Kada god se u Saboru raspravlja o povlačenju sredstava iz fondova Europske unije zaiskri između vladajućih zastupnika i oporbe. Međusobno prepucavanje nije izostalo niti tijekom prošlotjedne rasprave o dva Izvješća o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći EU za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2024. godine te za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2025. godine (1, 2).
„Vlada se stalno hvali da smo mi EU prvaci pa vas pitam zašto je razlika između ugovorenih i isplaćenih sredstava tako velika. Čak ako gledamo druge zemlje članice, najveću razliku imamo između ugovorenih i isplaćenih sredstava prema korisnicima“, ustvrdila je Sanja Radolović, zastupnica SDP-a.
Da je to uobičajeno na početku financijske perspektive odgovorio joj je Domagoj Mikulić, državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, dodajući kako niti SDP nije bio bolji po dinamici kada je bio na vlasti.
U raspravu su se potom uključili i drugi zastupnici.
„Kada smo došli na vlast, bilo je jedan posto isplaćeno. (…) Kolege iz SDP-a, Hrvatska je jedna od najuspješnijih u korištenju EU fondova“, poručio je, među ostalim, Marko Pavić, zastupnik HDZ-a.
Njegov navod demantirao je Damir Barbir, zastupnik Centra.
„Pa, nismo mi najbolji gospodine Paviću po povlačenju EU fondova. Mi smo na 12. mjestu službene ljestvice povlačenja od strane Europske komisije. Prva je Estonija pa Grčka, Mađarska, Poljska… Mi smo na 12. mjestu“, ustvrdio je Barbir.
U raspravu se uključila i Majda Burić, zastupnica HDZ-a, ističući uspješnost vlada Andreja Plenkovića, za razliku od nekadašnje SDP-ove Vlade.
„U vrijeme SDP-a ugovorenost je bila šest posto, isplaćenost jedan posto“, kazala je, među ostalim, Burić.
Hrvatska, kao i ostale članice EU, nalazi se u predzadnjoj godini aktualnog proračunskog razdoblja, koje je započelo 2021. godine i završava 2027. godine. I dok su se sredstva u ranijim proračunskim razdobljima mogla iskoristiti najkasnije tri godine nakon isteka, sada to pravilo vrijedi za sve godine unutar proračunskog razdoblja, osim 2027. godinu. Za nju se sredstva trebaju iskoristiti u razdoblju od dodatne dvije godine. U globalu, sredstva iz aktualnog proračunskog razdoblja trebaju biti iskorištena do kraja 2029. godine (a po ranijim pravilima taj bi rok istekao 2030. godine).
Prema podacima Europske komisije, objavljenim na njenom službenom portalu koji izvještava o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova, Hrvatska je do 5. ožujka 2026. godine od ukupnog iznosa koji joj je na raspolaganju u proračunskom razdoblju, ugovorila 63,7 posto, a isplaćeno je 15,2 posto ugovorenih sredstava.
Aktualni podaci EK kazuju kako Hrvatska nije niti blizu pozicije najuspješnije članice u korištenju sredstava EU fondova, kako to tvrdi Pavić.
Bliži je istini Barbir, iako neprecizan. Naime, Hrvatska se trenutačno nalazi na 17. poziciji. Prema iskorištenosti dostupnih sredstava iz kohezijske politike prednjače Irska, Češka, Nizozemska i Danska.
Međutim, Pavić je u pravu ako se pogledaju podaci za ranije proračunsko razdoblje. Kada se pogledaju podaci o utrošenosti sredstava u proračunskom razdoblju 2014. – 2020. godine, a ti podaci uključuju sve isplate zaključno sa zadnjim danom 2023. godine, Hrvatska se nalazi u prvih 10 članica prema iskorištenosti raspoloživih sredstava. Točnije, Hrvatska je zauzela sedmu poziciju, dok su Malta, Slovenija, Nizozemska u prošlom proračunskom razdoblju najbolje iskoristile raspoloživa sredstva iz zajedničke europske kase.
Kada se HDZ-ovi zastupnici osvrću na vrijeme SDP-ova mandata, valja napomenuti kako je Hrvatska u EU ušla 1. srpnja 2013. godine. Do tada je na raspolaganju imala pretpristupne fondove, odnosno izvore financiranja namijenjene zemljama kandidatkinjama te je u „klasične“ EU fondove u punom obimu uključena od proračunskog razdoblja koji obuhvaća period od 2014. do 2020. godine.
Koalicijska vlada SDP predvođena Zoranom Milanovićem, današnjim predsjednikom države, vladala je od 23. prosinca 2011. do 22. siječnja 2016. godine. Prema podacima EK, na kraju 2015. godine (dakle, u prvoj godini tog proračunskog razdoblja) Hrvatska je od ukupno planiranih sredstava ugovorila 15,7 posto, a potrošeno je bilo 0,6 posto ugovorenih sredstava. Dakle, netočan je podatak kako je ugovorenost bila na razini šest posto kako tvrdi Majda Burić. Istodobno je neprecizan podatak kojeg iznose i ona i Pavić o utrošenosti od jedan posto.
Statistički podaci EK o napretku u iskorištenosti dostupnih sredstava pokazuju kako su u prvim godinama proračunskog razdoblja isplate krajnjim korisnicima uvijek (i u drugim zemljama) niže od ugovorenosti, dok iznos sredstava prema krajnjim korisnicima značajnije raste u one tri godine nakon isteka proračunskog razdoblja.
Zaključno, prema aktualnim podacima o iskorištenosti strukturnih i investicijskih fondova EU, Hrvatska se nalazi na 17. poziciji, dakle netočno je da prednjači kako to navodi Pavić. Bliže istini je Barbir, iako iznosi neprecizne podatke. Međutim, Pavić je u pravu ako se pogledaju podaci za isteklo proračunsko razdoblje u kojem je Hrvatska doista među prvih deset zemalja EU prema uspješnosti korištenja EU fondova. Što se tiče ostavštine SDP-ove Vlade, treba imati na umu da je ona na vlasti bila samo u prvoj godini proračunskog razdoblja 2014. – 2020. godine te je ugovorila 15,7 posto sredstava na raspolaganju. U prvim godinama proračunskog razdoblja uobičajena je manja iskorištenosti fondova, ona raste pred istek proračunskog razdoblja.
