Industrija online prevara zagadila je društvene mreže koje su pokazuju kao glavni ulaz prevarantima u glave i džepove žrtava. Američka agencija za zaštitu potrošača od nepoštenih trgovinskih praksi (FTC) ovih je dana objavila da čak 30 posto žrtava prevara u prvi kontakt stupa preko društvenih mreža. U 2025. godini ljudi su FTC-ju prijavili da im je kroz online upade u osobne i bankovne podatke ili hakiranje profila na društvenim mrežama ukradeno više od dvije milijarde dolara. To je tek prijavljena i ne nužno konačna brojka, jer biznis s prevarama INTERPOL globalno procjenjuje na 442 milijarde samo u 2025. godini.
Meta je najčešći alat, s Facebookom na prvom, a WhatsAppom i Instagramom na drugom i trećem mjestu. Gubici putem ovakvih krađa su se od 2020. godine uosmostručili.
Svako malo i naša policija te Hanfa upozoravaju na investicije koje to nisu, na ponude za rastuće kriptovalute i zarade bez rada. Posebno lukurativna sorta prevare zloslutno je nazvana po svinjokolji. Tzv. “pig butchering” uključuje i ljudsku interakciju, jer se “svinja” za financijsko i emotivno “klanje” najprije “tovi” obasipanjem pažnjom kroz dulji vremenski period.
Žrtvu se kontaktira iznenada ili “zabunom” preko društvenih mreža ili aplikacija za upoznavanje romantičnih partnera. Kreće stjecanje povjerenja i upoznavanje sa financijskim brigama, uz paralelno bombardiranje ljubavlju i uz usputno spominjanje zgodnih ulagačkih prilika. Snubljenje traje sve do momenta kada se agent u udaljenoj zemlji dokopa podataka o žrtvinom računu, uplate ili, najčešće, ulaganja u kriptovalutu. Nakon toga ljubav na daljinu nestaje s interneta. Faktograf je i o tome više puta izvještavao, jer se radi o zaista užasavajućoj praksi koja ostavlja ne samo financijske, već i emocionalne posljedice.
Međutim, postoji i daleko mračnija dimenzija ove priče i žrtve koje trpe nesrazmjerno veću štetu.
Isti ti agenti, koji se putem Metinih aplikacija ili Tindera obraćaju žrtvama na Zapadu pokušavajući ih pokrasti ili hakirati, zabrinjavajuće su često zapravo cyber-robovi, nasilno natjerani da rade u tzv. tvornicama prijevara ili scam centrima.
Logori iz kojih je bijeg nemoguć
Oni nisu nasilno ukrcani na brodove i prevezeni preko Atlantika, nego su namamljeni oglasom – opet najčešće na Facebooku ili Instagramu – za dobro plaćeni posao u prodaji, administraciji ili pozivnom centru Dalekog istoka. Njihovo odredište, prema opisima Amnesty Internationala, po okrutnosti ni po čemu ne zaostaje za nepreglednim poljima pamuka zapada u minulim stoljećima.
Organizacija je posjetila ukupno 52 kompleksa u Kambodži, gdje ova niša kriminala broji prinos u desecima postotaka BDP-a. Zato je država dobila nadimak Scambodia. Daleko od toga da je jedina zemlja u kojoj se uspostavljaju scam-centri ili tvornice. Oni operiraju i u drugim zemljama, dominantno jugoistočne Azije. Postoje u Laosu, Mjanmaru, Tajlandu, i Filipinima, premda UN-ov ured za droge i kriminal bilježi i njihovu pojavu u Africi i Južnoj Americi.
Među regrutiranima su i djeca. Moderno roblje ove sofisticirane industrije uzelo je, prema podacima Interpola, žrtve iz 66 zemalja sa svih kontinenata. Scam centri više nisu samo istočnoazijska priča, iako je ondje započela i dosegla nevjerojatne proporcije.
