“Pa da, naravno. Mi smo pobjednička stranka, imamo najviše mandata. To se tako radi inače u zapadnom svijetu”, izjavio je Tomislav Karamarko za RTL Danas odgovarajući na pitanje očekuje li da mu predsjednica Kolinda Grabar Kitarović povjeri mandat za sastavljanje vlade.
U članku 98. Ustava RH, koji definira proces sastavljanja Vlade nakon izbora, termini pobjednika ili relativnog pobjednika izbora se ne spominju. Ustav propisuje da predsjednica “povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljanja konzultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika”. Iz Ureda predsjednice najavljeno je da će konzultacije započeti nakon što od DIP-a dobiju službene i konačne rezultate izbora (Hina).
Što se tiče Karamarkove tvrdnje da se to “tako radi u zapadnom svijetu”, nju smo odlučili testirati na primjerima Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva. U Ujedinjenom Kraljevstvu, kako se može doznati na internetskoj stranici njihovog parlamenta, mandat za sastavljanje vlasti dobiva osoba koja može dokazati da ima natpolovičnu većinu u parlamentu. Pritom nije nužno da većinu u parlamentu ima njegova stranka, već je moguće postići dogovor i s drugim strankama, koji može biti formalni koalicijski ugovor, ali i načelni sporazum.
“U situaciji u kojoj nema većine, prvu šansu za formiranje vlade dobiva ona vlast koja je bila vladajuća prije nego što su održani opći izbori. Ako im to ne uspije, premijer mora podnijeti ostavku”, stoji na stranicama britanskog parlamenta.
Što se tiče Njemačka, njihov sustav je, kako se može doznati na internetskoj stranici njemačke vlade, nešto kompliciraniji. Predsjednik u Njemačkoj može Bundestagu predložiti mandatara, ali samo u prvoj rundi glasanja. Ukoliko zastupnici ne podrže mandatara kojeg predlaže predsjednik, Bundestag dobiva rok od 14 dana da izabere kancelara u koliko god rundi glasanja im je potrebno. Odluka se donosi apsolutnom većinom.
Kako to izgleda u praksi, pokazali su izbori održani 2013. godine, kada je Angela Merkel sa svojom strankom osvojila 42 posto glasova, odnosno 255 (od ukupnih 631) mjesta u parlamentu, ali od datuma održavanja izbora 22. rujna do formiranja vlade 17. prosinca prošlo je gotovo tri mjeseca. Toliko su, naime, trajali pregovori kancelarke Merkel s predstavnicima Socijalističke demokratske stranke, koja je osvojila 193 mjesta u parlamentu, a bez čije potpore nije bilo moguće formirati vladu. Merkel je mandat za formiranje vlade dobila tek nakon što je sklopljen dogovor o koaliciji.
