Iako se radi o vrsti virusa koji je znanstvenicima dobro poznat i proučava se već desetljećima, hantavirus posljednjih je dana pod velikim povećalom javnosti nakon što je na ekspedicijskom kruzeru MV Hondius zabilježeno više slučajeva zaraze virusom i nekoliko smrtnih ishoda. Zdravstvene organizacije zasad procjenjuju da je rizik za širu javnost nizak, ali slučaj je ipak izazvao zabrinutost jer se radi o rijetkom virusu koji u određenim oblicima može imati vrlo visoku stopu smrtnosti.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), hantavirusi su skupina virusa koje prenose glodavci, a ljudi se najčešće zaraze udisanjem čestica iz kontaminiranog izmeta, urina ili sline miševa i štakora.
Virus je prvi put identificiran tijekom Korejskog rata 1950-ih, a ime je dobio po rijeci Hantan u Južnoj Koreji. Danas su poznate dvije glavne skupine bolesti koje uzrokuje: hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom (češća u Europi i Aziji) te hantavirusni plućni sindrom (HPS/HCPS), koji se pojavljuje u Sjevernoj i Južnoj Americi i može biti smrtonosan u 30 do 50 posto slučajeva.
Istraživači već najmanje 30 godina znaju da se jedna varijanta hantavirusa može prenositi među ljudima, iako je takav prijenos rijedak, piše Snopes.
Prva zabilježena epidemija hantavirusa s prijenosom s čovjeka na čovjeka dogodila se u Argentini 1996. godine. Znanstvenici su dokumentirali još jedno izbijanje bolesti u kojem se virus širio među ljudima 2018. godine. Oba slučaja bila su povezana s varijantom Andskog virusa, koja je jedina poznata varijanta hantavirusa sposobna za prijenos s čovjeka na čovjeka.
Andski virus, odgovoran za epidemiju na brodu MV Hondisu u kojoj su već umrle tri osobe, ne širi se samo bliskim kontaktom. Zaključak je to znanstvene studije koja je analizirala epidemiju iste vrste virusa u Argentini 2018. i 2019. godine, kad su zabilježene 34 infekcije i 11 smrtnih slučajeva. Upravo je taj soj povezan s aktualnim slučajevima na kruzeru koji je putovao između Argentine i Afrike. Sve to izazvalo je međunarodnu potragu za putnicima koji su se iskrcali prije potvrde zaraze.
ECDC na kruzer poslao stručnjaka
Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) u petak je priopćio da je zbog izbijanja zaraze na kruzeru aktiviran krizni odgovor te da je na brod upućen stručnjak iz EU zdravstvenog tima radi istrage i koordinacije mjera s državama članicama. Virus je potvrđen kao Andski hantavirus, jedina poznata varijanta koja se može prenositi s čovjeka na čovjeka, i to uglavnom pri bliskom i duljem kontaktu.
Iako su na brodu već uvedene mjere zaštite, ECDC upozorava da još uvijek postoje brojne nepoznanice te da se poduzimaju dodatne mjere opreza, uključujući razmatranje medicinske evakuacije oboljelih i njihovih bliskih kontakata. Unatoč tome, procjena je da je rizik za opću populaciju u Europi i dalje vrlo nizak te da se ne očekuje širenje u većem opsegu, a slučajevi bi trebali ostati ograničeni zbog prirode prijenosa i uvedenih mjera kontrole.
Većina znanstvenih radova navodi da se hantavirus prenosi sa štakora na ljude te da je prijenos među ljudima rijedak. To je dosad potvrđeno sam za andsku varijantu virusa i uglavnom u slučajevima vrlo bliskog kontakta – u bolnicama ili kroz seksualne odnose.
Ipak, studija objavljena 2020. godine potvrdila je postojanje tzv. superširitelja: osobe koja zbog velike količine virusa i intenzivnog društvenog kontakta može zaraziti više ljudi. Procijenjena stopa prijenosa iznosila je 2,12 što znači da jedna zaražena osoba u prosjeku prenosi virus na nešto više od dvije osobe. Usporedbe radi, na početku pandemije Covida-19, koronavirus je imao stopu prijenosa oko 3.
Postojanje prijavljenog patenta iz 2025. ne dokazuje da je virus proširen namjerno
Osim vijesti o novim slučajevima zaraze hantavirusom, društvenim mrežama proširile su se i dezinformacije o virusu.
Jedna od tih (arhivirano ovdje) aludira na to da je prijava patenta za cjepivo iz 2025. dokaz da je ono postojalo prije pojave virusa:
NEMA BRIGE,IGLE SU SPREMNE PRIJE NEGO SU PUSTILI U MEDIJE PRIČU O VIRUSU !!!
