Ako je za vjerovati anketama koje se bave istraživanjem rejtinga političkih stranaka u Hrvatskoj, sastavljanje buduće Vlade RH uvelike bi moglo ovisiti o raspoloženju Mirele Holy i Bože Petrova, stranačkih lidera čije partije donedavno nisu niti postojale.
Holy je, podsjećamo, ORaH osnovala nakon što je izbačena iz Kukuriku vlade, u kojoj je obnašala dužnost ministrice zaštite okoliša i prirode. Dosad je ORaH sudjelovao samo na europskim izborima, s kojih su u Europski parlament uspjeli poslati eurozastupnika Davora Škrleca. Petrov je sa svojim MOST-om nezavisnih lista najprije na lokalnim izborima u Metkoviću uspio s vlasti skinuti Stipu Gabrića Jambu, a sada ima ambicije da podjednako neočekivani rezultat ostvari na parlamentarnim izborima.
Iako ove stranke nominalno funkcioniraju na suprotstavljenim stranama političkog spektra, pa se ORaH deklarira kao zelena ljevica, dok Petrov takve etikete odbija, ali je jasno da mu je bliža konzervativna ideologija, sličnosti među njima su neporecive. Obje stranke, primjerice, ističu da Hrvatska u bolju i stabilniju budućnost ne može krenuti bez temeljite reforme javne uprave, s naglaskom na županije, općine i gradove.
No, najveća sličnost između ORaH-a i MOST-a, barem što se tiče percepcije koju ove stranke imaju u javnosti, odnos je Petrova i Holy prema dva najveća politička bloka u zemlji, HDZ-ovom i SDP-ovom. Dok većina tzv. malih stranaka ni ne osporava da dobar rezultat na izborima vide prvenstveno kao šansu da se uvuku u Vladu i svojim članovima osiguraju toliko željene sinekure, i Petrov i Holy uporno naglašavaju da za takav način vladanja nisu zainteresirani. I to ponavljaju praktički na dnevnoj bazi, s obzirom da ih mediji svako toliko guraju u krilo nominalno “lijevih” ili “desnih”.
“Sudjelovat ćemo u vlasti jedino ako pobijedimo na izborima”, izjavio je tako Petrov u intervjuu kojeg je 12. listopada dao za Index.
“Mi smo rekli nećemo koalirati niti prije izbora niti poslije izbora. Ja ću tu podsjetiti da je nama lijeva opcija nudila suradnju, mi smo odbili tu suradnju. Mi smo spremni u slučaju da će samo o nama ovisiti da idemo na nove izbore sjesti za stol s lijevom opcijom i inzistirati na provedbi programa i politika bez kojih nije moguća promjena”, rekla je istoga dana Mirela Holy u intervjuu za Novu TV pa dodala da članovi ORaH-a čak ni u slučaju opisane suradnje ne bi sudjelovali u vlasti, već “bi iz parlamenta kontrolirali poštuje li se program”.
U istu ovu kategoriju možemo uvrstiti i Živi zid, čiji je lider Ivan Vilibor Sinčić u razgovoru za Jutarnji list 13. listopada također izrazio rezerve prema mogućoj suradnji s HDZ-om ili SDP-om.
“Svaka stranka koja bi pristala na naše uvjete – potpunu smjenu postojećih kadrova i postavljanje novih – može biti naš partner. To su naši preduvjeti kako bismo uopće mogli razgovarati. Sumnjam da bi HDZ ili SDP to učinili. I zato su šanse za koaliciju nikakve. Oni bi radije ušli u međusobnu koaliciju samo da zaštite svoje privilegije nego da pristanu na takve poteze”, kaže Sinčić, koji svoju stranku i dalje smatra trećom političkom snagom u Hrvatskoj, iako prema istraživanju CRO Demoskop s početka listopada bilježi rejting od 3,4 posto i nalazi se iza MOST-a i ORaH-a.
Ostaje za vidjeti, a to prije izbora nećemo doznati, imaju li Petrov, Holy i Sinčić doista želju da iz temelja mijenjaju političku scenu u Hrvatskoj i hoće li u tome ustrajati ili se radi samo o politici inata usmjerenoj prema privlačenju što većeg broja glasova birača nezadovoljnih političkim duopolom stranaka koje predvode Zoran Milanović i Tomislav Karamarko. Jer kad Petrov u citiranom intervjuu za Index dvije najveće stranke u Hrvatskoj titulira kombiniranim akronimom “HDZSDP mašinerija”, Sinčić ih u razgovoru za Jutarnji list opiše kao “HDZ-SDP osovinu”, a Holy u razgovoru za Novu TV naglašava da ORaH ni sa kim “neće koalirati niti prije izbora, niti poslije izbora”, radi se o očitom pokušaju privlačenja birača kojima je dosta i SDP-a i HDZ-a, pa bi shodno tome izbore radije i bojkotirali nego dali glas jednoj od dvije vodeće partije.
Ako Petrov, Holy i Sinčić ostanu čvrsto pri svom stavu, mogli bi nakon 8. studenog izazvati pozamašne glavobolje Milanoviću i Karamarku. Trenutna anketna istraživanja (koja doduše treba shvaćati tek kao prognozu jednog od mogućih ishoda) sugeriraju da ni HDZ, ni SDP neće nakon izbora moći formirati vladu bez dodatnog koaliranja. Ako se oslonimo na ankete pa pretpostavimo da “veliki” bez “malih” doista neće moći formirati vladu , ne treba isključiti ni mogućnost da će se parlamentarni izbori morati ponoviti.
Ako do toga doista i dođe, pred Petrovom, Holy i Sinčićem bit će teška odluka koja bi im se lako mogla i obiti o glavu, s obzirom da ponovljeni izbori sa sobom nose i rizik lošijeg rezultata. Bilo kako bilo, Faktograf će pratiti hoće li lideri MOST-a, ORaH-a i Živog zida svoja obećanja doista ispuniti ili će zov vlasti nakon izbora ipak biti prejak.
