Što smije, a što ne smije raditi srušena Oreškovićeva vlada?

Sanja Despot

Obraćajući se novinarima riječima kako je završila prvi i posljednji krug konzultacija za sastavljanje nove vlade predsjednica Kolinda Grabar Kitarović ispoštovala je članak 78. Ustava RH koji propisuje kako se  „Hrvatski sabor može raspustiti radi raspisivanja prijevremenih izbora, ako to odluči većina svih zastupnika“. .

Do petka poslije podne na nekoliko je odvojenih stranačkih listi prikupljen i u saborsku proceduru upućen 91 potpis zastupnika za raspuštanje Sabora. Iako saborski Poslovnik odluku o otvaranju rasprave o pojedinim točkama dnevnog reda prepušta predsjedniku Sabora, predsjednica je Željka Reinera pozvala da glasanje o raspuštanju Sabora organizira što prije te tako ustavnim odredbama dade prednost nad odredbama saborskog Poslovnika. S takvim se mišljenjem slaže i većina članova Predsjedništva Sabora. I potpredsjednica Sabora Vesne Pusić i glavni tajnik SDP-a Igor Dragovan tvrde da je predsjednik Sabora Reiner u petak obećao kako će tu točku uvrstiti u dnevni red Sabora te da će se o njoj glasati u ponedjeljak. Sabor bi se raspustio s odgodom do 15. srpnja da bi potom predsjednica Republike odredila datum prijevremenih izbora, najvjerojatnije početkom rujna.

Nema novih imenovanja

Do izbora, konstituiranja Sabora i nove Vlade, zemljom će, sukladno odredbama Zakona o Vladi, upravljati tehnička vlada Tihomira Oreškovića u istom sastavu kakva je bila do četvrtka kada joj je s velikom većinom glasova zastupnika izglasano nepovjerenje.

Na ovlasti tehničke vlade odnosi se Zakonom o postupku primopredaje vlasti, međutim, taj zakon nije detaljno propisao što tehnička vlada smije, a što ne smije raditi, već se to u velikoj mjeri oslanja na osjećaj za političku pristojnost, kako je to u razgovoru za N1 kazao i pravnik i bivši predsjednik Ivo Josipović.

Zakonom propisana ograničenja svode se na imenovanjima te preuzimanje financijskih obveza.

Od dana raspisivanja izbora, navodi se u članku 4. Vlada ne smije donositi odluke o imenovanjima na dužnosti. Iznimno, Vlada može u slučajevima kada je to nužno radi osiguranja nesmetanog rada tijela državne uprave ili drugih državnih tijela, imenovati vršitelje dužnosti. Kao što se vidi iz citiranog članka, zakonodavac ovdje nije razradio mogućnost da Vlada izgubi legitimitet prije nego se odredi datum novih izbora.

Možda svjesna mogućnosti prijevremenih izbora, Vlada je na svojoj posljednjoj „pravoj“ sjednici 8. lipnja  imenovala osamdesetak novih članova državnih tijela, zavoda,  agencija i zaklada, uključujući i i novi sastav Upravnog odbora Zaklade Kultura nova. Vlada je na toj posljednjoj sjednici izglasala i novi sastav Nadzornog odbora Ine iz kojeg su razriješeni Siniša Petrović, Željko Perić i Mladen Proštenik, a imenovani Damir Vanđelić kao predsjednik te članovi Dario Čehić i Luka Burilović, a kao predstavnik RH u Glavnoj skupštini Ine imenovan je Tomislav Panenić. Međutim, s obzirom da je Ina na popisu poduzeća od strateškog značaja za očekivati je da će se ta imenovanja ponovo staviti na dnevni red po formiranju nove vlade.

Vlada, također, ne smije preuzimati nikakva nova financijska zaduženja. U članku 5. navodi se kako od dana raspisivanja izbora Vlada ne smije zaključivati ugovore značajnije vrijednosti, osim ukoliko bi nezaključivanje ugovora prouzročilo znatnu materijalnu štetu, odnosno ukoliko je zaključivanje ugovora nužno radi ispunjenja međunarodni obveza RH, a za poslove za koje se pretpostavlja da će biti okončani do stupanja na dužnost Vlade nakon provedenih izbora.

Iako se to izrijekom ne spominje, logika zakona bi bila da se poslovi vezani za povlačenje sredstava iz EU fondova trebaju nastaviti već započetom dinamikom.

Kako može raditi vlada koja je „dobila otkaz“?

Činjenica je, međutim, da se novonastala situacija razlikuje od svih situacija na kakve smo do sada navikli. Vlada Tihomira Oreškovića dobila je nepovjerenje velike većine zastupnika, a državu će voditi još najmanje tri mjeseca. Dodatno, Sabor se raspušta jer je došlo do promjene saborske većine. Bi li zbog toga Vlada Tihomira Oreškovića u prijelaznom razdoblju trebala imati i neka veća ograničenja u radu?.

