Pod povećalom

Sto dana Vlade: Krenule su reforme, ali obećanja se i dalje krše

Hina / Tomislav Pavlek / tp

Prvih sto dana Vlada Andreja Plenkovića dočekala je s jednom provedenom velikom reformom – poreznom reformom; usred debate treba li prodati udio u HEP-u i kupiti Inu nakon gubitka arbitraže u Ženevi;  s jednim ministrom koji je optužen za plagijat te prijavljen Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa zbog dodjeljivanja sredstava časopisima i znanstvenim skupovima koje je organizirao, kao i sa započetim procesom protiv potpredsjednice Vlade pri istom Povjerenstvu jer joj je suprug u Upravi Ine, a ona s pozicije članice Vlade predlaže rješenja koja se tiču daljnje sudbine Ine.

Iako vladajući HDZ i MOST pokušavaju ostaviti dojam o dobroj suradnji, u prvih sto dana nakupio se priličan broj međusobnih nesporazuma: od natezanja oko porezne reforme gdje je postignut kompromis, preko odugovlačenja oko Plana za gospodarenje otpadom, gdje je pobijedio koncept MOST-ova ministra Slavena Dobrovića (HDZ je u predizbornom programu najavljivao kako će se Izgraditi 11 novih centara za gospodarenje otpadom, a Dobrović odustaje od velikih centara), do razilaženja oko Ine (zbog koje je pala i prošla vlada).

HDZ prije izbora: protivimo se privatizaciji HEP-a

HDZ se protivio privatizaciji HEP-a kada ju je pripremao HNS-ov ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, a u predizbornom programu izrijekom je stajalo: „Iz nastavka privatizacije isključit ćemo strateška društva tj. društva koja upravljaju strateški važnim resursima poput poduzeća u području javnih dobara (npr. vode, šumska zemljišta) ili nekih infrastrukturnih poduzeća (npr. autoceste, električna energija)“.

HDZ je u međuvremenu zaboravio na to obećanje ili se tek priklonio mišljenju ministrice Dalić koja u vrijeme pisanja predizbornog programa HDZ-a nije bila u stranci, a žustro se zalaže za privatizaciju dijela HEP-a. MOST pak ima svoj prijedlog kako vratiti Inu, a koji ne uključuje HEP. Osim načelne najave kako će se u sklopu IPO-a ponuditi 25 posto minus jedna dionica HEP-a, HDZ još nije iznio nikakav model za tu transakciju, dok predstavnici bivše Kukuriku vlade, poput bivšeg ministra Branka Grčića, naglašavaju da bi eventualna priprema HEP-a za izlistavanje na burzi bila dugotrajan proces.

Nepoštivanje neovisnih institucija

Kao želju za jačanjem institucija i za jačanjem demokracije objasnio je premijer Plenković novu praksu da nakon svakog Europskog vijeća podnese izvještaj  Saboru. Kao bivši eurozastupnik, premijer pokušava ostalim sudionicima hrvatskog političkog života naglasiti da je od ulaska u EU politika koja se vodi u Bruxellesu i domaća politika i bilo je krajnje vrijeme da to neki premijer počne raditi. Zabrinjava ipak činjenica da Plenković, odnosno vrh HDZ-a, istovremeno napadaju institucije kada im njihov rad nije po volji pa je tako, nakon saznanja da je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa  pokrenulo postupak protiv ministrice Dalić, bliski Plenkovićev suradnik Gordan Jandroković zaprijetio smanjenjem ovlasti Povjerenstvu, a premijer ignorira mišljenje Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju o postojanju plagijata u radu ministra znanosti i obrazovanja Pave Barišića.

Premijer Plenković pokušava ostaviti dojam umjerene i za dijalog spremne osobe,ali rezultati nisu bitno drugačiji od rezultata prošle Vlade koju je pokušavao voditi Tomislav Karamarko. Da se ni Plenkovićeva Vlada nije značajnije odmakla od nasljeđa prošle Vlade pokazuje podatak da je Koordinacija židovskih općina odbila sudjelovati u službenom obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na Holokaust zbog neodlučne reakcije Vlade na postavljanje HOS-ova grba s natpisom „Za dom spremni“ najprije u Jasenovcu, a potom i Kutini. Umjesto jasne osude i uklanjanja ploče u Jasenovcu, podsjetimo, Vlada je odlučila osnovati Povjerenstvo koje bi trebalo razbistriti dosadašnju sudsku praksu „vezano za simbole totalitarnih sustava“ i donijeti, kako je to Plenković kazao, „prihvatljiva zakonska rješenja kako bi se društvo odredilo prema simbolima totalitarnih sistema“. Do vremena pisanja ovog teksta nije poznato koliko se odmaklo u kreiranju Povjerenstva, a Plenković najavljuje da bi sastav  trebao biti poznat do kraja veljače.

