Ocjena točnosti

Marić: Sredstva za regres možemo osigurati preraspodjelom

Hina / Lana Slivar Dominić / lsd

“S obzirom na okolnosti, svjesni smo da ćemo, ako dođe potreba za to, u okviru preraspodjela na razini proračuna pojedinih ministarstava osigurati sredstva”, tvrdi ministar financija u ostavci Zdravko Marić (Hina/N1).

Na sjednici Vlade u srijedu Božo Petrov je, naime, obećao zaposlenima u državnim i javnim službama da će im regres biti isplaćen, iako ta sredstva proračunom nisu predviđena. Radi se o oko 225 milijuna kuna koje Vlada nije budžetirala, iako obveza isplata regresa proizlazi iz važećeg Temeljnog kolektivnog ugovora za javne službe.

Vlada Kukuriku koalicije ovu je obvezu izbjegavala pomoću Zakona o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama. No, to više nije moguće zbog odluke Ustavnog suda od 30. ožujka 2015. godine, kojom je Vlada upozorena da intervencije u prava iz kolektivnih ugovora moraju imati jasan rok trajanja.

Moguća preraspodjela do 5 posto sredstava

S obzirom da potpredsjednik Vlade Petrov nije u pregovorima sa sindikatima doći do dogovornog rješenja, a što mu je bila jedna od glavnih zadaća, u državnoj se riznici sada moraju pronaći sredstva za isplatu regresa. Rješenje kakvo predlaže ministar Marić regulirano je člankom 46. Zakona o proračunu.

“Preraspodjela sredstava na proračunskim stavkama kod proračunskih korisnika ili između proračunskih korisnika i kod izvanproračunskih korisnika može se izvršiti najviše do 5% rashoda i izdataka na proračunskoj stavci donesenoj od strane Sabora, odnosno predstavničkog tijela koja se umanjuje, ako to odobri ministar financija, odnosno načelnik, gradonačelnik, župan”, stoji u drugom stavku 46. članka ovog zakona.

Jednostavnije rečeno, dozvoljeno je prebacivati novac između ministarstava, ali samo do 5 posto ukupnog iznosa koji im je državnim proračunom dodijeljen. To vjerojatno znači da će, zbog obveze isplate regresa, nekoliko resora morati “stegnuti remen” jer jedina ministarstva čiji su budžeti dovoljno veliki da bi se od njih mogao uzeti čitav iznos od 225 milijuna kuna su Ministarstvo financija, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Ministarstvo zdravlja te Ministarstvo socijalne politike i mladih. No, i kod njih se radi o novcu koji je najvećim dijelom unaprijed zadan na troškove kao što su otplata dugova, plaće, mirovine, socijalna davanja, poticaji…

Kome uzeti?

Pred ministrom Marićem sada je vrlo nezgodna računica: kojem ministarstvu koliko uzeti, a da proračun pritom ostane održiv? I da se izbjegne potreba za rebalansom, kojeg bez Sabora ionako nije moguće provesti. Proučili smo budžete svakog pojedinog ministarstva i utvrdili maksimalne iznose koji bi se mogli preraspodijeliti kako bi Vlada izvršila obvezu isplaćivanja regresa.

Ministarstvo financija – 1.874.484.337,70 kuna

Ministarstvo obrane – 201.130.458,90 kuna

Ministarstvo unutarnjih poslova – 253.803.664,80 kuna

Ministarstvo branitelja – 46.938.415,35 kuna

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova – 30.139.358,85 kuna

Ministarstvo gospodarstva – 92.473.231,45 kuna

Ministarstvo poduzetništva i obrta – 61.645.285,80 kuna

Ministarstvo kulture – 46.197.283,50 kuna

Ministarstvo poljoprivrede – 341.458.848,50 kuna

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova europske unije – 45.833.797,75 kuna

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture – 303.812.281,10 kuna

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja – 47.220.062,30 kuna

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode – 63.580.076,65 kuna

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta – 690.733.569,45 kuna

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava – 2.089.832.221,5 kuna

Ministarstvo turizma – 8.580.304,95 kuna

Ministarstvo uprave – 18.658.257,05 kuna

Ministarstvo zdravlja – 452.366.391,50 kuna

Ministarstvo socijalne politike i mladih – 234.168.427,95 kuna

Ministarstvo pravosuđa – 113.435.983,10 kuna

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.