Pod povećalom

Željka Glasnovića nije moguće izbaciti iz Sabora

Zbog „kršenja Ustava RH u smislu veličanja NDH, ustaštva, fašizma i nacizma, netolerancije i govora mržnje te fizičkih prijetnji studentima Filozofskog fakulteta“ u ponedjeljak je društvenim mrežama stala kružiti peticija sa zahtjevom za opozivom mandata Željku Glasnoviću koja bi trebala biti poslana Saboru.

Peticija  se potpisuje na platformi CitizenGo kojoj je zadnja akcija bila skupljanje podrške Blanki Vlašić i njenom vjerskom obraćenju, a prethodio joj je i niz akcija protiv pobačaja i LGBT prava. Nije jasno jesu li pokretači slučajno pokrenuli potpisivanje baš na toj platformi ili je riječ o nekim drugim namjerama, ali bez obzira na to zanimljivo je da je u samo nekoliko sati broj potpisnika dobrano premašio broj od 5. 211 glasova Hrvata iz dijaspore koliko je Glasnović dobio na ovim prijevremenim izborima i tako si osigurao ulazak u Hrvatski sabor (dovoljno mu je bilo dvostruko ili u slučaju nekih lista i trostruko manje glasova nego je to bilo u izbornim jedinicama u Hrvatskoj).

Iako je sramotna Glasnovićeva Facebook objava usmjerena protiv studenata i profesora Filozofskog fakulteta  naišla na zgražanje u javnosti pa je čak dovela i do nezabilježene osude tehničkog ministra znanosti i obrazovanja Predraga Šustara, mandat Željku Glasnoviću Sabor ne može samo tako oduzeti.

Prema odredbama Ustava RH  kao i Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski Sabor mandat zastupnika nije obvezujući i on ne može biti opozvan.

Zastupniku mandat može prestati prije isteka vremena na koji je izabran u samo četiri slučaja: ukoliko podnese ostavku; ukoliko mu je pravomoćnom sudbenom odlukom oduzeta poslovna sposobnost; ukoliko je pravomoćnom sudbenom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci i ako je nastupila smrt.

U slučaju Glasnovića postupanje bi, dakle, moglo biti moguće samo ako bi pravomoćnom sudbenom presudom bio osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci.

Štiti ga imunitet

Međutim, da bi mu se uopće sudilo, Glasnoviću bi Sabor najprije trebao oduzeti zastupnički imunitet. Institucija zastupničkog imuniteta smišljena je upravo zato da se zastupnicima zagarantira slobodno izražavanje misli i puno ga je problematičnije skidati za javnu riječ nego, primjerice, za gospodarski kriminal.

Članak 76. Ustava RH navodi: „Zastupnici u Hrvatskom saboru imaju imunitet. Zastupnik ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru.

Zastupnik ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskog sabora. Zastupnik može biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskog sabora samo ako je zatečen da vrši kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. O takvom se slučaju izvješćuje predsjednika Hrvatskog sabora.

Ako Hrvatski sabor nije na okupu, odobrenje da se protiv njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovu pravu na imunitet odlučuje mandatno-imunitetno povjerenstvo, s time što njegovu odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor“.

Kaznena prijava za poticanje na nasilje

Da sve ne bi ostalo samo na zgražanju, SDP-ova saborska zastupnica iz prošlog saziva Gordana Sobol podnijela je protiv Glasnovića kaznenu prijavu DORH-u.

U prijavi koju je također objavila na Facebooku Gordana Sobol Glasnovićev tekst ocijenjuje kao „prepun mržnje, teških uvreda i poziva na nasilje (‘pendreci i suzavac’), tekst u kojem diskriminira i vrijeđa i s obzirom na spol, i s obzirom na različito političko uvjerenje, kao i porijeklo većeg broja studenata i studentica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu“.

Sobol smatra da postoji osnovana sumnja da je Glasnović tom objavom počinio kazneno djelo javnog poticanja na nasilje i mržnju iz članka 325., stavka 1. Kaznenog zakona. Taj članak navodi: „Tko putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način javno potiče ili javnosti učini dostupnim letke, slike ili druge materijale kojima se poziva na nasilje ili mržnju usmjerenu prema skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, podrijetla, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, rodnog identiteta, invaliditeta ili kakvih drugih osobina, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine“.

Na rubu između slobode govora i govora mržnje

Pravnici s kojima smo razgovarali smatraju da spomenuta Glasnovićeva objava opasno pleše po rubu kažnjivosti, ali da je njegov izljev bijesa ipak dovoljno neodređen da se ne može lako okarakterizirati kao govor mržnje usmjeren protiv pripadnika određene grupe zbog njihovog spola, boje kože ili porijekla. Glasnović nije izrijekom nekoga napao zbog njegovih objektivnih karakteristika već radi političke diskvalifikacije. Koliko god ta diskvalifikacija bila primitivna ona se ipak, nategnuto, može pokriti plaštom slobode govora i izražavanja.

Dvojbeno je i hoće li oni koji će čitati prijavu Glasnovićevo zazivanje  pendreka i suzavca tumačiti kao javno poticanje na nasilje ili kao poziv policiji da osigura red, što nema istu težinu.

Najveći  je problem u tome što je ovaj istup samo jedan u nizu sličnih ekstremističkih Glasnovićevih istupa na osnovi kojih on upravo i skuplja glasove, a  koji do sada nisu smetali ni vodećoj hrvatskoj stranci na čijoj je listi bio izabran u Sabor.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.