“Ovakav način rada saborskih odbora i funkcioniranja Vlade u cjelini, što se mene tiče, mislim da ovo više nema nikakvog smisla. Mislim da građani više ovo ne razumiju i ne podržavaju. Ili će se sve resetirati ili idemo na nove izbore”, poručuje saborski zastupnik Domoljubne koalicije i HSLS-a Darinko Kosor (Hina/Jutarnji.hr)
“Mi se novih izbora ne bojimo. Ako bi Vlada stvarno bila disfunkcionalna, ako se reforme koje smo obećali ne bi mogle provesti, onda naravno da nemamo ništa protiv novih izbora”, odgovara glasnogovornik MOST-a Nikola Grmoja (HRT).
HDZ-u bi bilo najlakše razbiti MOST
Trzavice između HDZ-a i MOST-a u tjednu koji je iza nas dosegle su svoj vrhunac. Najprije su se Božo Petrov i Tomislav Karamarko prepucavali press konferencijama, a dan kasnije čak nisu mogli sjediti u istoj prostoriji s posebnim izaslanikom i koordinatorom za međunarodna energetska pitanja State Departmenta Amosom Hochsteinom, već su ga primili na odvojenim sastancima. Članovi Vijeća za suradnju žale se da je ovo tijelo u blokadi, dogovora još nema ni oko imenovanja Milijana Brkića za ministra branitelja, niti oko razrješenja ravnatelja SOA-e Dragana Lozančića, bez prijepora nije prošao ni prijedlog da Siniša Kovačić postane v.d. glavnog ravnatelja HRT-a, MOST-ov ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić izvrgnut je javnim pritiscima zbog kadroviranja u MUP-u…
Najlakši način za izbjegavanje izbora bilo bi razbijanje MOST-a, odnosno pokušaj da se dio njihovih zastupnika kooptira u Domoljubnu koaliciju. No, s obzirom na prilično tanku većinu koju desni politički blok trenutno ima u Saboru, takva se opcija ne čini pretjerano izglednom. U drugom scenariju bi se HDZ i MOST, kako predlaže Kosor, morali “resetirati” i konačno početi surađivati. Razlike među njima za sada se možda čine nepremostive, ali vlast je u konačnici ipak snažno ljepilo.
Moguća i preslagivanja u Saboru
No, što ako se pokaže da je suživot HDZ-a i MOST-a ipak neodrživ? Najčišće rješenje, u tom bi slučaju, bio dogovor o raspuštanju parlamenta, nakon čega bi predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, kako je propisano Ustavom RH, i po drugi put dobila priliku da raspiše parlamentarne izbore, iako je na Pantovčaku tek nešto više od godinu dana. Novi izbori u slučaju raspuštanja Sabora moraju se održati u roku od 60 dana.
S druge strane, preslagivanja na vlasti moguća su i bez ponovnog izlaska na birališta. Primjerice, ukoliko premijer Tihomir Orešković odluči da u ovakvim uvjetima nije moguće upravljati državom i podnese ostavku, zajedno s njim pada čitava Vlada. Propisuje to Zakon o Vladi, koji kaže i da u takvoj situaciji Vlada u ostavci obavlja tehničke poslove dok Sabor ne imenuje novu Vladu.
Već smo to jednom vidjeli na hrvatskoj političkoj sceni, kada je mandat za sastavljanje Vlade nakon ostavke Ive Sanadera od tadašnjeg predsjednika Stjepana Mesića dobila Jadranka Kosor. Važnu ulogu ponovo bi tako morala odigrati predsjednica Grabar Kitarović, koja bi još jednom morala obaviti konzultacije s šefovima stranaka i odlučiti o mandataru. Kojeg, važno je napomenuti, ne bi ponovo morao iznjedriti dogovor HDZ-a i MOST-a, već stranka Bože Petrova može pregovarati i sa sadašnjom oporbom.
Oporba još može dobiti MOST na svoju stranu
Zastupnici oporbe tako i dalje mogu taktizirati s pokušajima da privuku dio MOST-a na svoju stranu. Ustav propisuje da petina zastupnika u Saboru može tražiti da se glasa o povjerenju Vladi. Ukoliko Vlada na takvom glasanju ne dobije povjerenje većine zastupnika, čitava Vlada mora podnijeti ostavku, a nova bi se vlast trebala formirati u roku od 30 dana. Nemogućnost sastavljanja Vlade u tom roku također bi značio prijevremeni izlazak na birališta.
Glasanje o (ne)povjerenju, s druge strane, može tražiti i sama Vlada RH. Predsjednica Grabar Kitarović u tom slučaju također može raspustiti parlament i pokrenuti proces raspisivanja novih izbora. Ista stvar događa se i ukoliko saborski zastupnici ne uspiju postići dogovor oko izglasavanja državnog proračuna u roku od 120 dana od dana njegovog predlaganja.
