Tijekom objedinjene saborske rasprave o izmjenama i dopunama četiri porezna zakona koja se odvijala u srijedu, zastupnik Mosta Božo Petrov osvrnuo se na izmjene i dopune Općeg poreznog zakona koji se usklađuje s odredbama Zakona o fiskalizaciji.
„Molio bih građane da pogledaju aktualni zakon koji vrijedi i ovo što se predlaže pa će onda vidjeti da se u sadašnjem obliku mogu zatražiti poslovne knjige, evidencije, izvješća, ali trenutačno se ne traži da država ima pravo zatražiti lozinke za baze, pristup serverima, kopiranje hardvera ili full disc copy. To se traži u ovom prijedlogu zakona“, ustvrdio je, među ostalim, Petrov.
Prema tvrdnjama Petrova, ali i njegova stranačkog kolege Ante Kujundžića, izmjenama Općeg poreznog zakona omogućit će se uvid u privatne podatke korisnika što je, navode, nedopustivo te traže da se radi zaštite privatnog života porezni nadzor provodi uz sudski nalog.
„Ako tražite full disc copy, onda znači da dajete sve sa svog računala. Ne dajete samo lozinke, dajete sve. Dajete obiteljske fotografije, dajete privatne poruke, dajete sve… Dakle, članak 67. o kojem cijelo vrijeme govorim – Porezna uprava uvodi mogućnost da zahtjeva pristup softveru, hardveru, bazama podataka, zahtjeva pristup mrežnim podacima, podacima na internetu i pohranjenim mrežnim podacima bez obzira gdje se nalaze“, ustvrdio je, nadalje, Petrov navodeći kako to „ne govori kao političar, već kao pravnik“.
Prema biografskim podacima Petrova (1, 2) on je liječnik koji je specijalizirao psihijatriju.
Prema riječima njegova stranačkog kolege Kujundžića, izmjene Općeg poreznog zakona najviše će pogoditi male i srednje poduzetnike.
„Najveći teret past će na one koji su najopterećeniji, na male i srednje poduzetnike, ljude koji realno nemaju poslužitelje za privatno i za poslovno, ljude koji rade na jednom računalu i koje im služi i za privatno i za poslovno, ljude koji po ovom zakonu mogu biti pozvani da otključaju uređaj u kojem se nalaze poslovne fakture i privatne fotografije“, među ostalim je naveo Kujundžić.
Državna tajnica u Ministarstvu financija Tereza Rogić Lugarić pokušala je zastupnicima Mosta objasniti kako predložene zakonske izmjene ne zadiru u privatnosti. Pročitala je odredbe predloženih izmjena, na koje se Mostovi zastupnici referiraju. Tako članak 3. predloženih izmjena Općeg poreznog zakona regulira izmjene članka 67.
Tereza Rogić Lugarić: Tko fiskalizaciju radi privatno?
Članak 3. propisuje da se u članku 67. stavku 1. točki 4. na kraju rečenice briše točka i dodaje se točka 5. koja glasi: „5. dostaviti šifre i lozinke onih programskih rješenja kojima se provodi postupak fiskalizacije, u svrhu njihove provjere.“
„To je tekst odredbe Općeg poreznog zakona. Kako je to u domeni privatnog, ne razumijem? Ne vidim tko fiskalizaciju radi privatno“, poručila je Tereza Rogić Lugarić, objašnjavajući kako su sve ostale točke stavka 67. u njemu bile i do sada i ništa se ne mijenja osim što se dodaje točka 5.
Državna tajnica je zastupnicima Mosta poručila i kako se nikada porezni nadzor nije provodio uz sudski nalog pa ne vidi zbog čega bi se sada provodio, ali i da ne vidi da je ikada do sada bilo problema sa zadiranjem u privatnost. Navela je i kako Opći porezni zakon ima cijeli niz osigurača, poput mogućnosti uskrate obavijesti, ali i činjenice da je Porezna uprava dužna čuvati poreznu tajnu.
Što se mijenja
Iz predloženih izmjena Općeg poreznog zakona nije vidljiva intencija otvaranja prostora Poreznoj upravi da zadire u pravne podatke poreznih obveznika.
