 milijardi, dok proračunski rashodi s prvotno planiranih 39,8 rastu na 40,6 milijardi eura. Tako će se manjak državnog proračuna smanjiti s 4,1 na 4 posto.
Ukupni manjak proračuna na kraju godine tako bi se s planiranih 4,123 milijarde eura smanjio na 4,016 milijardi. Ukupni prihodi proračuna su pritom povećani za 853 milijuna eura, a ukupni rashodi za 745 milijuna, pri čemu je manjak državnog proračuna smanjen za 108 milijuna eura.
Povećanju prihoda najviše doprinose prihodi od poreza s 527,6 milijuna eura (prije svega PDV-a, čemu je pridonijela inflacija), potom od doprinosa sa 171,7 milijuna, dok se oni od imovine smanjuju za 29,2 milijuna eura, kao i prihodi od posebnih poreza i trošarina za 226 milijuna eura.
Kao i ranijih godina, Vlada se u rebalansu držala iskušane prakse pa novac koji joj nedostaje za tekuće izdatke poput plaća, mirovina i socijalnih transfera nadoknađuje smanjivanjem investicija u opremu i objekte u javnom sektoru.
Na strani potrošnje najviše su stradale investicije koje su srezane za 637 milijuna eura. Najvećim dijelom riječ je o provedbi kapitalnih projekata koji su, kako objašnjava Vlada, usklađeni s dinamikom provedbe kod krajnjih korisnika.
Rezovima na investicijama pokrit će se troškovi koje nije moguće izbjeći, bilo da je riječ o socijalnim izdacima, poštivanju dogovorenog rasta osnovice za državnu i javne službe, mirovinama, porodiljnim naknadama. Samo za isplatu inkluzivnog dodatka, koji Vladu od njegova uvođenja iznenađuje, u ovoj godini treba priskrbiti dodatnih 185 milijuna eura. Za mirovine je potrebno dodatnih 108 milijuna eura, dok je za isplatu plaća potrebno dodatnih 189 milijuna eura kako bi se „pokrio“ minimalan rast osnovice od tri puta po jedan posto u ovoj godini. Osim toga, Hrvatska za doprinos europskom proračunu treba dodatnih 172,5 milijuna eura te za 164 milijuna eura za plaćanje kamata na javni dug.
Dvostruko veći minus lokalnih vlasti
Nekih velikih iznenađenja unutar rebalansa ovogodišnjih državnih financija nema. Izuzetak je jedino lokalna država. Ukupni minus lokalnih vlasti kako je ranije planirano u tekućoj godini trebao je biti na razini 144 milijuna eura. Međutim, bit će gotovo dvostruko veći, 275 milijuna eura. Vlada tvrdi kako se taj ogroman rast minusa lokalne uprave posljedica snažnog investicijskog ciklusa, odnosno realizacije projekata koji se sufinanciraju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Zbog toga je vlada jedinicama lokale samouprave omogućila veće zaduženje sa dosadašnjih pet na najviše šest postotnih bodova ukupnih prihoda poslovanja.
Deficit opće države, nakon rebalansa, trebao bi ostati na 2,9 posto – tik ispod europske granice od tri posto.
Zadržavanje deficita unutar kriterija Maastrichta nešto je o čemu vlada treba razmišljati i kod kreiranja proračuna za iduću godinu. Stoga je za očekivati da će nastaviti politiku hlađenja gospodarstva koju je najavila proljetos donoseći paket antiinflacijskih mjera, a to se hlađenje najviše očitovalo kroz najavu „zamrzavanja“ plaća na godinu dana (uz poštivanje ranije dogovorenog rasta osnovice od tri puta po jedan posto u ovoj godini). Vlada je krenula u pregovore sa sindikatima državne i javnih službi koji traže rast osnovice u idućoj godini za devet posto, a to je povećanje na koje će vlast teško pristati. Kao i lani, vjerojatno će sa sindikatima odugovlačiti pregovore ne uračunavajući u proračun za narednu godinu eventualni rast osnovice za izračun plaća. To će, postigne li dogovor sa sindikatima, rješavati nekim budućim rebalansom.
Gospodarstvo je, međutim, i samo počelo usporavati zbog rasta cijena energenata, inflacije i smanjenja investicija (što je potaknuto i zatvaranjem ciklusa NPOO ulaganja). Iako je inflacija, kada je riječ o cijenama hrane, usporila, očekuje se kako će cijene hrane u nadolazećem razdoblju ponovo rasti zbog energetskog šoka, ali i nepovoljnih vremenskih uvjeta. A to je, također nešto na što valja paziti u idućoj godini.
Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
