Pod povećalom

Tresu se brda, rodit će se alibi

foto HINA/ Milan ŠABIĆ/ mš

Popis jamstava koje je MOST zatražio od vodećih stranaka kao uvjet buduće suradnje ne predstavlja nikakav sistematični skup mjera koji može promijeniti stanje u hrvatskoj politici, društvu ili gospodarstvu ili bar zacrtati željeni smjer promjena. Iz ovog se popisa tako nešto ne može nazrijeti.

To ne znači da je ovo besmisleno nabacani niz. Riječ je o popisu mjera koji ima dvojaku funkciju: prva i osnovna je poslati last call biračima da ipak zaokruže MOST, s obzirom na to da im je prema anketama koje ovih dana objavljuju HRT i RTL potpora značajno pala pa se naspram prošlogodišnjih 19, sada mogu nadati najviše 12 do 13 mandata. Nadaju se kako će površnim biračima, a takvi u Hrvatskoj prevladavaju u značajnim postotcima, više značiti najava smanjenja televizijske pretplate nego iščitavanje bilo kakvog gospodarskog programa.

Druga funkcija popisa je stvaranje alibija za buduće izvjesno koaliranje s jednom od velikih stranaka – najvjerojatnije opet s HDZ-om. Božo Petrov će kao opravdanje moći ponuditi da je dobio jamstva kako će se njihovi ključni uvjeti provesti.

Što traži MOST?

Ima li ili nema političke volje za sveobuhvatne strukturne promjene nekad je lakše uočiti na malim nego na velikim koracima. Za nepoduzimanje velikih koraka uvijek se nađu i velika opravdanja. Za odbijanje malih koraka, umjesto ikakva opravdanja, koristi se kao obrana proglašavanje istih ucjenama i ultimatumima –  piše MOST koji će, kako najavljuje, nakon izbora surađivati s onom stranom koja prihvati više početnih kratkoročnih promjena, ali i dubinskih strukturnih reformi.

Mali čovjek će, tvrde u MOST-u, dobiti jamstva da će prihvaćanjem njihovih mjera stranke više raditi na demokratizaciji i štedljivosti institucija.

Kao prvu mjeru traže demokratizaciju izbornog sustava tako da se Zakonom o izboru zastupnika u Hrvatski sabor omogući preferencijalno glasovanje za tri kandidata (sličnu inicijativu ovih dana ponovo oživljava i U ime obitelji). Ako bi se zakon u tom dijelu promijenio, učinak će se vidjeti tek na sljedećim izborima.

Isti zakon propisuje kako “birači i političke stranke ne smiju kandidirati osobe koje su pravomoćnom sudskom odlukom osuđene na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci i to ako se u trenutku stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora izrečena kazna izvršava ili tek predstoji njezino izvršenje” te da ne smiju biti kandidirani oni kojima nisu protekli rokovi rehabilitacije nakon što su bili osuđeni za zločine protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, odnosno teškog ubojstva. Kako bi biračima u uši ušla i njihova predanost poštenju, MOST traži da se Zakon proširi tako da se ti rokovi rehabilitacije odnose i na one koji su počinili  kaznena djela protiv službene dužnosti kao što su zloupotreba položaja i ovlasti, nezakonito pogodovanje, primanje i davanje mita i trgovanje utjecajem radi stjecanja imovinske koristi.

MOST ponovno inzistira i na izmjenama Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe. Promjene tog zakona pokušao je provesti i u prošlom sazivu tako da umjesto dosadašnjeg postotka proračunskih rashoda političke stranke primaju postotak od njegovih prihoda, s time da bi se iznos ograničio na maksimalnih 48 milijuna kuna godišnje, međutim Zakon nije uspio proći proceduru.

Isključivi gospodarski pojas – drugi put

MOST ponovno najavljuje i kako će tražiti izmjene Zakona o pravim i dužnostima zastupnika u Hrvatskom Saboru i Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika tako da ukine povlastice zastupnika (6 plus 6) te da će vezati plaću zastupnika s njihovim pojavljivanjem u Saboru.

Ukidanje naknade 6+6 već se u prošlom sazivu našlo na dnevnom redu Sabora, no zakon nije raspravljen ni izglasan. Odmah na početku propala je mogućnost da se promjene odnose već na 8. sastav Sabora jer MOST nije uspio provesti Zakon kroz proceduru prije nego što je određeni broj zastupnika podnio zahtjev za ostvarenje tog prava.Tom zakonu nisu bili skloni ni u HDZ-u, niti u SDP-u, opravdavajući se, između ostalog, kako je ta odredba potrebna jer Zakon o sprečavanju sukoba interesa brani dužnosnicima da se po okončanju mandata zaposle u tvrtkama koje su bile u poslovnom odnosu s tijelom u kojem je dužnosnik radio. Ako u startu neka od velikih stranaka na to opet pristane, vjerojatno će ponovo igrati na odugovlačenje.

