Društvene mreže preplavljene su dezinformacijama o hantavirusu. Od dramatičnih naslova do objava koje šire paniku, dovoljno je nekoliko minuta skrolanja da se stvori dojam kako prijetnja vreba iza svakog ugla. Dok jedni tvrde da je riječ o “novoj pandemiji”, drugi potpuno umanjuju opasnost pa se u buci različitih informacija gubi ono najvažnije – činjenice. Što je zapravo hantavirus, koliko je opasan i trebamo li doista biti zabrinuti?
Unatoč ozbiljnosti bolesti, stručnjaci naglašavaju kako razloga za paniku nema. Vodeće svjetske zdravstvene organizacije pristupaju tom zdravstvenom problemu s oprezom, ali ne raspiruju zabrinutost. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) naglašava da nema znakova da se radi o ranoj fazi pandemije. Postojeće mjere javnog zdravstva, uključujući praćenje kontakata, izolaciju i nadzor, ozbiljno su shvaćene i mogu učinkovito prekinuti lance prijenosa, priopćio je WHO.
Na Facebook profilu privatnog korisnika tako se pojavila informacija (arhivirano ovdje) da je hantavirus “još 2021. najavljen kao sljedeća pandemija”. U statusu se navodi sljedeće:
Još 10. maja 2021. Hantavirus je najavljen kao moguća sledeća pandemija.
Sprema se i vakcina, da ne brinete, jer Moderna radi na njenom razvoju još od 2023. Godine.
Struka brine o svemu. Saće ponovo da vas spasavaju kao od korone 2021.
Uz status su objavljene i dvije snimke zaslona članaka, prva s naslovom “Sljedeća pandemija: hantavirus?”, a druga s naslovom “Sveučilište u Koreji i Moderna rade na mRNA cjepivu za hantavirus od 2023.”
Koliki je rizik za širenje hantavirusa na globalnoj razini?
Desna fotografija na kojoj se spominje mogućnost sljedeće pandemije potječe s internetske stranice Gavi. Riječ je o globalnom savezu koji okuplja vlade, WHO, UNICEF i privatne donatore s ciljem širenja dostupnosti cjepiva u najsiromašnijim dijelovima svijeta. Članak je objavljen 10. svibnja 2021., a bavi se mogućnostima širenja hantavirusa na globalnoj razini. U dijelu teksta koji se bavi mogućim rizicima za širenje virusa piše sljedeće:
“Nizak. Godišnje se u svijetu prijavi oko 200.000 slučajeva hantavirusa i simptoma sličnih toj bolesti. Međutim, dugo razdoblje inkubacije, zajedno s pojavom sojeva hantavirusa iz Sjeverne i Južne Amerike koji uzrokuju hantavirusni plućni sindrom (HPS), znači da hantavirusi postaju sve veći razlog za zabrinutost. Isto tako, epidemije prijenosa andskog virusa s čovjeka na čovjeka u Argentini i Čileu pokazuju da virus može evoluirati tako da omogući održivi međuljudski prijenos”.
Epidemiologinja Vesna Višekruna Vučina u razgovoru za N1 televiziju komentirala je upravo slučajeve prijenosa andske vrste hantavirusa, poručivši da u Europi taj tip virusa nije endemski niti se ikada javljao.
“Kod nas se, slično tome, iz te iste porodice hantavirusa, javlja mišja groznica. Kao što znate, mi imamo u Hrvatskoj endemska područja za mišju groznicu, pa imamo svakih par godina, ciklički se javljaju te epidemije. No, kod tog hantavirusa, to je najčešće puumala virus koji uzrokuje mišju groznicu, ipak je manja smrtnost. Ljudi mogu teže oboljeti i završiti na dijalizi jer primarno pogađa bubrege, ali je smrtnost od 5 do 15 %, dok kod ovog hantavirusa može biti i 50 do 60 %”, istaknula je.
Važno je naglasiti da se hantavirus ne širi poput respiratornih virusa, poručuje pak ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević Alemka Markotić. “To nije virus poput gripe, Covida ili morbila koji se eksplozivno širi. Za širenje je potreban bliski kontakt. Virusi su uvijek nepredvidivi, ali u ovoj situaciji nema razloga za paniku među općom populacijom, uključujući i Hrvatsku”, istaknula je liječnica.