Amnesty u svom izvješću iz Kambodže navodi da je većina od 52 kompleksa koje su posjetili izgledala dizajnirana s ciljem da zadrže ljude unutra. Ovi logori su krcati nadzornim kamerama, ograđeni bodljikavom žicom i okruženi brojnim zaštitarima, naoružanim elektrošokerima, a nekad i vatrenim oružjem. Zatočenici koji su preživjeli logore izjavili su Amnestyju da je “bijeg bio nemoguć”, premda je bilo slučajeva da su robovi utekli ozbiljno riskirajući živote.
Većina žrtava namamljena je u Kambodžu putem obmanjujućih oglasa za posao objavljenih na društvenim mrežama kao što su, opet, Facebook i Instagram. Nakon što su postali žrtve trgovine ljudima, bili su prisiljeni kontaktirati ljude putem društvenih platformi i započinjati razgovore s ciljem njihove prijevare. To je uključivalo lažne romanse ili prilike za ulaganje, prodaju proizvoda koji nikada ne bi bili isporučeni ili izgradnju povjerenja sa žrtvama prije njihova financijskog iskorištavanja – praksu poznatu kao “pig-butchering”.
Prisilni rad i mučenja
Svi osim jednog intervjuiranog preživjelog bili su žrtve trgovine ljudima, a svi su bili podvrgnuti prisilnom radu pod prijetnjom nasiljem. U 32 slučaja, Amnesty International je zaključio da su preživjeli bili žrtve ropstva prema definiciji međunarodnog prava, jer su upravitelji kompleksa nad njima provodili razinu kontrole koja je bila jednaka de facto vlasništvu.
Preživjeli su također izvijestili da su prodavani u komplekse ili su svjedočili prodaji drugih ljudi. Mnogima je rečeno da duguju novac kompleksu koji moraju otplatiti radom.
Četrdeset od 58 intervjuiranih preživjelih pretrpjelo je mučenje ili druge oblike zlostavljanja. Gotovo uvijek su ih provodili upravitelji kompleksa.
Neki su kompleksi imali posebne prostorije – često poznate kao “tamne sobe”. Radi se o mjestima namijenjenim mučenju ljudi koji nisu htjeli ili nisu mogli raditi, koji nisu ispunili radne ciljeve ili koji su kontaktirali vlasti.
Preživjeli su često spominjali smrtne slučajeve unutar ili u blizini kompleksa. Jedan preživjeli opisao je zvuk tijela koje udara u krov zgrade. Amnesty International također je potvrdio smrt djeteta kineske nacionalnosti unutar jednog kompleksa.
Jedan preživjeli opisao je kako je vidio da šefovi kompleksa tuku osobu iz Vijetnama oko 25 minuta.
“Samo su nastavili tući [Vijetnamca] dok mu tijelo nije poplavilo… a zatim su koristili elektrošoker. Tukli su ga dok više nije mogao vrištati ni ustati… tada mi je šef rekao da čekaju dok ga neki drugi kompleks ne poželi kupiti.”, citira Amnesty.
Krađa organa, silovanja i prostituiranje djece
Kenijsko ministarstvo vanjskih poslova izvijestilo je krajem te 2022. o akciji spašavanja desetaka svojih državljana koji su pali u ropstvo, zajedno s deset državljana Ugande i jednim iz Burundija. Nekoliko njih se otežano kretalo jer su im robovlasnici polomili udove. Neki su prošli i puno gore.
“Kenijci i mnogi drugi Afrikanci koji rade u logorima za prisilni rad izloženi su velikom riziku od gubitka tjelesnih organa, kao i samih života. Jedan mladi Kenijac već je preminuo uslijed nestručno izvedene operacije nadriliječnika koji rade u tvornicama pod kineskom upravom u Mjanmaru”, navelo je MVP Kenije.
O prodaji organa robova koji nisu uspjeli ispuniti kvote izvještavale su i lokalne organizacije za ljudska prava. Tinejdžer koji je pobjegao iz jedne kambodžanske farme, bacivši se s osmog kata zgrade, ispričao je Reutersu da je njegova mjesečna kvota bila oko 30.000 dolara.