Članak na koji se zastupnici Mosta pozivaju, nalazi se pod naslovom „Elektronička obrada podataka“.
Članak 67. na koji se pozivaju Petrov i Kujundžić sada glasi:
„(1) Porezni obveznici i osobe koje za poreznog obveznika vode poslovne knjige, a koji vode podatke u elektroničkom obliku moraju na zahtjev poreznog tijela:
- uručiti u elektroničkom obliku poslovne knjige, evidencije, izvješća i druge podatke koji izravno ili neizravno utječu na utvrđivanje porezne osnovice, a koji su vođeni i organizirani u računalnim datotekama u standardnom obliku, omogućujući jednostavnu daljnju elektroničku obradu podataka
- omogućiti pristup i nadzor podataka elektronički vođenih poslovnih knjiga, evidencija i izvješća
- omogućiti pristup drugim podacima koji izravno ili neizravno utječu na utvrđivanje porezne osnovice, kao što su mrežni podaci, podaci na internetu te pohranjeni računalni podaci, bez obzira gdje se nalaze
- omogućiti pristup i nadzor softveru i hardveru i bazama podataka koji se koriste kao dio sustava za elektronički vođene poslovne knjige, evidencije, izvješća i druge podatke koji izravno ili neizravno utječu na utvrđivanje porezne osnovice te provjeru primjerenosti elektroničkih programa i elektroničke obrade podataka“.
Prema predloženim izmjenama zakona, on će dobiti i 5. točku koja će glasiti: „dostaviti šifre i lozinke onih programskih rješenja kojima se provodi postupak fiskalizacije, u svrhu njihove provjere“.
Ništa drugo se u tom članku ne mijenja, već ostaje isto kao i u sadašnjem zakonskom obliku te je nejasno gdje zastupnici Mosta pronalaze uporište za tvrdnju kako će Porezna uprava sada zadirati u domenu privatnog života poreznih obveznika.
Božo Petrov se buni oko zakona kojeg je ranije podržavao
Opći porezni zakon donesen je u prosincu 2016. godine, kao jedan od zakona iz prve porezne reforme Zdravka Marića, tadašnjeg ministra financija koja je u primjenu krenula s prvim danom 2017. godine (1, 2, 3).
U to vrijeme Most više nije bio koalicijski partner HDZ-u Andreja Plenkovića, ali su njegovi tadašnji saborski zastupnici, među kojima je bio i Božo Petrov, podržali Opći porezni zakon pa tako i članak 67. i njegov prvi stavak koji im je danas problematičan. Iako je u međuvremenu taj zakonski prijedlog doživio više izmjena, stavak prvi članka 67. (za razliku od drugih stavaka tog članka) nije mijenjan do aktualne dopune. Da su zastupnici Mosta 2016. godine podržali zakon vidljivo je iz rezultata glasovanja o tom zakonu.
Predložene izmjene i dopune Općeg poreznog zakona o kojima se raspravljalo u Saboru Vlada je prihvatila prije tjedan dana i one se umnogome razlikuju u odnosu na prijedloge izmjena koje je Ministarstvo financija u rujnu uputilo u javno savjetovanje. U tom dokumentu koji je bio na javnom savjetovanju nalazio se prijedlog daleko širih ovlasti Porezne uprave kada je riječ o prikupljanju podataka od poreznih obveznika.
Prema tadašnjem prijedlogu, cijeli se članak 67. trebao izmijeniti te bi Poreznoj upravi bio dopušten pristup elektroničkoj dokumentaciji, evidencijama i drugim podacima poreznih obveznika i osobama koje vode njihove poslovne knjige.
Naime, kako se predlagalo, porezni obveznici i osobe koje vode njihove poslovne knjige, na zahtjev poreznog tijela, morali bi dostaviti sve poslovne knjige, evidencije i druge podatke u elektroničkom obliku. Osim toga, trebali bi omogućiti pristup i nadzor nad tim podacima, uključujući mrežne i pohranjene računalne podatke, softver i hardver, kao i kopiranje podataka u elektroničkom obliku, izradu vjerodostojne kopije cijelog medija, ali i traženje ključeva ili lozinki za šifriranje.