Zbog postavljanja ploče u Jasenovcu te skidanja izložbe o Anni Frank iz jedne šibenske škole Efraim Zuroff, čelnik Centra „Simon Wiesenthal“ poslao je pismo hrvatskoj amabsadi u Izraelu te kritizirao izraelskog premijera Benjamina Netanyahua što tijekom Plenkovićevog boravka u Izraelu nije jasnije dao do znanja hrvatskom premijeru da su takve pojave nedopustive.

Iako su premijer Plenković i njegovi najbliži suradnici karijeru izgradili u Ministarstvu vanjskih poslova, gotovo niti jedan veći vanjskopolitički posjet ili potez premijera nije prošao bez naknadnih hladnih tuševa – počevši od uhićenja bivših pripadnika HVO-a u Orašju neposredno nakon Plenkovićeva posjeta BiH, oštrih reakcija nakon premijerova posjeta Kijevu, ali i njemačkog negodovanja oko kratkotrajnog blokiranja pojedinih poglavlja u pregovorima Srbije s EU. Ostalo je također nejasno jesu li i koliko premijer Plenković i ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier bili upoznati s ciljevima posjete predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Sjedinjenim Državama u blagdanskom razdoblju prije inauguracije Donalda Trumpa. Iz svega što se događalo mogu se naslutiti buduće bitke za moć među sukreatorima hrvatske vanjske politike.

Porezna reforma kao najkrupniji rezultat

Tijekom prvih 100 dana Vlada je održala ukupno 18 sjednica na kojima su raspravljene 282 točke dnevnog reda. Utvrđeno je 72 prijedloga zakona koji su upućeni u Hrvatski sabor, a Sabor je na prijedlog Vlade donio 42 zakona.

Od formiranja do danas nisu završena imenovanja. Vlada još razrješuje i imenuje pomoćnike ministara, a broj državnih tajnika po ministarstvima trenutačno je na 42. Vlada još nije završila ni kadroviranja po javnim tvrtkama. U studenom si je omogućila da imenuje predsjednike i članove uprava trgovačkih društava i članove nadzornih odbora bez provedbe javnih natječaja na rok od šest mjeseci u kojima bi se trebali organizirati javni natječaji. Ne isključuje se, naravno, mogućnost da oni koji budu imenovani od strane Vlade odnesu i pobjedu na raspisanim natječajima.

Uspjeh s kojim se Vlada najviše hvali i koji je, objektivno, jedini veliki korak koji je vlada poduzela jest porezna reforma. Vlada je s prijedlogom reforme izašla odmah na svojoj prvoj sjednici 27. listopada. Na poreznoj reformi počelo se raditi još za vrijeme mandata Tihomira Oreškovića, pa je Plenkovića dočekao u velikoj mjeri zgotovljen prijedlog ministra financija Zdravka Marića koji je na istoj poziciji bio i u vrijeme Oreškovića. Nakon nekih intervencija koalicijskog partnera MOST-a, porezni paket u Saboru je prihvaćen 2. prosinca, bez prisustva oporbe koja je sabornicu napustila kad je postalo jasno da neće biti prihvaćen niti jedan od njihovih amandmana.

Poreznom reformom obuhvaćeno je ukupno 16 zakona: Zakon o porezu na dodanu vrijednost, Zakon o porezu na dobit, Zakon o doprinosima, Zakon o porezu na dohodak, Zakon o porezu na promet nekretnina, Zakon o lokalnim porezima, Zakon o Poreznoj upravi, Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom, Opći porezni zakon, Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza (EU), Zakon o upravnim pristojbama, Zakon o poreznom savjetništvu (EU), Zakon o trošarinama, Zakon o posebnom porezu na motorna vozila, Zakon o carinskoj službi i Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Promjene su stupile na snagu s 1. siječnjem 2017. Porezna reforma donesena je bez prethodne potpune procjene učinaka propisa i bez savjetovanja sa zainteresiranom javnošću.

