U Hrvatskoj se od 2006. godine provodi Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke. Obuhvaća žene u dobi od 49 do 70 godina koje svake dvije godine dobivaju poziv za besplatnu mamografiju. Cilj je smanjenje smrtnosti, otkrivanje raka u ranom stadiju i poboljšanje kvalitete života. Iako se program provodi već 20 godina, na Facebooku su se pojavile sumnje u učinkovitost programa.
Na Facebook stranici HSGO-Hrvatska Stranka Građanskog Otpora objavljen je post (arhivirano ovdje) u kojem se navodi sljedeće:
“Ovih dana lešinari vas zovu na pregled ranog otkrivanja raka dojke .I tobože troškove snosi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. No ima jedna vrlo bitna stavka a to je ograđivanje njih da pregledom ne mogu biti otkriveni svi karcinomi dojke .Jednom riječju praonica novca HZZO i Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr ,Andrija Štampar ,dobijete i kupone kao da izvlačite tombulu .Kako vas sustav pravi zaglupljenom masom to nije za gledati.”
Trend mortaliteta je u padu
Mamografija je već desetljećima u suvremenoj medicini zlatni standard. Radi se o rendgenskoj metodi za rano otkrivanje raka dojke pomoću niskih doza zračenja, kojom se snimaju strukture dojke. Pregled obično traje 5-10 minuta, a uključuje kompresiju dojke i ključan je za otkrivanje promjena prije vidljivih simptoma.
S obzirom na to da za tumore u pravilu vrijedi da su šanse za izlječenje veće što je bolest u ranijoj fazi, jasno je da se ženama preporučuju redoviti mamografski pregledi u svrhu prevencije.
Ipak, društvenim se mrežama svako toliko pojave dezinformacije o štetnosti tog pregleda, a ide se toliko daleko i da se tvrdi da sama mamografija uzrokuje rak.
Kako bismo provjerili navode o korisnosti programa koji promovira redovite mamografske preglede u preventivne svrhe, obratili smo se Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo koji je ujedno i glavni koordinator Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka dojke.
Iz HZJZ-a u odgovoru na upit Faktografa poručuju da je prema posljednjim dostupnim podacima u Republici Hrvatskoj u 2023. godini zabilježeno 3 293 novih slučajeva raka dojke (stopa 165,5/100.000), a od ove zloćudne bolesti umrlo je u 2024. godini 697 žena (stopa 35,1/100.000).
Rak dojke je najčešći oblik zloćudne bolesti i treći maligni uzrok smrti u žena, nakon raka pluća te debelog i završnog crijeva, podsjećaju. Posljednjih 20-ak godina incidencija raka dojke u RH je u porastu.
“Unatoč povećanju broja oboljelih od raka dojke, trend mortaliteta nakon niza godina stabilnog trenda, posljednjih 9 godina je u padu”, ističu uvodno iz HZJZ-a.
Više od 60 posto karcinoma dojke otkriveno u ranom stadiju
Zanimalo nas je i koliki je odaziv žena na mamografske preglede i koliki je postotak ranog otkrivanja raka dojke.
“U Hrvatskoj je u tijeku 9. ciklus provedbe nacionalnog programa, a odaziv je 70 posto, što našu zemlju svrstava među one s visokim odazivom u mamografskom probiru. Od početka provedbe nacionalnog programa u sklopu programa napravljeno je oko 2 300 000 mamografskih pregleda, a otkriveno više od 10 000 novih karcinoma dojki, i to više od 60 posto u ranom stadiju”, istaknula je za Faktograf doktorica Andrea Šupe Parun, voditeljica Odjela za programe probira raka dojke u HZJZ-u.
Da se ne radi ni o kakvom pranju novca i tomboli, kao što navodi HSGO u svojoj objavi, svjedoče i sljedeći podaci. Naime, prema statistici HZJZ-a, u Hrvatskoj se zahvaljujući dobro organiziranom programu probira, naprednim dijagnostičkim metodama te pristupu inovativnim terapijama bilježi pad smrtnosti od raka dojke za 25-30 posto, a bilježimo i nižu stopu smrtnosti od raka dojke od većine zemalja Europske unije.
“Karcinomi dojke koje danas otkrivamo su bitno manji u odnosu na karcinome otkrivene prije uvođenja programa probira na rak dojke te donose bitno veće šanse za preživljenje od ove bolesti”, ističe Šupe Parun.