Prema izvještaju UN-ova ureda za ljudska prava, robovi su kažnjavani i silovanjem te seksualnom eksploatacijom. Ovo se odnosi i na zarobljenu djecu i maloljetnike.
UN: Radi se o stotinama tisuća žrtava
UN-ov ured za ljudska prava objavio je procjenu da se u scam centrima poput ovih u Kambodži i Mjanmaru nalaze stotine tisuća ljudi. Trgovci ljudima primamili su ih iz ukupno 56 zemalja svijeta, najlakše iz kriznih zona, pogođenih ratom, kao što je Mjanmar, ali i iz susjednih zemalja te Afrike i Južne Amerike.
Ovako raširen “posao” ne bi bio moguć bez potkupljenih državnih vlasti, koje su, prema navodima Amnestyja, odgovorne za nastavak rada pogona čak i nakon prijava i spašavanja dijela radnika.
No, kako se za problem zna jako dugo u svjetskim razmjerima, i vlasti Kambodže i Mjanmara su polako počele raditi veće racije na ovim farmama. Samo neki od desetaka tisuća oslobođenih robova vratili bi se kući. Mnogi bi završili u detencijskim centrima kao ilegalni migranti, iako su žrtve trefikinga. Guardian je nedavno izvijestio o tisućama koje ostaju beskućnici nakon oslobođenja, bez hrane, nužne medicinske skrbi i dokumenata, ali i bilo kakve sustavne pomoći.
Međunarodna mafija i lokalne vlasti
Eksplozija ove vrste kriminala bilježi se od vremena Covida-19, kada se mafija morala preorijentirati zbog zatvaranja kockarnica. Mnoge farme su bivša kasina. Preorijentacija je krenula nešto ranije upravo u Kambodži, koja već trideset godina ograničava svom stanovništvu pristup kockarnicama, jer se kocka smatra izuzetno muževnim sportom, što je dovelo do rasprostranjene ovisnosti uz nepostojeću psihološku podršku.
Kriminalne organizacije koje se bave ovom vrstom trgovine ljudima su internacionalne. Na najviše mjesta povezuje ih se s kineskim trijadama, mafijaškim organizacijama s višestoljetnom tradicijom. One ponekad rade protiv, a nekad za kineske vlasti ili dužnosnike, a imaju vrlo razvijenu mrežu suradnika u susjednim zemljama. “Pig butchering” je, naime, krenuo upravo iz Kine – primjenjivan je na lokalnom stanovništvu prije nego što je izvezen u susjedstvo i globaliziran.
Kineske vlasti suočile su se s pobunom kod kuće, jer su neke od prijevara rezultirale samoubojstvima žrtava. To je dovelo do zajedničkih akcija Kine i susjednih zemalja koje su dovele do hapšenja dijela kriminalaca. U siječnju je Kambodža izručila Kini Chen Zhija, čelnika konglomerata Prince Holding Grupe koja se bavi financijama i nekretninama. Zhija povezuju i s pranjem novca te industrijom “pig butcheringa”. Optužen je i u Americi i Britaniji, a tužitelji tvrde da se hvalio kako samo od toga zarađuje 30 milijuna dolara dnevno.
U veljači ove godine Kina je pogubila četiri osuđenika koji su operirali u Mjanmaru i najavila još 11 smaknuća. No, iz SAD-a se mogu čuti kritike kako su selektivno pristupile problemu, obračunavajući se s onima koji napadaju njihovo stanovništvo, a ne američko. Kinu optužuju u medijima i za korištenje ovih akcija kako bi proširila vlastiti utjecaj i obavještajni pristup zemljama susjedstva.
AI uvelike olakšava ove prevare
Benedikt Hofmann, zamjenik regionalnog predstavnika UNODC-a za jugoistočnu Aziju i Pacifik, posjetio je farmu prijevara na Filipinima na kojoj je izvršen pretres 2024. godine. Tada je kazao da su “farme prijevara” uvijek bile mjesta inovacije, jer su daleko ispred ostalih dijelova gospodarstva. Umjetna inteligencija će samo proširiti opseg i razmjere njihovog djelovanja.
