Nestrpljivo je zainteresirana javnost iščekivala prvi prijedlog državnog proračuna samoprozvane reformske vlade Domoljubne koalicije i MOST-a, da bi na kraju čak i pripadnici vladajuće koalicije ustanovili kako se, u usporedbi s prošlogodišnjim proračunom, gotovo ništa nije promijenilo.
No, čak i takav proračun ponudio je dosta materijala za analizu, a najveću pozornost privukle su dvije stavke; jedna koja se neočekivano smanjila, te druga koja se, prema važećim zakonskim odredbama, očekivano povećala. Radi se o odlukama da se sufinanciranje prijevoza za učenike sreže za 28,9 posto, dok se istovremeno iznos potpora koje iz proračuna dobivaju političke stranke povećao za 14,3 posto.
Uzet će strankama da bi dali učenicima?
Iznos kojeg država izdvaja za prijevoz učenika Vlada RH odlučila je smanjiti s prošlogodišnjih 325.039.738 kuna na 231.005.003 kuna, iako takav potez ničim nisu najavili. Štoviše, MOST je tijekom pregovora tražio da se izjednače uvjeti besplatnog udžbenika i besplatnog prijevoza učenika na državnoj razini, što je naišlo na pozitivan prijem kod Domoljubne koalicije. Podsjetimo kako je izgledao odgovor HDZ-ove koalicije na ovaj “reformski prijedlog” MOST-a:
Nakon što su predložene rezove u resoru obrazovanja javnost dočekala na nož, oglasio se i prvi čovjek MOST-a i potpredsjednik Vlade Božo Petrov, obećavši da će se novac za prijevoz učenika ipak negdje pronaći (Jutarnji list). Dnevni list 24sata u izdanju od ponedjeljka objavio je da će se dio novca uzeti upravo političkim strankama, čije proračunske potpore MOST, prema neslužbenim informacijama, želi srezati na 30 milijuna godišnje.
Na tom je tragu i izjava premijera Tihomira Oreškovića, koji je u ponedjeljak navečer s predstavnicima Domoljubne koalicije i MOST-a odradio sastanak o proračunu, nakon čega je najavio da će Vlada RH održati telefonsku sjednicu i uputiti amandman na vlastiti proračunski prijedlog. “Našli smo još 33 milijuna kuna (za sufinanciranje prijevoza, op.a.)”, izjavio je Orešković nakon sastanka (Televizija N1).
Mora se mijenjati zakon
U proračunu za 2016. godinu je, naime, 62.850.000 kuna predviđeno za financiranje aktivnosti političkih stranaka. Nezanemarivi je to rast s obzirom na prošlogodišnjih 55.000.000 kuna. Kada bi se od te cifre odrezala 33 milijuna kuna koje spominje Orešković, strankama bi ostalo nešto manje od 30 milijuna kuna, što je navodna želja MOST-a.
No, da bi do ovakve preraspodjele sredstava došlo, prije izglasavanja proračuna nužno je promijeniti Zakon o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, čiji 3. članak sadrži sljedeću odredbu: “Sredstva za redovito godišnje financiranje političkih stranaka i nezavisnih zastupnika osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske, u iznosu od 0,05 posto ostvarenih rashoda poslovanja iz prethodno objavljenog godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna”.
S obzirom da je zadnji objavljeni izvještaj o izvršenju proračuna onaj za 2014. godinu, kada su rashodi iznosili 125.689.498.238,84 kune, Faktograf je temeljem predmetne zakonske odredbe još u studenom prošle godine izračunao da će stranke na raspolaganju imati 62,8 milijuna kuna. Radi se, dakle, o cifri koja nije određena proizvoljno, već se do nje dolazi temeljem zakonom propisane formule.
To ujedno i otežava situaciju u kojoj se Vlada nalazi ukoliko doista želi novac uzeti političkim strankama i preusmjeriti ga u resor obrazovanja. Političke stranke koje su predmet rezova – a najviše novca izgubio bi upravo HDZ – u Saboru moraju, u tom slučaju, dići ruke za zakonske izmjene koje bi stranačke blagajne osiromašile za milijune kuna.