Mamografija je osnovni pregled za rano otkrivanje raka dojke koji je prihvaćen kao metoda probira kod asimptomatskih žena starijih od 40 godina jer je jedina metoda pregleda dojki za koju je dokazano da smanjuje smrtnost od raka dojke, ističu iz HZJZ-a.
“Radi se o vrlo učinkovitoj i sigurnoj metodi za rano otkrivanje raka dojke uz minimalnu količinu zračenja koja daleko nadmašuje korist od ove pretrage. Osjetljivost mamografije veća je u involutivno promijenjenim dojkama (dojke s većim udjelom masnog tkiva) što je slučaj kod žena srednje i starije dobi. Stoga se mamografija u pravilu ne preporučuje kod žena mlađih od 40 godina kada je udio žljezdanog tkiva veći te je time niža osjetljivost ove pretrage”, objašnjava liječnica.
Dodatni pregledi
Pitali smo liječnicu i koja su ograničenja mamografije te kako se mogu detektirati druge vrste rakova koje mamografski pregled ne pokazuje. Šupe Parun ističe da je kod žena starijih od 40 godina moguć veći udio žljezdanog tkiva zbog čega je osjetljivost mamografije niža pa se tim ženama, u nalazu mamografije u okviru nacionalnog programa, preporučuje dodatan pregled ultrazvukom kako bi se povećala osjetljivost i točnost nalaza.
“Dapače, od 2024. g. Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke je dodatno unaprijeđen sukladno preporukama Europskog društva za oslikavanje dojki (engl. European Society of Breast Imaging, EUSOBI). Stoga u mamografskom nalazu u okviru nacionalnog programa, a za žene koje imaju gustoću fibrožljezdanog tkiva >75% (tip D leksikon BI-RADS), daje se preporuka da se jednom u 2-4 godina učini magnetska rezonancija dojki”, ističe liječnica.
Magnetska rezonancija dojki, pojašnjava doktorica Šupe Parun, dijagnostička je metoda za detekciju karcinoma dojke s najvećom osjetljivošću. Takvom organizacijom nacionalnog programa, ističe, postiglo se to da karcinomi koji ne mogu biti vidljivi na mamografiji, mogu biti otkriveni dodatnim dostupnim dijagnostičkim metodama, i to ultrazvukom i magnetskom rezonancijom dojki.
Više od 90 posto pacijentica s rakom dojke može se izliječiti ako je on u ranoj fazi
Kad smo još 2023. pisali o važnosti i sigurnosti mamografskog pregleda za zdravlje žena, iz HZJZ-a su za Faktograf kazali da se više od 90 posto bolesnica s rakom dojke može izliječiti ako se dijagnoza postavi u početnom stadiju i ispravno liječi te da je petogodišnje preživljenje u tom slučaju 96 posto.
Što se pak tiče tvrdnji o eventualnoj štetnosti mamografskog pregleda zbog zračenja dojke, iz Zavoda su tada poručili da se tijekom mamografije primjenjuju male doze zračenja pa korist od mamografije nadmašuje moguću štetu od izloženosti zračenju.
“American Cancer Society to je slikovito opisao na sljedeći način: Ukupna doza za tipični mamograf s dva snimanja svake dojke iznosi oko 0,4 milisiverta ili mSv (sivert (Sv) je mjerna jedinica kojom se izražava ekvivalentna doza ionizirajućeg zračenja). Doza zračenja koja se koristi za probirni mamogram obje dojke otprilike je jednaka količini zračenja koju bi žena dobila iz svog prirodnog okruženja tijekom otprilike sedam tjedana. Ljudi u SAD-u obično su izloženi zračenju prosječno u dozi oko 3 mSv svake godine iz svog prirodnog okruženja”, objasnili su tada iz HZJZ-a.
Zaključno valja spomenuti da mamografija zaista ne može detektirati sve vrste rakova, ali je njena učinkovitost u ranoj detekciji raka dojke nemjerljiva. Zahvaljujući programu ranog otkrivanja raka dojke u Hrvatskoj otkriveno je više od 10 tisuća karcinoma dojki i to čak 60 posto u ranoj fazi, što povećava šanse za izlječenje. Također valja istaknuti i da se bilježi pad smrtnosti od 25 do 30 posto što pokazuje da se ne radi o "praonici novca" i "tomboli" već o pregledu koji zaista spašava živote.