Moderna radi na razvoju cjepiva, ali je još uvijek u ranoj fazi
Što se pak tiče druge fotografije koja govori o tome da tvrtka Moderna razvija cjepivo protiv hantavirusa, ta tvrdnja je točna. Ipak, valja naglasiti da je projekt još uvijek u pretkliničkoj fazi, nema odobrenog cjepiva, nisu počela velika ispitivanja na ljudima te sam razvoj nije pokrenut zbog aktualnih medijskih napisa o hantavirusu, nego godinama ranije. Kako piše Wired, razvoj cjepiva Moderna je započela još 2023. s privatnim sveučilištem u Koreji. Trenutačno ne postoji cjepivo koje bi spriječilo infekciju andskim virusom (ANDV), a Španjolsko društvo za imunologiju naglašava da “ne postoji odobreno cjepivo protiv hantavirusa u Europi, Sjedinjenim Američkim Državama ni Latinskoj Americi”. Strategije liječenja usmjerene su na životni ciklus virusa, imunološke čimbenike domaćina ili kliničko ublažavanje simptoma.
Južna Koreja u tom je smislu svojevrsna iznimka. Ondje se svake godine bilježi između 300 i 400 slučajeva hantavirusa, ponajviše među muškarcima u dvadesetim i tridesetim godinama života, zbog čega su zdravstvene vlasti virus uvrstile među prioritetne prijetnje za buduće pandemije. U zemlji je još ranije razvijeno cjepivo Hantavax, no riječ je o starijoj generaciji cjepiva ograničene učinkovitosti koje se proizvodi iz životinjskog moždanog tkiva, pa ne zadovoljava današnje medicinske standarde.
Modernin projekt razvoja cjepiva protiv hantavirusa pokrenut je u suradnji s istraživačima iz Južne Koreje. Korejski znanstvenici pritom dostavljaju podatke o antigenskim obilježjima virusa, dok Moderna na temelju tih informacija razvija mRNA kandidata za cjepivo. Istraživanje je još u ranoj fazi, ali su u veljači 2025. objavljeni prvi rezultati prema kojima su eksperimentalne doze uspješno zaštitile miševe od infekcije hantavirusom. Ipak, s obzirom na to da je projekt još uvijek u pretkliničkoj fazi i da nisu počela ispitivanja na ljudima, moglo bi proći više godina dok cjepivo ne bude razvijeno i odobreno za upotrebu na čovjeku.
Tvrdnje da je “pandemija hantavirusa bila unaprijed najavljena” stoga nisu točne. Znanstvenici i farmaceutske tvrtke godinama istražuju cjepiva za viruse koji bi jednog dana mogli predstavljati problem – od ebole i ptičje gripe do nipaha i hantavirusa. To nije dokaz da netko zna što će se dogoditi, nego dio uobičajenih priprema za moguće buduće prijetnje nakon iskustva s Covidom-19. Upravo zato istraživanja često počinju godinama prije nego što šira javnost uopće čuje za neki virus.
Kao što smo ranije pisali, u biomedicini znanstvenici gotovo stalno unaprijed rade na mnoštvu potencijalnih prijetnji koje možda nikad neće postati velika epidemija, ali se na njima radi iz predostrožnosti. Dokaz tome su, primjerice, i pripreme za hipotetsku bolest X koju je Svjetska zdravstvena organizacija 2019. uvrstila na popis bolesti koje treba istraživati. Kako su pojasnili iz Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), bolest X se proučava kako bi “omogućili ranu međusektorsku spremnost za istraživanje i razvoj koja je također relevantna” za nepoznatu bolest.
Zaključno, članak globalnog Saveza za cijepljenje Gavi o mogućim novim pandemijama nije dokaz da je pandemija hantavirusa najavljena još 2021. godine. Članak se bavio mogućnostima širenja hantavirusa, kao i ostalih virusa na globalnoj razini. Znanstvenici i suvremena biomedicina stalno rade na pripremi za nove moguće pandemije, što ne znači da će do tih pandemija zaista i doći. Moderna, kao što se navodi u statusu korisnika, zaista još od 2023. radi na razvoju cjepiva, ali ono je još u pretkliničkoj fazi i daleko od upotrebe na ljudima. S obzirom na sve navedeno, ocjenjujemo da statusu privatnog korisnika Facebooka nedostaje kontekst.