MOST je najavljivao i mjerenje dolaska na rad zastupnika, ali ni to nisu uspjeli provesti. 

Uspostava isključivog gospodarskog pojasa i promjene Zakona o HNB-a na način da državna revizija vrši nadzor nad HNB-om točke su koje u velikoj mjeri ovise i o europskim pravilima. Proglašenje isključivog gospodarskog pojasa nametnulo se kao uvjet za sklapanje koalicije još nakon lanjskih izbora,da bi se to nakon formiranja Vlade potpuno zaboravilo. Ista se priča sada ponavlja. Vezano uz HNB, centralnoj banci članak 130. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i članak 7. Statuta ESSB-a i ESB-a jamči neovisnost rada. Revizija se, dakle, ne bi smjela baviti osnovnim zadaćama HNB-a, već bi se eventualno trebala ograničiti na zakonitost rada i analizu troškova poslovanja, o čemu se već govorilo i zbog inzistiranja na promjenama Zakona o HNB-u tijekom proteklog mandata.

Populističke mjere

Kao jedan od uvjeta suradnje s velikim strankama, MOST navodi kako želi omogućiti ovršenicima koji imaju jednu nekretninu da ne završe na ulici te kažnjavanje nepoštenih i nesavjesnih ovrhovoditelja. Osim što zvuči populistički i ulazi na teren Živog zida, ova se mjera poklapa i s izbornim programom HDZ-a koji također tvrdi da građani neće biti izbacivani iz jedine nekretnine.

U istom smjeru ide i zahtjev vezan za HRT. Od svih problema vezanih uz medijsku sliku u Hrvatskoj, a pogotovo uz HRT, MOST predlaže izmjenu Zakona o HRT-u tako da se propisana mjesečna pristojba smanji na 65 kuna. Traže također da ovrhe zbog RTV pristojbe vodi sam HRT umjesto odvjetničkih kuća koje su na tome zaradile bogatstvo.

Pozivajući se na iskustva MOST-a, ova platforma traži izmjene Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj samoupravi prema kojoj masa sredstava za plaće zaposlenih ne smije iznositi više od 15 posto prihoda poslovanja jedinice ostvarenoj u prethodnoj godini.

Od svih mjera koje su vezano uz poduzetništvo mogli naglasiti, MOST je zatražio ukidanje poreza na tvrtku za mala i srednja poduzeća. Riječ je o minornom porezu  koji ne smije iznositi više od 2 000 kuna godišnje, a čiji prihod ide jedinicama lokalne samouprave. Na području Zagreba on iznosi od 180 do 520 kuna godišnje.

Daljnji koraci

Na predstavljanju mjera čelnik MOSTA Božo Petrov je najavio. “U roku od 15 dana nakon što se odabere stranka kojoj će se prvoj dati prilika, imat će rok od 30 dana u kojem će u Saboru moći izglasati nekoliko zakona u kojima će pokazati da su spremni provoditi promjene za koje se zalažemo”.

Ustavom propisani rok za konstituirajuću sjednicu Sabora je 20 dana, ali kako smo to imali prilike vidjeti na kraju prošle godine, Sabor se nije uspio konstituirati sve dok MOST nije odlučio s kojom će političkom opcijom sastavljati Vladu. Tako će  biti i ovaj put. A potom?

“”Most će surađivati s onima koji iskažu veću programsku usklađenost te koji budu spremni ispuniti jedan dio obećanja već u prvih 30 tak dana po konstituiranju Hrvatskog sabora i formiranja saborske većine”, najavljuju.

Ako se u startu odluče za koaliciju s HDZ-om, nema sumnje da će od te stranke dobiti obećanja za sve navedene zahtjeve – kao i prošli put – a možda i krenu u neku od promjena,  poput ukidanja poreza na tvrtke. Sve tražene promjene zakona ionako se neće provesti u zadanih 30 dana. Teško da će zbog toga MOST rušiti dogovorenog mandatara i novu Vladu u kojoj će im već biti ponuđena i neka ministarska mjesta.

Facebook
Twitter
Live blog
Dezinformacije o koronavirusu

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.