Ništa od smanjenja opće stope  PDV-a

U sklopu porezne reforme nije došlo do smanjenja opće stope PDV-a s 25 na 24 posto, unatoč tome što je to bilo jedno od glavnih predizbornih obećanja HDZ-a, ali jest došlo do nekih promjena kada su u pitanju snižene stope PDV-a. Najveći gubitnici su ugostitelji kojima je stopa PDV-a s dosadašnjih 13 posto povećana na 25 posto.

Usprkos opetovanim tvrdnjama Vlade, porezno rasterećenje dohotka neće se značajnije odraziti na plaće većine hrvatskih građana, osim kod onih koji imaju iznadprosječno visoke plaće o čemu je Faktograf pisao. Poreznom reformom oštećeni su i autori i umirovljenici koji primaju drugi dohodak, koji po novom moraju plaćati doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, kao i učenici i studenti kojima je neoporezivi dio primitka smanjen s 50.000 na 15.000 kuna godišnje, osim ako novi pravilnik kojeg je najavila Porezna uprava naknadno ne izmjeni tu nepravdu.

Ako krenemo od predizbornog programa HDZ-a, možemo konstatirati da su  poreznim paketom prekršena obećanja o smanjenju opće stope PDV-a i obećanje da će se porezne olakšice za djecu pretvoriti u svojevrsnu dječju naknadu  – kako bi koristi imali i oni koji imaju mala primanja.

Istovremeno, u sklopu porezne reforme realizirano je ili je započeta  realizacija šest predizbornih obećanja:

  • povećan je neoporezivi dio dohotka na 3.800 kuna (što je čak i više od obećanih 3750 kuna), a najveća stopa poreza na dohodak snižena je na 36 posto i primjenjuje se od 17.500 kuna; porez na promet nekretninama je s pet posto  smanjen na četiri posto i u potpunosti se prepušta lokalnim i regionalnim jedinicama. HDZ je u predizbornom programu propustio navesti kako će pritom potpuno ukinuti najnižu stopu oporezivanja dohotka od 12 posto te kako će uz sniženje stope poreza na promet nekretninama uslijediti i ukidanje oslobođenja kod kupnje prve nekretnine.
  • iako to ne spada u porezni paket, treba napomenuti kako je kao posljedica ukidanja olakšice za prvu nekretninu, Vlada krenula u pripremu zakona o subvencioniranju stambenih kredita mladima
  • stopa poreza na dobit smanjena je na 18 posto, odnosno na 12 posto za sve koji godišnje ostvaruju manje od 3 milijuna kuna prihoda
  • smanjen je PDV na inpute u poljoprivrednoj proizvodnji
  • uvedena je snižena stopa PDV-a na isporuku električne energije
  • ukinut je porez na tvrtku, koji spada među obećanja MOST-a i bio je jedan od uvjeta MOST-a za suradnju u Vladi

S obzirom na to da će porezna rasterećenja značajno povećati plaće dužnosnika, MOST je populistički najavljivao da će zakonski ograničiti plaće saborskih zastupnika, ali za to nije dobio potporu drugih stranaka, pa su Božo Petrov i društvo morali prihvatili povećanje plaća.

Ono što nam nisu spominjali, a nužno se moralo dogoditi je smanjenje sredstava za rad lokalne samouprave zbog  poreznog rasterećenja dijela plaća koje se sada nadoknađuje kroz 4 milijarde kuna iz proračuna i kroz porez na nekretnine.

Nerealni proračun

Vlada je sa svoje sjednice 8. prosinca u Sabor poslala prijedlog državnog proračuna kojeg je Sabor prihvatio 15. prosinca. Proračun predviđa povećanje sredstava za gotovo sva ministarstva, a bazira se na očekivanom rastu BDP-a od 3,2 posto. Ministar Zdravko Marić u objašnjenju svog prijedloga naveo je kako se optimistična očekivanja o rastu BDP-a baziraju na očekivanim učincima porezne reforme, ali domaći i strani stručnjaci smatraju da su očekivanja o tolikom rastu BDP-a nerealna.

