Pod povećalom

Građani imaju pravo reći što misle o vojsci na granicama, ali nitko ih nije pitao

MORH / J. Kopi, S. Brigljević

Vlada Tihomira Oreškovića sa svoje je prošlotjedne sjednice u Sabor uputila dva zakonska prijedloga čiji je cilj omogućiti izlazak Hrvatske vojske na državnu granicu. Predložene izmjene Zakona o nadzoru državne granice i Zakona o obrani Oreškovićeva vlada, međutim, nije prije toga pustila u javnu raspravu. Od Sabora traže da zakonske izmjene usvoji po hitnom postupku.

Ispada tako da je Vlada HDZ-a i MOST-a već kod prvog primjera zakonodavne prakse – jer su se do sada bavili uglavnom tehničkim usklađivanjima – odlučila ignorirati demokratske standarde, poslati zakon u hitni postupak i izbjeći javnu raspravu. Nastavljena je tako praksa zbog koje su prošlu Vladu kritizirali Ustavni sud, ali i zastupnici tada oporbenog HDZ-a.

Kršenje Zakona o pravu na pristup informacijama

Izigravanje je to odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, konkretno njegovog 11. članka, u čijem je prvom stavku propisano da su tijela državne uprave dužna provoditi savjetovanje s javnošću pri donošenju zakona i podzakonskih akata. Savjetovanje se, prema Zakonu, provodi putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanja s javnošću i mora trajati 30 dana.

Nigdje u Zakonu nije predviđena mogućnost izbjegavanja javne rasprave, a iste nema ni u saborskom Poslovniku, koji u svom 204. članku definira slučajeve u kojima se zakon smije donijeti po hitnom postupku.

“Iznimno, zakon se može donijeti po hitnom postupku, kada to zahtijevaju osobito opravdani razlozi, koji u prijedlogu moraju biti posebno obrazloženi. Uz prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku podnosi se konačni prijedlog zakona, koji sadrži sve što i prijedlog zakona, osim što se umjesto teksta prijedloga zakona prilaže tekst konačnog prijedloga zakona”, propisano je Poslovnikom Hrvatskog sabora.

Mogućnost da se javna rasprava skrati ili održi na način koji nije propisan Zakonom predviđen je u Kodeksu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata. No, ni u predmetnom Kodeksu nigdje se ne navodi mogućnost potpunog izbjegavanja javne rasprave.

“U žurnim okolnostima, razdoblje i načini savjetovanja mogu se odgovarajuće prilagoditi. Ovo se posebno odnosi na okolnosti koje su vezane uz dinamiku ispunjavanja obveza koje proizlaze iz procesa pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji”, stoji u Kodeksu.

Zakoni bi lako mogli pasti na Ustavnom sudu

Izigravanje propisane procedure poslužit će, zajedno s dvojbenim ustavnim uporištem, kao polazišna točka protivnicima slanja vojske na granicu da prve konkretne izmjene zakona koje predlažu HDZ i MOST sruše na Ustavnom sudu. Ocjenu ustavnosti zakonskih prijedloga zahvaljujući kojima bi vojska čuvala hrvatski teritorij od izbjeglica s Bliskog istoka već je najavio Centar za mirovne studije.

Ključno je pritom podsjetiti na odluku Ustavnog suda iz 22. svibnja 2013. godine, koji je tada srušio Kurikulum zdravstvenog odgoja u osnovnim i srednjim školama upravo zbog nepoštivanja procedure, odnosno neprovođenja javne rasprave.

“Sažeto, sadržaj zdravstvenog odgoja za sve škole na području Republike Hrvatske – onako kako je zamišljen za školsku godinu 2012./2013. – oblikovao se u kurikulumu nacionalnog značenja, koji je nadležno ministarstvo donijelo u obliku propisa obvezujuće pravne snage. Ustavni sud ocjenjuje neprihvatljivim da stupanju na snagu propisa takvog sadržaja i takve pravne snage nije prethodilo davanje mišljenja vijeća roditelja (članak 137. stavak 4. Zakona o odgoju) niti je u proces bilo uključeno Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje, a nije bila provedena ni javna rasprava unutar demokratski organizirane institucionalne procedure (barem) o sadržajima tog odgoja za koje se razumno moglo pretpostaviti da će izazvati kontroverzije u društvenoj zajednici. S obzirom na kasniji tijek događanja, očito je da stupanju na snagu tog propisa nije prethodila ni cjelovita priprema u tehničkom, organizacijskom i edukacijskom smislu. U tom je svjetlu osobito neprihvatljivo to što je stupanje propisa na snagu uslijedilo u trenutku kad je školska godina, u kojoj se on imao primijeniti (2012./2013.), već započela”, utvrdio je tada Ustavni sud.

> Vojskom i žicom na izbjeglice: Protupravna obrana Europe (pa i Hrvatske)

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.