Jedva nešto više od mjesec dana nakon propalog glasanja o tri nova ustavna suca u Saboru, krenuo je novi krug izbora. Pred saborskim Odborom za Ustav, Poslovnik i politički sustav ovog su tjedna obavljeni javni razgovori s kandidatima koji su se javili na ekspresno raspisan novi javni poziv.
U dva dana predstavilo se svih 15 kandidata. Ukupno deset sati razgovora i mnoštvo postavljenih pitanja, ali i jedan neugodan ispad zastupnika HDZ-a.
Među prijavljenima, samo se njih šest prvi puta natječe za Ustavni sud – Nevena Aljinović, Ana Horvat Vuković, Jadranko Jug, Mirko Klarić, Branka Rešetar i Mario Vinković.
Svoje prijave poslali su i Željko Pajalić, Goran Selanac i Mladen Sučević koji na plenarnom glasanju u svibnju nisu dobili potrebnu dvotrećinsku većinu glasova. Opozicija je tada bojkotirala glasanje nezadovoljna ultimatum premijera Andreja Plenkovića da se tri upražnjena mjesta na Ustavnom sudu trebaju popuniti po modelu „dva na prijedlog većine, jedan na prijedlog opozicije“.
Ponovno su se javili i Branka Genzić Horvat, Davorin Ivanjek, Željko Matijašec, Mila Mikecin Mišetić, Oliver Mittermayer i Ljiljana Stipišić.
Očekivano, zastupnici su najviše pitanja postavljali novim kandidatima, ali duže od predviđenih pola sata po kandidatu razgovarali su ponovno i s Pajalićem, Selancem i Sučevićem.
Posebno su radišni u postavljanju pitanja bili su zastupnici SDP-a i to ne samo članovi Odbora za Ustav. Gotovo sve raspoložive stolice zauzeli su i drugi zastupnici SDP-a. Pitali su kandidate o neovisnost ustavnih sudaca, o prizivu savjesti i pobačaju, o ZAVNOH-u i ustaškom pokliču, o odnosu prava EU i Ustava, izbornom pravu…
Već je ranije predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić najavio da će se ovoga puta zastupnici ozbiljno spremati za razgovore s kandidatima i to uz pomoć stručnjaka.
S druge strane, vladajući su se fokusirali na slobodu okupljanja i izražavanja, prije svega aludirajući na molitelje na trgovima te na odnos Grada Zagreba prema Vladi oko organizacije dočeka rukometne reprezentacije.
Ni prvog ni drugog dana, nije bilo Saše Đujića (SDP), potpredsjednika Odbora i glavnog pregovarača u ime opozicije, kojeg je HDZ koristio kao „alibi“ u ranijim pregovorima s opozicijom kada su željeli opravdati neke svoje poteze.
Iako novi krug izbora ide puno brže od prošlog, teško da će se ispuniti (iznenadna) želja HDZ-a da se izaberu tri nova ustavna suca do ljetne stanke 15. srpnja. Iz SDP-a su najavili da će prvo analizirati odgovore kandidata, a onda će izaći sa svojom listom prijedloga na jednoj od budućih sjednica Odbora, vjerojatno ne prije jeseni.
(Ne)ovisnost ustavnih sudaca
Jedno od najčešćih pitanja kandidatima bilo je kako osigurati neovisnost ustavnih sudaca od izvršne i zakonodavne vlasti, odnosno kako razlikovati stručnu izvrsnost od političke podobnosti. Većina ih je očekivano odgovarala: bitan je osobni integritet sudaca, poštivanje Ustava i zakona i odlučivanje po savjesti.
„Kada si sudac, onda to svoje lijevo-desno-ravno zaboravljaš. Imaš propis i o tome vodiš računa“, smatra i odvjetnik Mladen Sučević.
O moralnom integritetu govorio je i Mirko Klarić sa Zavoda za upravne znanosti Pravnog fakulteta u Splitu, ali u životopisu nije naveo da je bio član HDZ-a, što su mu spočitnuli zastupnici SDP-a. Objasnio je da je ušao u HDZ još 1990. godine kao srednjoškolac u trenutku „emancipacije hrvatskog naroda i Hrvatske“, ali da zadnjih 15 godina „nije prisutan“, jer se posvetio znanstvenoj karijeri.