“Neće vam trebati tisuću ljudi za vođenje prijevara putem tekstualnih poruka na mobitelu; trebat će vam samo dobro programirana aplikacija koja će to raditi umjesto vas. Tu leži stvarna prijetnja za budućnost. To nas u UNODC-u iznimno brine jer ima potencijalno ozbiljne posljedice za ljude diljem svijeta”, naglasio je.
Ovo se već događa. Tzv. “pig butchering” do 2026. evoluirao je u “klanje stranaca” (kineski Sha Yang Pan), jer zahvaljujući AI-ju prevaranti sada sa zastrašujućom lakoćom prelaze jezične barijere.
Kroz AI zamjenu lica (Face-Swapping), zahvaljujući tehnologiji deepfake videa, u stvarnom vremenu mogu obavljati video pozive i pojaviti se na ekranu kao “ljubavni partner” ili “uspješni investitor”.
Kloniranjem glasa mogu oponašati glas uznemirenog rođaka ili osobe od autoriteta kojoj žrtva vjeruje.
Veliki jezični modeli (LLM) omogućuju jednom robu na farmi da istovremeno vodi desetke “romantičnih” razgovora, podižući emocionalnu manipulaciju na industrijsku razinu.
Prevare se odvijaju preko niza platformi i aplikacija
Meta nije jedina digitalna platforma koja se koristi u tim operacijama za varanje ljudi. UNODC je rekonstruirao da se to događa putem niza platformi i aplikacija kao što su Boo, Grindr, Hinge, Lazada, Line, LinkedIn, Meet Me, Muslima, OkCupid, Omi, Shopee, Skout, Telegram, TikTok, Tinder, WeChat i Wink.
“Kada mete prijevara usmjeravaju na platforme poput Meta Tradera, Binancea, Coinbasea i Trust Walleta radi onoga što je u stvarnosti lažno trgovanje kriptovalutama, prevaranti žrtvama često navode činjenicu da su te aplikacije dostupne u glavnim Appleovim i Googleovim trgovinama aplikacija kao dokaz njihove legitimnosti. Aplikacije društvenih mreža poput Telegrama također su se, prema izvješćima, koristile od strane trgovaca ljudima za prodaju žrtava trgovine drugim kriminalnim organizacijama”, navodi UN-ov ured za drogu i kriminal, koji istovremeno proziva platforme što ne čine dovoljno da zaustave prevare ove vrste.
UNODC i INTERPOL nedavno su održali globalni samit o prijevarama, predstavljajući zajedničke mjere za borbu protiv scam centara. Posebno su apostrofirali korištenje umjetne inteligencije u ovom munjevito rastućem sektoru kriminala. Agentska umjetna inteligencija (Agentic AI) može autonomno planirati i izvršavati kampanje prijevara od početka do kraja, izvijestio je INTERPOL.
Poseban je problem globalna suradnja kriminalnih mreža, uz razmjenu stručnog znanja i tehnologije. Kriminalne mreže koje provode prijevare prilagođavaju svoje nezakonite poslovne modele kako bi optimizirale učinkovitost, uključujući suradnju sa specijaliziranim mrežama za pranje novca. INTERPOL ocjenjuje ove počinitelje kao “visoko organizirane, vješte i agilne”.
Cyril Gout, vršitelj dužnosti izvršnog direktora policijskih službi u INTERPOL-u, izjavio je ranije kako doseg centara za online prijevare obuhvaća cijeli svijet i da zahtijeva koordiniran međunarodni odgovor.
“Moramo povećati razmjenu informacija između tijela za provedbu zakona u sve većem broju pogođenih zemalja te ojačati partnerstva s nevladinim organizacijama koje pomažu žrtvama, kao i s tehnološkim tvrtkama čije se platforme iskorištavaju”, zaključuje.
