Pod povećalom

Drugi mirovinski stup: Primjeri iz EU služe kao upozorenje

Hina / Damir Senčar / ds

U hrvatskoj javnosti ponovo je aktualna rasprava oko drugog stupa mirovinskog osiguranja. Večernji list objavio je neslužbene informacije prema kojima mandatar Vlade RH Tihomir Orešković namjerava obveznim mirovinskim fondovima prodati dio državne imovine, što bi u praksi značilo provođenje privatizacije državne imovine mirovinskom štednjom građana.

Obveznici drugog mirovinskog stupa, prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, su svi zaposleni građani mlađi od 40 godina, koji u drugi stup uplaćuju pet posto svoje bruto plaće. Novcem građana u drugom stupu upravljaju četiri obvezna mirovinska fonda u privatnom vlasništvu inozemnih komercijalnih banaka i osiguravajućih kuća. Radi se o modelu mirovinske štednje koji u Europi zadnjih godina polako izumire, s obzirom da ugrožava općeprihvaćeni mirovinski sustav temeljen na međugeneracijskoj solidarnosti.

Propadanje drugog stupa

Sustav vrlo sličan hrvatskom je Poljska imala do 2011. godine, kada je na snagu stupio zakon kojim su se obvezna izdvajanja za drugi stup smanjila sa 7,3 na 2,3 posto. Preostalih pet posto preusmjerilo se natrag u prvi stup mirovinskog osiguranja (Pension Funds Online). U međuvremenu je Poljska svojim građanima 2014. godine ponudila i istupanje iz drugog stupa, u kojem je nakon toga ostalo tek 18 posto radnika (IPE). Iduću priliku da odustanu od štednje u drugom stupu Poljaci će imati tijekom 2016. godine, nakon čega će se isti proces ponavljati svake četiri godine.

Uplate u drugi stup Mađarska je zamrznula još 1998. godine, a od 2001. godine mađarski radnici oslobođeni su obveznih uplata u drugi stup mirovinske štednje, koji je postao dobrovoljan. Oko 2,9 milijuna mađarskih radnika 2011. godine napustilo je drugi mirovinski stup, te svoju štednju u ukupnom iznosu od 11,8 milijardi eura prebacilo u državni fond za mirovinsku reformu i smanjenje dugova (IPE). Premijer Viktor Orban mađarske je građane tada uvjeravao da bi, ukoliko odbiju prebacivanje svoje štednje u prvi stup, mogli ostati bez mirovina.

Drugi mirovinski stup Slovačka je otvorila 2005. godine i u međuvremenu ga praktički ukinula. Već 2008. godine je građanima Slovačke dopušteno napuštanje drugog mirovinskog stupa i potpuno prebacivanje štednje u prvi stup (IPE), a 2012. je donesen zakon kojim su uplate u drugi stup smanjene s devet na četiri posto bruto plaće. Od 2017. godine će iznos uplate u drugi stup u Slovačkoj opet početi rasti, i to po stopi od 0,25 posto godišnje, sve dok 2024. ne dosegne stopu od 6 posto.

I Svjetska banka priznala da drugi stupovi nisu održivi

Ovo su samo najpoznatiji primjeri postupnog urušavanja drugog stupa mirovinske štednje, kojeg su tranzicijske zemlje Baltika, te Srednje i Istočne Europe uvele na preporuku Svjetske banke. Sličnih primjera ima još: Estonija je 2009. privremeno suspendirala uplate u drugi stup, a Latvija i Litva bile su prisiljene smanjiti doprinose. Slovenija i Češka odlučile su da obvezni drugi stup neće ni uvoditi, već će ga od samog početka učiniti dobrovoljnim. Rumunjska je 2010. godine zamrznula doprinose, iako se ranije planiralo njihovo povećavanje, a zbog čega je čak i Svjetska banka u svojoj analizi zaključila da drugi mirovinski stupovi nisu održivi u situaciji gospodarske krize.

Jedan je to od razloga zbog kojeg tzv. “stare” članice Europske unije uglavnom i ne nude svojim građanima štednju putem drugog mirovinskog stupa. Rijetke iznimke, poput Nizozemske, kontrolu nad sredstvima iz drugog stupa odbijaju prepustiti financijskim institucijama, već tim novcem upravlja država uz asistenciju socijalnih partnera.

Facebook
Twitter
Live blog
Dezinformacije o koronavirusu

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.