„Nisam to zatajio, nego sam mislio da će to pitanje netko postaviti ako ga bude zanimalo, jer je moja javna aktivnost takva da to ne mogu zatajiti. Ljudi iz raznih razloga ulaze, izlaze ili mijenjaju političke stranke. I vi imate na čelu svoje stranke čovjeka koji je bio u HDZ-u kao i ja“, odgovorio je Klarić.
Nevena Aljinović, docentica na Fakultetu za forenzične znanosti u Splitu, smatra da se ne može u potpunosti izolirati odnos Ustavnog suda sa zakonodavnom i izvršnom vlasti, jer je njihov odnos „nužno isprepleten“.
„Koliko god se ustavne suce bira na temelji stručnosti, nužno ima i političku konotaciju, što po meni nije loše“, rekla je Aljinović.
Plenkovićev ultimatum
Govoreći o mogućem uplivu politike u izbor sudaca, Goran Selanec, donedavni ustavni sudac koji ide po još jedan osmogodišnji mandat, upozorio je da u slučaju izbora sudaca Ustavnog suda moguće da političari izaberu i najbolje kandidate, ali da ih to „ne štiti od rizika povrede prava na nepristrani sud ako su u javnosti stvorili percepciju da sudovi nisu nezavisni“.
Uputio je zastupnike da pročitaju presudu Europskog suda za ljudska prava u predmetu Guðmundur Andri Ástráðsson protiv Islanda (1, 2) u kojoj je definiran „zlatni standard“ kako se testira odgovornost postupanja političkih aktera u izboru sudaca.
„Ako su sudovi u Hrvatskoj reagirali na moguću povredu, onda Europski sud za ljudska prava neće reći da je Republika Hrvatska prekršila Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, ali ako nisu onda će se Ustavni sud izložiti riziku da ga se ocijeni kako sud koji ne zadovoljava uvjete neovisnosti i nepristranosti“.
Selanec je rekao da Ustavni sud trenutačno ima otvorene postupke o tome da li bi ovaj izbor ustavnih sudaca zadovoljio kriterije „nepristranog i neovisnog izbora“, o čemu je nedavno pisao i Jutarnji list.
„Imajte na umu da i u Strasbourgu postoji predmet koji se odnosi na postupak izbora ustavnih sudaca iz 2016. godine, gdje se ocjenjuje da li ovo u čemu upravo mi ovdje sudjelujemo zadovoljava taj ‘zlatni standard’ neovisnosti i nepristranosti“, rekao je Selanec.
Riječ je o tužbi protiv Hrvatske koju su 2023. godine podnijele Mila Mikecin Mišetić i Branka Genzić Horvat, koje su se i sada kandidirale za Ustavni sud.
Zastupnike SDP-a i Možemo! je zanimalo što kandidati za ustavne suce misle o uvjetovanju premijera Andreja Plenkovića da se izbor troje ustavnih sudaca i predsjednika Vrhovnog suda obavi u paketu, je li to u skladu s Ustavom i je li trebao Ustavni sud reagirati kada je Vrhovni sud zbog političkog ultimatuma bio 14 mjeseci bez čelnog čovjeka.
Nevena Aljinović, smatra da to nije dobro, da to rađa nepovjerenje građana, ali je i dodala da na kraju ipak postupak za Ustavni i Vrhovni sud nije išao paralelno.
Ana Horvat Vuković, izvanredna profesorica na Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, smatra da je Ustavni sud trebao reagirati, da se trebao koristiti svojim ovlastima koje ima i po Ustavu i po Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu, jer je „u pitanju integritet cijele sudbene vlasti“.
„Zato i imamo Ustavni sud, ne da se boji i oklijeva, nego da koristi svoje ovlasti, podsjećajući one koji su odgovorni u kojem smjeru moraju ići“, uvjerena je Horvat Vuković.