„Zakon o postupku primopredaje vlasti napisan je da bi se reguliralo prijenos vlasti nakon redovnih parlamentarnih izbora, a ne za situacije kao što je postojeća, dakle one u kojima je vladi izglasano nepovjerenje. Kako je, međutim, jasno da ova Vlada, premda konstatirano nema povjerenje većine u Hrvatskom saboru, i dalje nastavlja obavljati svoju ulogu sve do izbora nove vlade (sličan slučaj u komparativnoj praksi, na primjer, dogodio se 1979. godine kada je britanskom premijeru Jamesu Callaghanu izglasano nepovjerenje, ali je njegova vlada nastavila raditi sve do izbora nove vlade Margareth Thatcher), otvara se sasvim praktično pitanje kako tretirati i odrediti njezin položaj i ovlasti. Logičan put rješenja tog problema je da se odredbe Zakona o postupku primopredaje vlasti, kao i Zakona o Vladi Republike Hrvatske, primijene na postojeće stanje po analogiji, odnosno da se sadašnja hrvatska Vlada također shvati kao “tehnička” vlada.

To u formalnom smislu znači da Vlada i dalje može obavljati poslove koji su joj dani u nadležnost, osim onih čije obavljanje je zabranjeno Zakonom o postupku primopredaje vlasti. Međutim, sve eventualne ‘pravne praznine’ ili pravno neregulirane situacije koje se mogu pojaviti u stvarnom životu trebalo bi riješiti primjenom metode „samo-ograničavanja“, što zapravo znači da bi se Vlada u ovom prijelaznom razdoblju trebala bitno ograničiti od donošenja odluka koje su značajnijeg političkog, socijalnog ili gospodarskog karaktera“, objašnjava za Faktograf Đorđe Gardašević, stručnjak  za ustavno pravo s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Tehnička vlada bi trebala biti oprezna oko kurikularne reforme

Kako bi se u tom slučaju trebalo, na primjer, tretirati odluku ministra Predraga Šustara koji je u tehničkom mandatu, dan nakon izglasavanja nepovjerenja Vladi i dan nakon prosvjeda podrške kurikularnoj reformi odlučio razriješiti članove Ekspertne skupine te tijekom javne rasprave (koja je otvorena na dan pada vlade) imenovati „novo tijelo“? Prema priopćenju objavljenom 17. lipnja to bi novo tijelo trebalo „koordinirati doradu kurikulumskih dokumenata sukladno očitovanjima pristiglima u javnoj raspravi te izradu očitovanja na prijedloge pristigle tijekom javne rasprave kao i provedbu recenzijskog postupka“.

„Primjer mogućeg donošenja odluke o imenovanju novog tijela za koordinaciju kurikulumskih dokumenata pokazuje u tom smislu svu slojevitost problema“, slaže se Gardašević te pojašnjava:

„Takav slučaj, imenovanja ovakvog tijela, nije eksplicitno reguliran. U članku 4. Zakona o postupku primopredaje vlasti definirano je da ‘od dana raspisivanja izbora Vlada ne smije donositi odluke o imenovanjima na dužnosti’, s time da je iznimno moguće ‘imenovati vršitelja dužnosti kada je to nužno radi osiguranja nesmetanog rada tijela državne uprave ili drugih državnih tijela’.

Članak 7. Zakona o Vladi propisuje: ‘Ako Hrvatski sabor prihvati ostavku predsjednika Vlade, Vlada će obavljati tehničke poslove do imenovanja nove Vlade.’ Prema tome, za razliku od sadašnje situacije u kojoj je Vladi izglasano nepovjerenje, navedeni zakoni predviđaju primjenu citiranih rješenja (dakle, ograničenja nadležnosti Vlade) pod striktnim uvjetima da su raspisani izbori, da se radi o imenovanjima na dužnosti vezane uz tijela državne uprave ili druga državna tijela ili pak da je Sabor prihvatio ostavku predsjednika Vlade. S obzirom, međutim, da bi vladu kojoj je izglasano nepovjerenje ipak trebalo shvatiti kao ‘tehničku vladu’, preostaje jedino mogućnost da se pokuša tumačiti da se spomenuti zakoni sada primjenjuju po analogiji. U kombinaciji s konceptom samo-ograničavanja postupanja, to bi značilo da bi se Vlada trebala suzdržati od imenovanja bilo kakvih tijela koja imaju ovako velik društveni značaj, kao što to nesumnjivo ima tijelo za koordinaciju kurikulumskih dokumenata“.

Ista strategija „samo-ograničavanja“ trebala bi, smatra Gardašević,vrijediti i za Hrvatski sabor.

Za razliku od pitanja vezanih za osjetljivu kurikularnu reformu, Gardašević ne vidi nikakvih prepreka za najavljeno postroženje Zakona o sprečavanju nereda na stadionima, ni kad je riječ o Vladi, niti vezano uz ovlasti Sabora.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Analize"