Ipak, prijava patenta za cjepivo protiv hantavirusa ne dokazuje da je cjepivo postojalo prije virusa. Na snimkama zaslona koje je podijelila korisnica Facebooka, prikazana je patentna prijava za mRNA cjepivo protiv hantavirusa objavljena u bazi koja se naziva National Library of Medicine PubChem. Patent nosi oznaku US-2025127870-A1 i povezan je za Sveučilištem u Teksasu.
“Publication date” nije datum nastanka virusa već datum prijave novog patenta, a “priority date” označava kad je patent prvi put prijavljen, što je u ovom slučaju 16. rujna 2021. To znači da su istraživači već tada počeli razvijati eksperimentalnu mRNA platformu protiv već poznate skupine virusa.
Patenti, naime, često nastaju prije nego što proizvod uopće postoji na tržištu ili prođe fazu kliničkih ispitivanja. Stoga prijava patenta za cjepivo definitivno nije dokaz da je nešto planirano u tajnosti ili da je pak virus “stvoren kasnije”.
Hantavirusi poznati već desetljećima
Naime, kao što smo uvodno već i spomenuli, hantavirusi nisu novi i poznati su već desetljećima. Virus je, dakle, postojao puno prije ovog patenta. Na valu uspjeha u razvoju mRNA cjepiva protiv koronavirusa, znanstvenici su se posvetili razvoju mRNA platformi za razne druge viruse. Patent za cjepivo protiv hantavirusa prijavljen 2025. godine jednostavno znači da je skupina znanstvenika prijavila određeni dizajn ili metodu za cjepivo protiv poznate skupine virusa.
Radi se o ustaljenoj praksi u farmaceutskim i akademskim krugovima. Čim neka tehnologija razvoja cjepiva dokazano proradi (u ovom slučaju mRNA), znanstvenici odmah pokušavaju napraviti verzije za različite poznate viruse poput gripe, HIV-a, RSV virusa, raka, Zika virusa, hantavirusa i brojnih drugih.
Da virus zaista nije nikakva novost u znanstvenoj zajednici, pokazuje i znanstveno istraživanje na temu hantavirusa koje datira još iz 2002. godine.
Priprema znanstvenika za hipotetske bolesti
Isto tako valja spomenuti i da to što se priča o nekom virusu pojavi u medijima, ne znači da on nije otprije poznat užem krugu ljudi ili znanstvenika. Virus može kružiti među životinjama ili malim brojem ljudi godinama prije nego što postane poznat široj javnosti. U biomedicini znanstvenici gotovo stalno unaprijed rade na mnoštvu potencijalnih prijetnji koje možda nikad neće postati velika epidemija, ali se na njima radi iz predostrožnosti. Dokaz tome su, primjerice, i pripreme za hipotetsku bolest X koju je Svjetska zdravstvena organizacija 2019. uvrstila na popis bolesti koje treba istraživati.
Kako su pojasnili iz Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), bolest X se proučava kako bi “omogućili ranu međusektorsku spremnost za istraživanje i razvoj koja je također relevantna” za nepoznatu bolest.
Humanitarna kriza koju je izazvala epidemija ebole u zapadnoj Africi 2014. – 2016. bila je poziv na buđenje. Unatoč desetljećima istraživanja, nije bilo proizvoda spremnih za primjenu na vrijeme kako bi se spasilo više od 11 000 života. Kao odgovor na to, SZO je izradio Nacrt istraživanja i razvoja kako bi ubrzao razvoj niza alata za “prioritetne bolesti”.
Pripreme za bolest X koje su krenule još 2017. uvelike su pomogle da prvo cjepivo protiv Covida-19 bude odobreno svega 326 dana nakon prvog genetičkog sekvencioniranja virusa, ističe Bloomberg. Sada grupe poput Udruženja za inovacije u pripremama za epidemije (eng. Coalition for Epidemic Preparedness Innovations) podupiru platforme za razvoj cjepiva s brzim odgovorom koje bi mogle razviti nove imunizacije unutar 100 dana od pojave virusa s pandemijskim potencijalom.
Zaključno, nije točno da prijavljeni patent za cjepivo protiv hantavirusa dokazuje da je samo cjepivo postojalo prije nego što se pojavio virus. Hantavirusi poznati su desetljećima, a jedini poznati soj koji se prenosi s osobe na osobu je andski. Patent za cjepivo protiv hantavirusa prvi put je prijavljen još 2021. i tada se počelo razvijati eksperimentalno mRNA cjepivo, a znanstvenici su 2025. na valu uspjeha protiv koronavirusa prijavili novi patent. Virus je, dakle, postojao puno prije patenta za cjepivo. S obzirom na sve navedeno, tvrdnju korisnice Facebooka ocjenjujemo netočnom.