Jadranko Jug, sudac Vrhovnog suda, podsjetio je da je Udruga hrvatskih sudaca osudila vezivanje izbora za Ustavni i Vrhovni sud.
„U pravilu to ne bi trebalo vezivati, ali ne mogu komentirati izjavu premijera, jer je to politika“, kratko je odgovorio. Da je riječ prije svega o političkom, a ne pravnom pitanju, smatra i Mirko Klarić.
Surogat majčinstvo
Zastupnike je zanimao i stav kandidata o sugorat majčinstvu, a povodom nedavne odluke Ustavnog suda o upisu djeteta u maticu rođenih u Hrvatskoj koje je rođeno u inozemstvu od surogat majke i biološkog oca, o čemu je pisao i Faktograf.
Nevena Aljinović smatra da je odluka Ustavnog suda neopravdano digla prašinu, jer se Ustavni sud nije bavio pitanjem surogata, nego pitanjem upisa rođenja djeteta u maticu rođenih.
„Zakon je jasan, ako je dijete rođeno u inozemstvu i kad biološki otac zatraži upis u maticu rođenih, taj upis je potrebno provesti, i upis djeteta i njegovog biološkog oca“, jasna je bila Aljinović. Što se tiče upisa majke koja nije biološka, ona se, po mišljenju Aljinović može upisati tek nakon provedenog postupka posvojenja.
Ana Horvat Vuković bila je kritičnija. Naglasila je da dijete ima pravo na svoj OIB, ali da se ipak ne slaže s odlukom Ustavnog suda, jer sud nije vodio računa da je surogat majčinstvo realizirano u zemlji u ratu i nemoguće je automatski prihvatiti tamošnje dokumente.
„Ustavni sud je trebao prvo odrediti privremenog skrbnika djetetu, nakon toga DNA vještačenje tek potom upisati biološkog roditelja sukladno praksi Europskog suda za ljudska prava, iako je to upitno s etičke strane“, smatra Horvat Vuković.
I Mario Vinković, redoviti profesor na Katedri radnopravnih i socijalnih znanosti Pravnog fakulteta u Osijeku, ne slaže se s odlukom Ustavnog suda. Pri tome je napomenuo da je član Komisije Iustitia et pax Hrvatske biskupske konferencije koja se o tome očitovala.
„Ustavni sud je de facto ovom odlukom omogućio upis djece začete surogat majčinstvom u inozemstvu, unatoč tome što je surogat majčinstvo zabranjeno u Hrvatskoj i time poslao određenu poruku“, rekao je Vinković. Dodao je da ne želi ulaziti u pitanje djeteta koje nije ničim pridonijelo da se tako rodi.
Oko pitanja priziva savjesti i prava žena na medicinski potpomognut prekid trudnoće, svi upitani rekli su da je to problem koji se mora riješiti i da žena ima pravo dobiti i tu liječničku uslugu. Dio upitanih smatra da odgovornost leži na ravnateljima bolnica koji moraju organizirati posao tako da se u njihovoj bolnici može obaviti i pobačaj.
Pravo na korištenje javnih površina
Zastupnici HDZ-a su mnogim kandidatima postavljali pitanja o navodno različitim kriterijima lokalnih vlasti kada daju na korištenje javne prostore na njihovom području. Aludirali su pri tome na spor Grada Zagreba s Vladom oko organizacije dočeka rukometne reprezentacije.
Posebno su o tome ispitivali Željka Matijašeca, pročelnika Stručne službe Gradske uprave, koji je potvrdio da je radio na tužbama Ustavnom i Upravnom sudu koje je Grad podnio protiv Vlade, ali da u političke konotacije ne bi ulazio.
„Doček nikome nije sporan, nego hoće li se na bini izvikivati sporni poklič, suprotno odluci Gradske skupštine. Zakonodavac na kraju to treba riješiti, jer je to više ustavno-pravno pitanje nego komunalno“, rekao je Matijašec.
