Rat na Bliskom istoku nesmiljenom žestinom bukti gotovo mjesec dana, a blokada Hormuškog tjesnaca izaziva sve ozbiljnije poremećaje u opskrbi energentima što posljedično rezultira rastom cijena nafte i ostalih energenata, a to pak potiče inflatorne pritiske. Vlada je ovaj tjedan, po drugi put od početka sukoba na Bliskom istoku, intervenirala na tržištu ograničavajući cijene goriva na dva tjedna. Istodobno, predstavljen je i 10. paket mjera za zaštitu standarda građana i konkurentnost gospodarstva. Uglavnom, riječ je o mjerama potpore koje su se primjenjivale i prije eskalacije sukoba na Bliskom istoku, a čije su kreiranje potaknule ranije krize (pandemija Covid-19, rat u Ukrajini).
Hrvatska je i prije ove najnovije krize bila zemlja s visokim cijenama hrane te je kao veliki uvoznik osjetljiva na krize. Od siječnja 2022. godine cijene hrane u Hrvatskoj konstantno rastu po višoj stopi nego u eurozoni, a novo ratno žarište taj bi trend mogao ubrzati. Tim više jer je Hrvatska samodostatna kada je riječ o proizvodnji žitarica, dok meso, voće, povrće uvozimo.
Pomoć poljoprivrednicima i ribarima
Poljoprivrednici već tjednima upozoravaju na rast ulaznih troškova uoči proljetne sjetve. Rast troškova proizvodnje, a potom i troškova u lancu od proizvođača do polica trgovina, u konačnici će se preliti na same kupce.
Poseban udar za poljoprivrednike je cijena plavog dizela. Bez vladine intervencije plavi dizel bi trenutačno koštao 1,23 eura po litri. S intervencijom cijena mu je na dva tjedna fiksirana na 1,19 eura, a prostora za daljnje intervencije nema. Uz to, na tržištu nedostaje plavog dizela, odnosno prodaje se samo na crpkama INA-e. Ostali na tom pogonskom gorivu za poljoprivredu ne žele gubiti novac pa ga niti ne prodaju.
Kako bi koliko-toliko poljoprivrednicima i ribarima olakšala poslovanje, Vlada je izašla s paketom mjera teškim 28 milijuna eura, od čega se 20 milijuna odnosi za potporu proljetne sjetve i sadnje, a osam milijuna eura za održivost ribarstva i akvakulture. Poljoprivrednici za ratarske kulture, voće i povrće tako mogu dobiti potporu od maksimalno 1 500 eura (što se odnosi na veće gospodarstvo koje raspolaže s 20 hektara zemlje). Naime, potpora se isplaćuje gospodarstvima do 20 hektara tako da za prvih 10 hektara iznosi 100, a za drugih 10 hektara 50 eura po hektaru.
Iako iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) pozdravljaju tu kompenzacijsku mjeru ističu i kako ona nije dovoljna, jer su troškovi daleko veći. Ne samo zbog goriva već i rasta cijena umjetnog gnojiva, kao i zaštitnih sredstava te sjemenja.
Nedostupnost plavog dizela
Međutim, plavi dizel je, ipak, najbolnija točka poljoprivredne proizvodnje. Zbog njegove nedostupnosti poljoprivrednici su prisiljeni kupovati klasično dizelsko gorivo što im u startu dodatno podiže cijenu rada. Manji ribari, pak, razmišljaju o privezivanju brodova jer im je izlazak na more sve neisplativiji.
„Na sjeverozapadu Hrvatske mali broj pumpi drži plavi dizel pa poljoprivrednici idu 30-40 kilometara do pumpe s kanistrima. Za kupce koji naručuju veće količine, plavog dizela generalno nema, ljudi se snalaze uglavnom s običnim dizelom, a znamo koja je njegova cijena“, kazao je Mladen Jakopović, dojučerašnji predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.
Pritom ističe kako su količine plavog dizela tamo gdje se nalaze veliki poljoprivrednici, velike tvrtke i veliki sustavi nedostatne, kao i u ribarstvu. Uz to, brojni poljoprivrednici koji plavi dizel kupuju u veleprodaji (s cijenom bez ograničenja) suočavaju se s bolnom stvarnošću – isporuku će dobiti tek u svibnju.
I ribari kao veliko opterećenje navode situaciju kupovine plavog dizela u veleprodaji. Prema riječima Antonia Šunjića, predsjednika Ceha za ribarstvo i akvakulturu Hrvatske obrtničke komore, ribar koji dizel kupuje u veleprodaji trenutačno, gorivo treba naručiti i platiti, ali će na isporuku čekati najmanje 10 dana. Takvih je ribara malo, jer su rijetki koji mogu gorivo platiti unaprijed. Gorivo, pritom, predstavlja 80 posto troškova domaćih ribara (1, 2, 3, 4).
„Brod bez goriva…. Mi ćemo morati stati ili će nam se morati osigurati neograničeno krcanje goriva da možemo ići na more“, navodi Šunjić. Naime, na benzinskim crpkama INA-e koje su blizu obale i imaju pristup za plovila, može se ukrcati 1000 do 2000 litara. Međutim, na nekim područjima INA je izgubila koncesiju na privez uz obalu i u tom slučaju ribar ne može kupiti više od 250 litara plavog dizela.
Rast cijena
Vladin paket pomoći poljoprivrednicima i ribarima, koji uključuje i šestomjesečni moratorij na otplatu kredita, kap je u moru. Aktualne mjere donekle će i poljoprivrednicima i ribarima ublažiti udar uslijed rasta cijena energenata. Međutim, pitanje je što će biti za koji tjedan. Prostora za intervencije u cijenu plavog dizela nema.
„Poljoprivredni sektor je žilav, no pomalo će se cijene krenuti prelijevati. Vlada tu nema više prostora s trošarinama. Jednostavno nema gdje rezati. Ako cijene energenata nastave rasti, neminovno će doći do prelijevanja i pretakanja u naše izlazne proizvode, ali i burze će isto reagirati. Nismo mi izuzetak, nismo nekakav otok koji se može iz toga izmaknuti“, navodi Jakopović dodajući kako će se sve to prije ili kasnije doći do potrošača.
„Pitanje je kada, a ne što“, kaže Zvjezdana Blažić, konzultantica za poljoprivredu govoreći o rastu cijena. Istače pritom kako aktualna situacija s ratom na Bliskom istoku za naše poljoprivrednike nikako nije dobra, a što će ti sukobi duže trajati to će i veći rast cijena biti.
Na te krajnje cijene, međutim, neće utjecati samo rast troškova osnovne proizvodnje, jer svoje troškove u konačnu cijenu ugrađuje i prerađivačka industrija kao i prijevoznici te trgovina, dakle cijeli proizvodni lanac. U tom lancu već su vidljive korekcije jer su prijevoznici rast svojih troškova „prelili“ dalje.
