“Podsjetit ću da je nakon prošlih parlamentarnih izbora upravo Most tražio da se o svakom zakonu provodi javna rasprava. Mi ukazujemo da je to potrebno učiniti jer tako kršimo i stajalište koje je zauzeo Ustavni sud”, izjavio je SDP-ovac Peđa Grbin (Televizija N1).
Osvrnut ćemo se najprije na prvi dio Grbinove izjave, koji se referira na pregovore koje je MOST nezavisnih lista nakon parlamentarnih izbora održanih u studenom 2015. godine vodio s HDZ-om i SDP-om. MOST-ovci su tada u svojim reformskim prijedlozima tražili da sva javna savjetovanja sa zainteresiranom javnošću traju “najmanje 30 dana (osim u rijetkim, iznimnim slučajevima)”. HDZ, kojeg je tada vodio Tomislav Karamarko, složio se s ovim zahtjevom, uz tvrdnju da je to “jedini način da se donesu dobri propisi”.
Usprkos tome, MOST se u manje od godinu dana uspio predomisliti pa sada traže da se njihova tzv. jamstva u Saboru izglasaju prije nego na dnevni red dođe glasanje o povjerenju vladi Andreja Plenkovića (Jutarnji list). S obzirom da je Plenković najavio da bismo Vladu mogli dobiti već idućeg tjedna (Index.hr), evidentno je da izmjene zakona koje MOST traži ne mogu proći kroz proceduru javne rasprave propisanu Zakonom o pravu na pristup informacijama i Zakonom o procjeni učinaka propisa.
Ustavni sud protiv hitnog postupka
Ustavni sud RH u siječnju 2013. samoinicijativno je tadašnjoj vladi Kukuriku koalicije izrekao upozorenje upravo zbog učestalog donošenja zakona po proceduri hitnog postupka, ali i zbog postupka donošenja zakona neposredno nakon konstituiranja novog saziva Sabora.
“U novijoj parlamentarnoj praksi postupak donošenja zakona po hitnom postupku postao je gotovo pravilo, a ne iznimka. Ta pojava zabrinjava. Ustavni sud stoga je dužan upozoriti na nju”, stajalo je tada u odluci Ustavnog suda, uz dodatak da su po hitnoj proceduri donošeni i pojedini organski zakoni. A organskim bi zakonima, prema njihovoj ustavnoj definiciji, morale biti reguliranje i najavljene MOST-ove reforme sustava preferencijalnog glasanja, te ograničavanja financijskih izdataka jedinica lokalne samouprave.
“Ustavni sud dužan je podsjetiti da Republika Hrvatska pripada parlamentarnim demokracijama. Višestranački demokratski sustav i vladavina prava najviše su vrednote njezina ustavnog poretka (članak 3. Ustava). Učestala praksa donošenja zakona po hitnom postupku narušava samu bit parlamentarizma. Takva praksa obezvrjeđuje značenje demokratskih procedura i obvezu njihova poštovanja te onemogućuje javne rasprave o bitnim društvenim pitanjima, slabeći time i osnove za razvitak i unapređenje dijaloške kulture bez koje ne postoji demokratsko društvo”, stav je Ustavnog suda.
Donošenje zakona netom nakon konstituiranja mora se propisati Poslovnikom
Istom odlukom Ustavni je sud bivšoj vlasti predvođenoj SDP-om zamjerio i ekspresno donošenje zakona u jednom danu, netom nakon konstituiranja Sabora, što sada žele ponoviti HDZ i MOST. Stav je Ustavnog suda da se takva praksa ne bi smjela ponavljati prije nego što se Poslovnikom Hrvatskog sabora propiše točna procedura za ovu specifičnu situaciju.
“Ustavni sud dužan je istaknuti da postupak donošenja zakona na sjednici neposredno nakon konstituiranja novog saziva Hrvatskog sabora zahtijeva normativno uređenje koje u ovom trenutku u Poslovniku nedostaje. Iako mu je predmet iznimna pravna situacija, to poslovničko uređenje mora poštovati temeljni ustavni okvir koji uključuje i obvezu naznake pravnih područja iz kojih je na toj sjednici dopušteno donositi zakone”, stav je Ustavnog suda RH.
MOST ignorira Ustav
Jedno od MOST-ovih jamstava se, podsjećamo, tiče i lokalne samouprave. Želja je Bože Petrova i njegove stranke da se izmjenom Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi masa sredstava za plaće u tim jedinicama ograniči na maksimalno 15 posto iznosa njihovog poslovanja u prethodnoj godini. No, ignorira se pritom ustavna odredba kojom se samoupravnim jedinicama jamči autonomija u upravljanju vlastitim prihodima.
“Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pravo na vlastite prihode kojima slobodno raspolažu u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga”, stoji u članku 138. Ustava RH.