Josip Borić (HDZ) zatražio je da kaže kojeg je datuma Grad podnio upravnu tužbu protiv Vlade s obzirom na to da je čitao tekst na našem portalu da Grad nije dostavio presliku upravne tužbe koju je tražio Faktograf, a iz koje bi se to moglo vidjeti.
„Prema Zakonu o pravu na pristup informacijama, dok je neki spor u tijeku ne smijemo dati informacije o sporu. Mogu reći, nije tajna, istog dana su podnesene i ustavna i upravna tužba“, odgovorio je Matijašec.
Ovdje valja napomenuti da je Faktograf tražio presliku upravne tužbe pozivajući se na članak 6. Zakona o medijima te na činjenicu da je ustavna tužba Grada protiv Vlade – objavljena (1, 2), čak i raspravljana na sjednici Gradske skupštine u veljači. Grad nam do danas, gotovo tri mjeseca, nije odgovorio niti nas izvijestio da su naš dopis prebacili, koliko se čini, pod članak 15. st. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama niti su nam odgovorili jesu li povodom našeg dopisa proveli test razmjernosti i javnog interesa, o čemu su nas bili dužni izvijestiti.
Zastupnike HDZ-a zanimao je i stav kandidata o pravu molitelja na trgovima po Hrvatskoj.
Većina ih smatra da molitelji ne krše Ustav, sve dok to nije govor mržnje, poziv na diskriminaciju i nasilje. Dio njih nije bio tako jasan kada ih se upitalo o ciljevima takvih molitvi – dominaciji muškaraca nad ženama, je li to sukladno Ustavu.
„Onoliko koliko znam, osobe koje se mole javno izražavaju svoja duhovna stajališta, katoličku vjeru, mole se za mir i domovinu. To su sve legitimna prava koja se javno izražavaju. Tu postoji jedan moment u kojem se oni mole i za povratak autoriteta muškarca u obitelji. To su vrijednosti, ali jedno su vrijednosti koje netko živi i tako ih propagira, a drugi segment su država i ljudska prava i naše ustavne vrijednosti. Te dvije stvari treba potpuno odvojiti“, pokušala je objasniti svoj stav Branka Rešetar, redovita profesorica na Katedri obiteljskog prava Pravnog fakulteta u Osijeku.
Ni Željko Pajalić, sudac Vrhovnog suda, nije želio ulaziti u ciljeve javnih molitelja.
„Da bih mogao dati svoj pravorijek onda bih morao dobro poznavati činjenice. Nisam sudjelovao na tim skupovima niti sam bio blizu tih manifestacija tako da zbilja ne znam koji su njihovi ciljevi“, rekao je Pajalić. Načelno može reći da bi bilo nedozvoljivo ako bi na bilo koji način promovirali dominaciju bijelaca ili dominaciju muškaraca, ali da ne zna je li to tu slučaj.
HDZ-ov napad zbog osude ustaškog pokliča
Razgovor s kandidatima obilježio je i neugodan istup zastupnika HDZ-a, prije svega Ante Sanadera, koji se obrušio na Anu Horvat Vuković, nakon što je izrekla stav o ustaškom pokliču Za dom spremni.
„Nemam nikakve sumnje da u našem društvu ne postoje nikakve dvostruke konotacije. Pozdrav Za dom spremni je objektivno protivan ustavnoj zabrani govora mržnje. Znamo od kuda on dolazi, da je to pozdrav jedne kvislinške, fašističke tvorevine. Znamo da se famoznom izjavom o ‘dvostrukim konotacijama’ pokušava možda odati priznanje pripadnicima HOS-a koji su stvarno dali ogroman obol Domovinskom ratu. Međutim, nemoguće je prepoznati njihovo herojstvo na način da se abolira korištenje pozdrava koji i dalje ostaje zabranjen govor mržnje i fašistički pozdrav“, rekla je Horvat Vuković i dodala da se ni na jedan način ne bi mogao legalizirati ni pozdrav „Sieg Heil“ u Austriji i Njemačkoj.
„Ne postoje razlike između ta dva pozdrava“, zaključila je Horvat Vuković.