U predloženom proračunu nisu bila predviđena sredstva za povećanje plaća javnim i državnim službenicima na koje su sporazumom obvezale prethodne Vlade. Plenkovićev kabinet uspio se dogovoriti sa sindikatima državnih službenika i namještenika oko dinamike rasta osnovice tijekom 2017. S povećanjima od po 2% od 1. siječnja, 1. kolovoza i 1. studenog 2017, a potom je odlukom Vlade (bez dogovora sa sindikatima) povećala i osnovicu za javne službenike za 2 %.

Vlada je povećala i minimalnu bruto plaću za 156 kuna, s 3120 na 3276 kuna, što predstavlja povećanje od 3%.

Vlada voli isticati kako su njihove mjere i aktivnosti na smanjenju javnog duga prepoznate i od strane vanjskih igrača pa je agencija Standard&Poor’s u prosincu 2016. unaprijedila procjenu kretanja kreditnog rejtinga iz negativne u stabilnu. Činjenica je, međutim, da su dobri gospodarski pokazatelji rezultat rada dviju prethodnih vlada, a ne Plenkovićeve Vlade koja je u listopadu tek preuzela dužnost.

Ispunjena obećanja (6), prekršena obećanja (7) te ona na kojima se počelo raditi (7)

Faktograf je započeo pratiti ispunjavanje Vladinih obećanja u kojem kreće od obećanja koje je u predizbornoj kampanji dao HDZ, kao snažniji partner u Vladi iz čijih redova dolazi i premijer.

U prvih 100 dana Vlada je od ukupno 131 obećanja ispunila njih šest – pet već spomenutih obećanja koje proizlaze iz porezne reforme (uključujući tu i obećanje MOST-a o ukidanju poreza na tvrtke) te obećanje o povećanju proračunskih sredstava za obrazovanje. Proračun Ministarstva znanosti i obrazovanja za 2017. veći je za 1,6 milijardi kuna od proračuna za 2016.

Istovremeno, Vlada je prekršila jedno od obećanja koje je biračima bilo među važnijima uoči lanjskih prijevremenih izbora – ono o nastavku kurikularne reforme. Na reformi se do 26.siječnja nije ništa radilo da bi potom Vlada razrješila postoječe Stručno povjerenstvo za provedbu strategije obrazovanja na čelu s Nevenom Budakom da bi imenovala novo, a koje će onda imenovati novu Ekspertnu skupinu.  Po tim potezima moglo bi se zaključiti da je Vlada zauzela stav kako se po pitanju kurikularne reforme do sada ništa nije postiglo te da cijeli proces treba početi na novim osnovama.

Uključujući i prekršena obećanja vezana uz poreznu reformu poput smanjenja opće stope PDV-a i neizdvajanja olakšica za djecu iz poreznog sustava, Vlada je u prvih 100 dana uspjela  prekršiti ukupno sedam predizbornih obećanja.

Uz HDZ-ovo odustajanje od vlastitih planova za gospodarenje otpadom i priklanjanje MOST-ovoj kružnoj ekonomiji, Vlada je odustala i od neprovođenja ovrhe nad jedinom nekretninom, jednokratne naknade od 7500 kuna za novorođeno dijete te osiguranja pune plaću i za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta. Naknade neće biti delimitirane, ali su u proračunu nadležnog ministarstva ipak osigurana sredstva za povećanje naknada.

Vlada je započela raditi na jednom od svojih glavnih obećanja na kojem su se temeljili i program HDZ-a i program MOST-a –  na smanjenju administrativnih prepreka i opterećenja poslovanju. Ministrica Dalić u siječnju je predstavila Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva. Tim bi se planom trebalo ispuniti i obećanje da će se digitalizirati javna uprava kako bi se građanima omogućile administrativne usluge bez prilaganja papirnatih dokumenata .

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić započeo je s provedbom obećanja da će štititi domaće proizvode uvođenjem pojačanih kontrola uvoznih proizvoda loše kvalitete i provođenjem aktivne protudampinške politike.

Kao nadomjestak za ukidanje neplaćanja poreza kod kupnje prve nekretnine, u Ministarstvu graditeljstva izrađuje se zakonom kojim bi se mladima subvencionirao kredit za kupnju prve nekretnine.

U izradi je i Jedinstveni zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji kojima b se sva prava objedinila na jednom mjestu.

Na sjednici u Vukovaru Vlada je započela s postupkom proglašenja Vukovara područjem od posebnog pijeteta prema žrtvama.

Započeo je i rad na formiranju  sustava domovinske sigurnosti.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.