Na upitnost takvog širenja ovlasti Porezne uprave upozoravali su stručnjaci, ali i zastupnici Mosta (1, 2) koji su navodili kako se tim izmjenama uvodi nadzor nad građanima. Porezna uprava je tada navodila kako su izmjene i dopune Općeg poreznog zakona (OPZ) na javnom savjetovanju koje omogućava stručnoj javnosti i građanima davanje primjedbi, ali i da se on odnosi na pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost, a ne na građane.
„Izmjenama i dopunama OPZ-a ne predlažu se nove ovlasti, već se predlaže prilagodba standardnih ovlasti Porezne uprave novom digitalnom načinu poslovanja. Detaljnije se propisuje sam postupak izuzimanja i kopiranja podataka, uz navođenje formulacije prema kojoj se mogu koristiti samo podaci koji izravno ili neizravno utječu na poreznu obvezu“, navodili su tada iz Porezne uprave.
Mišljenje AZOP-a
Na traženje Jutarnjeg lista tada se oglasila i Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) ističući pritom kako su sva središnja tijela državne uprave dužna AZOP-u dostaviti nacrte prijedloga zakona prije njihova upućivanja u javnu raspravu kako bi mogli dati stručno mišljenje u odnosu na područje zaštite osobnih podataka.
„Agencija za zaštitu osobnih podataka dala je stručno mišljenje i na nacrt prijedloga Općeg poreznog zakona te nije imala primjedbi na njega“, naveo je tada AZOP, dodajući kako s aspekta zaštite osobnih podataka – kada osnova za obradu osobnih podataka proizlazi iz nacionalnog zakonodavstva, ona uvijek mora biti nužna i proporcionalna cilju, odnosno svrsi radi koje se provodi.
„U ovom kontekstu treba imati na umu da govorimo o obradi podataka, moguće i osobnih, koji su isključivo nužni za provedbu poreznog postupka Porezne uprave. U kontekstu predloženih izmjena i dopuna Općeg poreznog zakona, koji se u bitnom odnose na ovlasti u provedbi nadzora, i to, prema našem razumijevanju, prvenstveno na način da postupanja i ovlasti inspektora prilagodi razvoju i upotrebi novih tehnologija od strane poreznih obveznika koji su obuhvaćeni nadzornom aktivnosti, AZOP u odredbama koje reguliraju provedbu inspekcijskog nadzora od strane ovlaštenih osoba u vidu pregledavanja poslovnih knjiga, bankovne i financijske dokumentacije, ugovora, poslovne evidencije i drugih dokumenata, nije utvrdio elemente koji bi bili protivni odredbama propisa vezanih uz zaštitu osobnih podataka“, naglasili su tada iz AZOP-a.
Uvažene su kritike stručne javnosti
Međutim, na tada predložene široke izmjene članka 67. zakona stigle su 34 primjedbe mahom stručne javnosti. Sudeći prema prijedlogu izmjena i dopuna Općeg poreznog zakona koje su s Vlade upućene u Sabor, uvažene su kritike stručne javnosti te je članak 67. doživio manju i jasniju izmjenu koja više nema veze s onim što je bilo u javnom savjetovanju.
Zastupnici Mosta Petrov i Kujundžić tako su u srijedu o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona raspravljali na osnovu teksta koji je u rujnu bio na javnom savjetovanju, a ne zakonskog prijedloga koji im je došao na saborske klupe i u kojem se više ne nalaze prijedlozi koje je Ministarstvo financija pustilo u javno savjetovanje. Pitanje je jesu li zastupnici Mosta Božo Petrov i Ante Kujundžić pročitali zakonski prijedlog koji im je došao na saborske klupe.
Zaključno, Petrov i Kujundžić su iznijeli netočne informacije o budućim ovlastima Porezne uprave. Naime, Ministarstvo financija je u rujnu u javno savjetovanje pustilo prijedlog izmjena i dopuna Općeg poreznog zakona u kojem su predložene daleko šire izmjene članka 67. o kojem zastupnici Mosta govore. Ministarstvo financija je od javnog savjetovanja do slanja prijedloga u Sabor „ispeglalo“ svoje prijedloge pa su iz zakona nestale ovlasti o kojima Mostovi zastupnici govore.
