Netom nakon što su predsjednica Kolinda Grabar Kitarović (Jutarnji list) i ministar vanjskih poslova Miro Kovač (HRT) izbacili pojam “regije“ iz opticaja, ministar Tihomir Orešković obreo se na zapadobalkanskom investicijskom summitu u Londonu u organizaciji EBRD-a, gdje je s premijerima i ministrima zemlja iz okruženja dogovarao bolju buduću suradnju “u regiji“. Uz Oreškovića, na summitu su bili i srbijanski premijer Aleksandar Vučić, premijer Crne Gore Milo Đukanović, Kosova Isa Mustafa, Albanije Edi Rama te bosanskohercegovački Denis Zvizdić. Cilj summita bio je istaknuti mogućnosti ulaganja i poslovanja u jugoistočnoj Europi, promicati izravne strane investicije i prekogranične projekte.
Najprije se, podsjetimo, saznalo da je ministar Kovač svojim suradnicima naložio rekao kako bi umjesto “regije” trebali koristiti izraz “Hrvatske i šire“, odnosno “susjedstvo“, a potom je i predsjednica pojasnila u nedavnom intervjuu Jutarnjem listu: “Nakon preuzimanja dužnosti zamolila sam suradnike da ne stavljaju u naše službene dokumente pojam regija. Što je to regija? Tu je riječ o nekoliko država u našem okruženju, našem susjedstvu, koje ćemo nastaviti podržavati na njihovu putu u članstvo EU i NATO“, riječi su iznesene u javnost krajem prošlog tjedna.
Zemljopis se ne može reformirati
Hrvatska se, međutim, promjenom vlasti nije zemljopisno preselila niti je kroz drugu optiku gledaju u Bruxellesu. Premijer Orešković na summitu se služio uvriježenim terminom “regija“ te se sa srbijanskim premijerom Vučićem dogovarao o nužnosti bolje prekogranične suradnje.
“Energetska sigurnost je visoko na listi prioriteta svih Vlada. Uzimajući u obzir stratešku lokaciju u Europi i blizinu velikim europskim tržištima, Hrvatska može igrati važnu poveznicu u integraciji regije u europsko energetsko tržište“, kazao je premijer Orešković, naglasivši značaj projekta LNG terminala na Krku te izgradnju Jonsko-jadranskog naftovoda.
“K tome, završetak hrvatskog dijela koridora 5c, susjednoj BiH omogućit će punu regionalnu cestovnu povezanost duž koridora i završetak trenutačnog bankovnog financiranja dijela koridora 5c u BiH i Mađarskoj, te Luke Ploče, pomorskog prolaza koridora 5c.
Ne bismo trebali zaboraviti projekte u privatnom sektoru koji su jednako važni jer ne samo da omogućuju lokalno širenje već i prekogranično širenje. Po prirodi sam optimist, i kao takav vjerujem da Hrvatska i naši susjedi imaju odlične prilike za investicije, kako lokalne tako i one koje će ojačati naš zajednički prosperitet“, kazao je Orešković.
Srbija želi suradnju
Srbijanski premijer Aleksandar Vučić je rekao da je njegova vlada željela imati više zajedničkih projekata s Hrvatskom, ali da do toga nije došlo jer prethodna vlada nije za to bila zainteresirana.
“Nažalost, mi takvih projekata gotovo da i nemamo. Stoga smo mi ušli u željezničko povezivanje sa srednjom i zapadnom Europom preko Budimpešte. Ne vidim to kao neku vrstu natjecanja. Željeli smo imati više zajedničkih projekata s Hrvatskom i mislim da za to nije bilo interesa na hrvatskoj strani. Više puta sam to vašem bivšem premijeru predlagao i više puta sam dobio odgovor da nisu zainteresirani za istočne izlaze, a mi jesmo i za zapadne i istočne. Mi smo uvijek spremni na suradnju jer naš prirodan put prema Zapadu vodi preko Hrvatske. Nadam se da ćemo uspjeti prevladati naše bolesti iz prošlosti makar da racionalno razgovaramo o budućonsti’, rekao je Vučić.
Orešković je sa svoje strane rekao da se ne želi baviti poviješću, nego budućnošću. ‘Treba otvoriti dijalog i surađivati. To je dobro za Hrvatsku i za regiju’, zaključio je Orešković.