To je izazvalo Nikolu Mažara, a potom i Antu Sanadera, da joj uzvrate s pitanjem o petokraki „koja je rušila Vukovar“.
Horvat Vuković je zbog toga imala potrebu dodatno objasniti da govori iz perspektive osobe čiji je otac proveo 1400 dana u Domovinskom ratu, na što je izuzetno ponosna te da ne govori iz perspektive nekog čija je obitelj eskivirala dužnost ovoj državi.
Što se tiče JNA tenkova, Horvat Vuković je rekla da je to jedno, a petokraka u tom segmentu drugo, na što je nastavljeno dobacivanje iz redova HDZ-a.
„Razumijem o čemu govorite. To je simbol za nas ogromnog stradanja u Domovinskom ratu i nakon Drugog svjetskog rata. Međutim, etiologija te dvije stvari je različita. Za dom spremni je nastao kao službeni pozdrav jednog fašističkog, genocidnog režima. Mi smo jedini imali dječji koncentracijski logor u čitavoj Europi. To je ZDS, ne može ga se rehabilitirati. Petokraka ima različite konotacije: kada je na JNA tenkovima to je neprijateljski simbol kao i kad su pod njom rađeni zločini nakon Drugog svjetskog rata, ali kada je ona simbol radničkog pokreta to je druga stvar kao i kada je simbol otpora u Narodnooslobodilačkoj borbi“, rekla je Horvat Vuković.
To je, očito, bilo previše za Sanadera koji se povišenim glasom obratio kandidatkinji:
„Pod kojim znakom su poginuli HOS-ovci u Vukovaru? Pod kojim znakom!? Koji znak su nosili? Što ne razumijete!? Jeste li čuli da postoje HOS-ovci u Vukovaru? Šta je nosio Crvenkapa? Jeste li čuli za Crvenkapu!?“, nije se zaustavljao Sanader. Predsjedavajući Ivan Malenica (HDZ) takav je neprimjereni istup stranačkog kolege uredno odšutio.
I prije i nakon Ane Horvat Vuković i ostali pitani kandidati su ponavljali, u biti, isti stav o neprihvatljivosti dvostrukih konotacija ZDS i njegovu fašističku simboliku, ali samo je u njezinom slučaju HDZ reagirao.
I dalje neizvjesno kada će se glasati
Za razliku od ranijeg pokušaja izbora, ovoga puta HDZ želi brzopotezno provesti izbor troje ustavnih sudaca. U malo više od mjesec dana raspisan je novi javni poziv, provjerena je dokumentacija kandidata i obavljeni su razgovori. Cilj je HDZ-a izabrati nove suce do 15. srpnja i ljetne stanke Sabora.
S druge strane, SDP sada insistira na temeljitoj analizi kandidata nakon čega planiraju svoju užu listu predložiti na Odboru za Ustav, što se vjerojatno neće dogoditi prije jesenskog zasjedanja Sabora.
„SDP ovaj put neće pregovarati s HDZ-om oko kandidata, zato što je u prethodna dva navrata postupak kontaminiran, uvijek od istog čovjeka, premijera Andreja Plenkovića. Prvi put je ponudio onu političku trgovinu koja je i protuustavna, a drugi put je izašao samoinicijativno s tri imena bez da se o tome usuglasio s oporbom“, rekao je u ime SDP-a Tonči Restović uoči saslušanja kandidata.
Predsjednik Odbora za Ustav Ivan Malenica (HDZ) rekao je da je će njegova stranka ići za tim da se do ljeta izaberu novi ustavni suci.
„Iako su do danas tvrdili da bi trebalo usuglašavati kandidate na pregovorima, sada u SDP-u imaju drugačiji pristup gdje će oni jednostrano predložiti kandidate, dakle, sve ono što su do sada zamjerali HDZ-u“, ustvrdio je Malenica.
„Nama je cilj do ljeta izabrati tri suca kako bi Ustavni sud bio kompletan. Sada je na oporbi da preuzme određenu političku odgovornost“, zaključio je Malenica.
