Razotkriveno

Koliko dobitnika Oscara i Nobelovih nagrada imaju države bivše Jugoslavije?

Raspravu je potaknuo netočan status da BiH ima po dva dobitnika Oscara i Nobelovih nagrada, dok ostale države bivše Jugoslavije nemaju niti jednog.
Foto: Jonathan Nackstrand / AFP

Korisnik Facebooka 8. travnja na svom profilu (arhivirano ovdje) objavio je tvrdnju: “Bosna ima dva Oscara, dva Nobela! Hrvatska, Slovenija, Makedonija, Crna Gora i Srbija nula Oscara,nula nobelovaca“.

Objavljena tvrdnja izazvala je žučnu raspravu, komentarima je reagiralo oko dvije tisuće korisnika, a korisnički status podijeljen je na desetke puta.

Za početak valja reći da je tvrdnja apsurdna, jer filmska nagrada Oscar i Nobelova nagrada dodjeljuju se pojedincima, a ne državama. Tvrdnja pritom nije točna ni po drugim kriterijima, koje ćemo spomenuti u ostatku teksta.

Bosna i Hercegovina

Govoreći o Nobelovim nagradama i Oscarima koji se mogu povezati s Bosnom i Hercegovinom, tu je prije svega Nobelova nagrada za književnost, koju je 1961. godine dobio Ivo Andrić, pisac rođen u Dolcu kod Travnika. Drugi “bosanski Nobel” na kojeg, po svemu sudeći, misli autor uvodne tvrdnje Vladimir je Prelog, rođen 1906. godine u Sarajevu. On je 1975. godine dobio Nobelovu nagradu za kemiju.

Dva Oscara povezana s Bosnom i Hercegovinom jesu onaj Danisa Tanovića za film Ničija zemlja iz 2001. godine, dok se drugi Oscar po svemu sudeći odnosi na onaj koji je 1962. godine za animirani film Surogat dobio Dušan Vukotić. Naime, Vukotić je rođen u Bileći, koja se danas nalazi u sastavu Bosne i Hercegovine. Vukotića svojim oskarovcem smatra i Crna Gora, budući da se u etničkom smislu smatrao Crnogorcem.

Hrvatska

Sa Hrvatskom se, pak, mogu povezati tri nagrade Oscar. Prva je ona koju je dobio, evo ga opet, Dušan Vukotić. Naime, hrvatska kultura Vukotića smatra svojim, a njegovu nagradu u Hrvatskoj nerijetko nazivaju “hrvatskim Oscarom”. Naime, Vukotić je s obitelji iz Bileće u Zagreb doselio kao mladić, u Zagrebu se školovao i proveo cijeli radni vijek. Bio je jedan od osnivača Zagreb filma, a animirani film Surogat za koji je kao redatelj dobio najugledniju filmsku nagradu producirao je Studio za crtani film Zagreb filma.

Ostala dva Oscara koji se mogu povezati s Hrvatskom jesu oni koje je za svoj producentski rad na filmovima Schindlerova lista i Gladijator dobio Branko Lustig, producent i glumac rođen u Osijeku 1932., a umro u Zagrebu 2019. godine. Osijek se, valja napomenuti, u vrijeme Lustigovog rođenja nalazio u sastavu Kraljevine Jugoslavije.

Što se tiče Nobelovih nagrada, u Hrvatskoj svojim nazivaju čak pet Nobelovaca: Lavoslava Leopolda Ružičku, Vladimira Preloga, Ivu Andrića i Johna Martinisa. Nitko od njih Nobelovu nagradu nije dobio za svoj rad u Hrvatskoj. Lavoslav Ružička rođen je 1887. godine u Vukovaru. U to vrijeme Vukovar se nalazi u sastavu Austro-Ugarske Monarhije. Ružičkin otac Stjepan bio je češkog i hrvatskog podrijetla, a majka Amalija hrvatskog i njemačkog podrijetla. Od svoje četvrte godine Lavoslav Ružička je živio u Osijeku, gdje se i školovao do odlaska na Tehničku visoku školu u njemačkom gradu Karlsruheu. Najveći dio života i radnog vijeka proveo je u Švicarskoj. Od 1929. do 1957. radio kao profesor na uglednom Eidgenössische Technische Hochschule Zürich.

Vladimira Preloga, koji je Nobelovu nagradu za kemiju dobio 1975. godine, u Hrvatskoj smatraju svojim jer je školovan u Zagrebu i Osijeku, a u Zagrebu je od 1935. do 1941. godine i radio. Kao docent je predavao organsku kemiju na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a bio je i predstojnik Zavoda za organsku kemiju. Nobelovu nagradu, kao i Ružička, zaslužio je radom u Švicarskoj. Nobelovac Ivo Andrić u mladosti se izjašnjavao kao Hrvat, a američki fizičar John Martinis porijeklom je s otoka Visa. Tamo je, naime, rođen njegov otac.

Srbija

U Srbiji, također, smatraju da imaju veze s filmskim nagradama Oscar. Naime, Karl Malden, osvajač Oscara za sporednu mušku ulogu u filmu “A Streetcar Named Desire”, ima veze sa Srbijom. Rođen je kao Mladen Đorđe Sekulović u Chicagu 1912. godine, a njegov otac Petar – etnički Srbin – bio je porijeklom iz Hercegovine (ovdje, ovdje i ovdje).

Kad takva svojatanja nagrada za pojedinačni rad ne bi bila apsurdna, izvjesno “pravo” na Maldenovog Oscara, dakle, mogla bi polagati i Bosna i Hercegovina. Srbijanski mediji kao “srpskog Oscara “spominju još i onaj koji je Steve Tesich 1980. godine za scenarij filma ‘Breaking Away'”. Stojan Steve Tesich, naime, rođen je u Srbiji, u Užicu 1942. godine. Kod srpskih nobelovaca valja ponovo spomenuti Ivu Andrića, koji se u poznim godinama izjašnjavao kao Srbin i smatrao da pripada srpskoj književnosti.

Prijavite se na besplatni tjedni newsletter: FAKTUALNO

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Slovenija

Slovenci također smatraju da imaju nobelovca, a to je Friderik Pregl, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1923. godine. Pregl je rođen u Ljubljani, a smatraju ga slovensko-austrijskim znanstvenikom. Radni vijek je proveo u austrijskom Grazu, gdje je i umro 1930 godine.

Zaključno treba ponoviti: Nobelova nagrada i nagrada Oscar dodjeljuju se pojedincima za njihov rad i nemoguće ih je svojatati na način na koji to čini korisnik koji tvrdi da Bosna ima, a ostali nemaju nobelovce i dobitnike Oscara. Na koncu, kako smo vidjeli, ta tvrdnja niti činjenično nije točna.
Facebook
WhatsApp

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.